Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Korak nazad, naprijed dva
U posljednje vrijeme Europska komisija sve češće pokazuje znakove povlačenja ili prilagodbe dijelova svoje ambiciozne “zelene” agende, osobito kada je riječ o regulacijama koje pogađaju autoindustriju. Jedan od najkontroverznijih poteza jest potencijalno smanjenje ciljeva za smanjenje emisija CO2 za automobile, što izaziva široke reakcije u političkim i industrijskim krugovima.
Prilagodba realnosti?
Godinama je Europska unija bila globalni predvodnik u postavljanju suludih ciljeva za smanjenje emisija. No, najnoviji signali sugeriraju da se pravila sada prilagođavaju realnim izazovima. Nakon što su godinama sami sebi pucali u nogu uvodeći stroge regulative, čini se da su konačno primijetili tko drži oružje.
Autoindustrija, ključna grana europske ekonomije, suočena je s golemim izazovima tranzicije na elektrifikaciju i smanjenje emisija. Strogi standardi, poput onih predviđenih Euro 7 normama, došli su pod sve veći pritisak jer mnogi proizvođači upozoravaju da bi se mogli suočiti s financijskim problemima i gubitkom radnih mjesta.
Autoindustrija nije samo jedan od najvećih poslodavaca u Europi nego i simbol europske tehnološke izvrsnosti. No, prelazak na proizvodnju električnih vozila zahtijeva goleme investicije, dok istodobno globalna potražnja za automobilima opada. Dodatan problem je rastuća konkurencija iz Kine, gdje su električna vozila već postala standard, zahvaljujući subvencijama i nižim troškovima proizvodnje.
Novi politički trenutak
Ono što je posebno zanimljivo jest trenutak u kojem dolazi do ovog preokreta. Dolazak Donalda Trumpa na političku scenu, nakon njegovog povratka u Bijelu kuću, ponovno mijenja globalni kontekst. Trump je poznat po svojim skepticizmom prema ekološkim regulacijama i njegovim potezima usmjerenim na zaštitu domaće industrije. Njegov utjecaj na globalnu politiku mogao bi potaknuti i druge zemlje na ublažavanje svojih ambicija, a čini se da i EU nije imuna na te trendove.
Dodatno, učinak inflacije i energetske krize, koja je uslijedila nakon sukoba u Ukrajini, dodatno je oslabio europsko gospodarstvo. Pritisci industrijskih lobija, strah od gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu i politički pragmatizam čine se kao razlozi zašto Europska komisija sada ublažava svoje “zelene” ambicije.
Zašto se ovaj zaokret događa upravo sada? Je li Trumpov povratak u Bijelu kuću bio katalizator ili je posrijedi kompleksna kombinacija ekonomskih i političkih faktora unutar same EU? Očit je rast napetosti između ambicioznih ciljeva i realnosti globalnog gospodarstva. Ostaje vidjeti hoće li ovaj trend označiti samo privremenu prilagodbu ili trajni zaokret u europskoj regulativi.
Posljedice za industriju
Ako EU zaista smanji ciljeve za emisije CO2, to bi moglo imati dalekosežne posljedice za autoindustriju. Smanjenje regulatornog pritiska moglo bi omogućiti proizvođačima da se prilagode u vlastitom tempu, zadrže radna mjesta i povećaju konkurentnost u odnosu na globalne rivale. Europa, koja je uvijek bila uzor u tehnološkim inovacijama, mogla bi tako nastaviti razvijati održive proizvode, ali bez pretjeranih opterećenja za industriju.
Strategic Dialogue on the Future of the European Automotive Industry
Kako bi adresirala ove izazove, Europska komisija planira održati Strategic Dialogue on the Future of the European Automotive Industry 30. siječnja 2025. godine. Ovaj sastanak okuplja ključne dionike iz industrije i politike kako bi raspravili o budućnosti automobilske industrije u Europi, uključujući pitanja konkurencije iz Kine, mogućih američkih carina i regulatornih zahtjeva za emisije CO2.
Provjeri/reuters.com
P O D I J E L I !
