Evo zašto GMO hrana nije dobra za vas

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Krive informacije gena

Da bi se potpuno moglo objasniti što se to točno događa u molekularnoj DNK, potrebno je osim klasične gentike poznavati i tzv. lingvističko-valnu genetiku, a koja se bavi valnim strukturama (svjetlo i zvuk) koje ispušta DNK.

U svojoj knjizi „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ (TELEdisk, 2019.), autor Krešimir Mišak prenio je objašnjenje ruskog genetičara Pjotra Garjajeva o tome zašto GMO hrana nije dobra.

Prema Garjajevu, svjetlo i zvuk sadržavaju epigenske tj. izvangenske informacije koje se odražavaju u obliku holograma i govora.

Prije su se jezične značajke DNK, čije je postojanje inače pretpostavio Francis Crick, shvaćale kao metafora, a često se moglo čuti kako je DNK program ili tekst. No pokazalo se da je to puno doslovnija istina nego se mislilo.

Prema Garjajevu, u genima koji kodiraju bjelančevine postoji jezična struktura, koja se može nazvati i kvazijezičnom, jer je jezik DNK, tj. njegova gramatika, u tom smislu nerazumljiv. Ipak, neke proučavane značajke ukazuju na to da su geni koji kodiraju bjelančevine jezične strukture. Genske informacije, odgovorne za sintezu bjelančevina, sastoje se od 64 malih slova. Kratke su tripleti, koji se  sastoje od triju slova, takozvanih kodona, čija je funkcija da budu homonimi, tj. višeznačne strukture.

Npr. riječ kosa može imati dva značenja: ženska kosa i kosa kojom se kosi trava. Točno značenje tih dvoznačnih riječi određuje se kontekstom, tj. cijelom frazom iz koje proizlazi njihovo značenje u određenom kontekstu, tj. u okviru jedne fraze. Bez orjentacije za značenje te fraze ne može se prenijeti točno značenje homonima. Kontekst ili fraza omogućuju razumijevanje, a ako toga nema ne može se shvatiti značenje homonima.

Slično je i s genskim kodiranjem. Dosad se smatralo da geni samo kodiraju bjelančevine ili RNK, no sada se zna da postoji i značenje. Ako se u procesu stvaranja bjelančevina u našem genskom aparatu prihvati netočno značenje homonima, znači da bjelančevina neće biti dobra. Ignoriranje ovih saznanja dovela su do genetički modificiranih namirnica.

Pogreška u stvaranju GM namirnica je u slijedećem. Ako se npr. u krumpir uvodi genska struktura zbog koje se krumpirova zlatica ne razvija, nego propada u ranom stadiju embrionalnog razvoja, krumpir lijepo raste, zlatica ga ne dira, ali takav krumpir ubija i gliste, bakterije, leptire, pčele, tj. sve povezano s njim. Klasični genetičari ne razumiju zašto, ali lingvistički da.

Razlog je što se unoseći gen druge vrste u primateljski organizam, mijenja kontekstualna okolina, a to znači da značenja kodona homonima mogu biti proizvoljna i pogrešna. U izgradnji bjelančevina uključit će se krive aminokiseline pa će nastati krive bjelančevine, dio kojih može izazvati rak, alergiju i sl. Velika je vjerojatnost da će se u namirnicama od GM organizama pojaviti otrovne bjelančevine.

Klasična genetika, u nerazumijevanju zakona genetičke lingvistike, u proturječju je s prirodom i dovela je do tragičnih posljedica, jer se GM hrana proizvodi po cijelom svijetu i širi posvuda. To je vrlo loše jer vodi do potpunog kolapsa svih organizama na Zemlji.

Provjeri/“Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ (Krešimir Mišak)

P R O V J E R I !