Bojkot trgovaca – Od Hrvatske i regije, pa sve do „Economic Blackout Day-a“ u SAD-u

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Prijelaz na novi ekonomski sustav

U posljednjih mjesec dana svjedoci smo zanimljivog fenomena koji je započeo u Hrvatskoj, a potom se proširio regijom i izazvao globalnu pažnju. Bojkot trgovaca, pokrenut 24. siječnja 2025. u Hrvatskoj kao odgovor na visoke cijene i nezadovoljstvo potrošača, brzo je prerastao granice zemlje, zahvativši bivše jugoslavenske republike, a sada se šuška o sličnim inicijativama u Sjedinjenim Američkim Državama pod nazivom “Economic Blackout Day”, zakazanim za 28. veljače. Ova kaskada događaja ponovo aktualizira pitanje koje sam već prije analizirao: jesu li ovi bojkoti dio šire akcije usmjerene na rušenje postojećeg ekonomskog poretka kako bi se uveo novi sustav temeljen na ugljiku i nadzoru?

Početak u Hrvatskoj: Iskra koja je zapalila regiju

Bojkot u Hrvatskoj započeo je kao inicijativa na društvenim mrežama, koju je pokrenula Facebook grupa “Halo, inspektore” pod okriljem Europskog centra izvrsnosti potrošača (ECIP). Prvi dan bojkota, 24. siječnja, pokazao je značajan odaziv – prema podacima Porezne uprave, broj izdanih računa smanjen je za 43%, a ukupni promet za 50% u usporedbi s prethodnim tjednom. Građani su izrazili frustraciju zbog inflacije, koja je u Hrvatskoj dosegla 4,5% u prosincu 2024., čime je zemlja postala jedna od lidera u eurozoni po stopi rasta cijena. Posebno su istaknute razlike u cijenama istih proizvoda u odnosu na susjedne zemlje poput Slovenije i Italije, gdje su cijene niže unatoč većim životnim standardima.

Ovaj prosvjed brzo je dobio podršku sindikata, političkih stranaka poput SDP-a i Možemo, pa čak i pojedinih članova vlade, poput ministra gospodarstva Ante Šušnjara. Međutim, entuzijazam je počeo slabiti nakon nekoliko tjedana. Do 7. veljače promet u trgovinama porastao je za 26% u odnosu na prethodni petak, pokazujući da dugoročni bojkot nije održiv. Ekonomisti poput Damira Novotnog i Ljube Jurčića složili su se da takve akcije ne mogu značajno utjecati na inflaciju, već da su više simboličan čin bijesa. Ipak, inicijativa je ostavila trag – potaknula je raspravu o sistemskim problemima, poput visokih PDV stopa, ovisnosti o uvozu i koncentracije tržišta u rukama nekoliko velikih trgovačkih lanaca.

Prelivanje u regiju: Balkanski domino efekt

Ubrzo nakon Hrvatske, bojkot se proširio na druge zemlje regije. U Crnoj Gori, premijer Milojko Spajić javno je podržao ideju, a 31. siječnja zabilježen je pad prometa od 56% u pet najvećih trgovačkih lanaca. Srbija, Bosna i Hercegovina i druge bivše jugoslavenske republike također su se pridružile, svaka sa svojim specifičnim motivima – od visokih cijena i niskih plaća do nezadovoljstva vladinim mjerama. Ekonomista Branimir Jovanović nazvao je to “žutim kartonom” za kompanije i institucije, ali je upozorio da ne treba očekivati trajno snižavanje cijena.

Zajednički nazivnik ovih akcija jest osjećaj nemoći potrošača pred globalnim ekonomskim pritiscima, pogoršanim lokalnim faktorima poput slabe konkurencije i neadekvatnih politika. Iako su rezultati bili kratkotrajni, bojkoti su pokazali da građani žele promjene i da su spremni organizirati se izvan tradicionalnih političkih struktura.

Economic Blackout Day u SAD-u: Globalna dimenzija

Najnovije vijesti govore o pripremama za “Economic Blackout Day” u SAD-u, gdje se planira jednodnevni bojkot kupovine kako bi se skrenula pažnja na rastuće troškove života i korporativnu pohlepu. Iako detalji još nisu potpuno jasni, ideja podsjeća na hrvatski model – građansku inicijativu koja koristi kolektivnu ne-kupnju kao oblik prosvjeda. Američki kontekst razlikuje se: inflacija je tamo niža nego u Hrvatskoj (oko 3% u 2024.), ali su nejednakosti i osjećaj gubitka kupovne moći izraženiji među nižim i srednjim slojevima.

Sličnost između ovih događaja ukazuje na moguću globalnu povezanost. Bojkoti su možda inspirirani uspjehom hrvatskog modela, širenim putem društvenih mreža, ali sve više upućuje na to da bi mogli biti dio šireg plana za destabilizaciju trenutnog ekonomskog sustava.

Novi sustav baziran na ugljiku i nadzoru: Budućnost koja se ostvaruje?

Postoji sve više naznaka da ovi bojkoti nisu samo spontani izrazi nezadovoljstva, već i katalizator za uvođenje novog ekonomskog poretka temeljenog na ugljiku i nadzoru. Ideja o sustavu u kojem emisije ugljika postaju nova “valuta”, a digitalni nadzor omogućuje potpunu kontrolu nad potrošnjom i ponašanjem građana, već je prisutna u raspravama globalnih institucija. Svjetski ekonomski forum i druge organizacije godinama govore o “zelenoj ekonomiji” i ugljičnim kreditima kao budućnosti, dok su digitalne valute središnjih banaka (CBDC) u naprednoj fazi razvoja. Ovi bojkoti, izazivajući krizu povjerenja u trgovinu i institucije, mogu poslužiti kao opravdanje za brži prijelaz na takav sustav.

Daleko od puke spekulacije, ova vizija temelji se na stvarnim pomacima – od pilot-projekata CBDC-a u Kini i Europi do sve strožih klimatskih regulacija. Bojkoti bi mogli biti prvi korak u pripremi javnosti za prihvaćanje ovakvih promjena, pokazujući slabosti postojećeg sustava i stvarajući pritisak za “rješenje” koje već čeka u pozadini.

Zaključak: Od pobune do novog poretka

Bojkot trgovaca u Hrvatskoj i regiji, zajedno s najavama Economic Blackout Day-a u SAD-u, pokazuje snagu kolektivnog djelovanja u digitalnom dobu. Iako su ekonomske posljedice ograničene – cijene se nisu značajno snizile, a trgovci su brzo nadoknadili gubitke – simbolički i strateški učinak je ogroman. Građani su pokazali da žele promjene i da su spremni djelovati.

Ovi događaji sve više upućuju na to da nisu izolirani, već dio šire priče – pripreme za novi ekonomski sustav temeljen na ugljiku i nadzoru. Daleko od toga da su puka teorija, takve promjene već su u tijeku, a bojkoti bi mogli biti ključni u ubrzavanju tog procesa. Vrijeme će pokazati jesu li ovo samo prolazni trenuci nezadovoljstva ili uvod u potpuno novo doba globalne ekonomije.

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !