Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Igre gladi
Mađarska je uzdrmana šokantnim tvrdnjama da izbijanje slinavke i šapa, prvo u više od pola stoljeća, možda nije prirodna nesreća, već biološki napad. Ova zarazna bolest, koja je dovela do masovnog klanja stoke i zatvaranja granica, izazvala je paniku diljem Europe. No, dok vlasti istražuju mogućnost „umjetno stvorenog virusa“, pojavljuju se mračnija pitanja: je li ovo samo nesretan slučaj, ili dio šire strategije za uništavanje zaliha hrane i izazivanje dodatnog kaosa u Europi?
Epidemija koja prijeti stočarstvu
U ožujku 2025., sjeverozapadna Mađarska suočila se s prvim slučajem slinavke i šapa nakon više od 50 godina. Do travnja su četiri farme potvrdile prisutnost virusa, prisiljavajući vlasti na drastične mjere: tisuće goveda usmrćeno je, a Austrija i Slovačka zatvorile su desetke graničnih prijelaza nakon pojave slučajeva u južnoj Slovačkoj. Hrvatska je uvela stroge kontrole na granicama i 21-dnevni nadzor nad uvezеним životinjama. Slike iz Csemeztanya, gdje se navodno pojavila krvava tekućina na mjestu masovnog ukopa 3000 zaraženih goveda, dodatno su raspirile strahove.
Slinavka i šap ne ugrožava ljude, ali njezin gospodarski udar je razoran. Mađarski stočni fond, koji čini 1,2% ukupnog fonda EU, suočen je s ogromnim gubicima, a ograničenja u trgovini već pogađaju regionalnu ekonomiju. Virolog Norbert Nowotny s Veterinarskog sveučilišta u Beču upozorio je: “Ovaj virus je najzarazniji poznati životinjski patogen. Vjetar ga može prenijeti i do 40 kilometara.” No, pitanje koje lebdi iznad ove krize nije samo kako se virus proširio, već i zašto – i tko bi od toga mogao imati koristi.
Biološki napad ili prirodna nesreća?
Gergely Gulyás, šef kabineta premijera Viktora Orbána, izazvao je globalnu kontroverzu izjavom: “Ne možemo isključiti da virus nije prirodnog podrijetla. Možda je riječ o umjetno stvorenom patogenu.” Ova tvrdnja temelji se na usmenim informacijama iz stranog laboratorija, ali bez čvrstih dokaza. Mađarska vlada odbila je spekulirati o mogućim počiniteljima, no ova insinuacija dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija, posebice nakon upozorenja Petera Marksa, bivšeg direktora FDA-inog centra za biološka istraživanja, o opasnosti od umjetnih patogena.
Znanstvenici su podijeljeni. Virolog Jiří Černý s Češkog sveučilišta za biološke znanosti tvrdi: “Nema dokaza za bioterorizam. Vjerojatnije je da je virus prenesen putem kontaminirane opreme ili ptica selica.” Ipak, sumnje ostaju, posebice jer je epidemija izbila ubrzo nakon Marksovih izjava na nacionalnoj televiziji, koje je epidemiolog Nicolas Hulscher protumačio kao prikrivenu prijetnju. Hulscher, povjerenik Zaklade McCullough, upozorava na tisuće genetski modificiranih patogena u BSL-3 i BSL-4 laboratorijima diljem svijeta, uključujući navodni “američki afrički biolaboratorijski kompleks” koji podržavaju Zaklade Gates i Clinton.
Uništavanje hrane kao strateški cilj
Dok istraga o podrijetlu virusa traje, ne može se ne postaviti pitanje: je li ovo dio šire zavjere za destabilizaciju Europe kroz uništavanje zaliha hrane? Masovno klanje stoke u Mađarskoj i širenje virusa u susjedne zemlje ugrožavaju prehrambenu sigurnost u regiji koja se već bori s energetskom krizom i inflacijom. S obzirom na to da stočarstvo čini ključni dio europske poljoprivrede, svaka veća epidemija, bila ona prava ili fiktivna, mogla bi izazvati nestašice mesa, mliječnih proizvoda i povećati cijene hrane, potičući društveni nemir.
Povijesno gledano, ciljano uništavanje poljoprivrednih resursa korišteno je kao taktika za slabljenje protivnika. U kontekstu današnjih političkih igara, gdje Europa balansira između sankcija Rusiji, ovisnosti o američkim energentima i unutarnjih političkih podjela, masovna epidemija poput slinavke i šapa mogla bi poslužiti kao oruđe za izazivanje kaosa. Bilo da je virus prirodan, umjetan ili uopće ne postoji, njegove posljedice – gubitak stoke, trgovinska ograničenja i gospodarska šteta – savršeno se uklapaju u scenarij u kojem moćnici manipuliraju krizama kako bi oslabili europsku stabilnost.
“Tvrdnje o biološkom napadu ili zavjeri za uništavanje hrane zasad su spekulativne,” izjavio je Ferenc Kovács, mađarski stručnjak za poljoprivredu. “Fokus mora biti na suzbijanju epidemije, a ne na geopolitičkim teorijama.” Ipak, sumnje se šire, potaknute činjenicom da su slične krize – poput ptičje gripe ili afričke svinjske kuge – u prošlosti izazvale značajne poremećaje u globalnim lancima opskrbe hranom.
Globalni kontekst i poziv na akciju
Ova kriza dolazi u trenutku kada svijet sve više brine o biološkoj sigurnosti. Hulscher poziva na hitne mjere: uništavanje modificiranih patogena, moratorij na istraživanja povećanja funkcije i neovisne revizije biolaboratorija. Rusko Ministarstvo obrane dodatno podiže tenzije, tvrdeći da američki stručnjaci rade na opasnim patogenima u Africi. Bez obzira na to jesu li ove optužbe točne, one naglašavaju rastući strah od bioloških prijetnji u doba napredne biotehnologije.
Europa, već opterećena gospodarskim i političkim izazovima, suočava se s novim testom. Slučajevi slinavke i šapa potvrđeni su u Slovačkoj i Njemačkoj, dok Austrija pojačava granične kontrole. Ako se virus nastavi širiti, posljedice bi mogle biti dalekosežne – ne samo za stočarstvo, već i za prehrambenu sigurnost i društvenu stabilnost.
Kaos kao krajnji cilj
Dok Mađarska čeka dokaze o podrijetlu virusa, pitanje ostaje: je li ovo nesretna prirodna pojava, biološki napad ili dio šire strategije za izazivanje kaosa? Uništavanje zaliha hrane, bilo namjerno ili ne, moglo bi poslužiti kao katalizator za daljnju destabilizaciju Europe, pogoršavajući postojeće napetosti. U svijetu gdje se moć često ostvaruje kroz kontrolu resursa, ova kriza postavlja uznemirujuće pitanje: tko zapravo vuče konce, i po koju cijenu?
Dok Europa zadržava dah, jedno je jasno: slinavka i šap nije samo prijetnja stočarstvu – to je upozorenje o ranjivosti modernog svijeta. Bilo da je riječ o prirodnoj nesreći ili zlokobnom planu, posljedice će oblikovati budućnost kontinenta. Pitanje je samo – tko će imati posljednju riječ?
Provjeri/thefocalpoints.com
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
