Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
U krivom smjeru
Američki dolar nije bio nikad jači u odnosu na euro, funtu i druge svjetske valute.
Razlog je što su SAD relativno daleko od trenutnih kriza, pa kapital odlazi upravo tamo. Slučajno ili namjerno, to će imati posljedice po potrošače u cijelom svijetu.
Nakon što je nadjačao euro, dolar je nadomak da se izjednači sa britanskom funtom po prvi put u povijesti. Euro je nastavio pad, što se pripisuje strahu od recesije i energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini.
Druge ključne svjetske valute također su oslabile. Japanski jen je ove godine oslabio za skoro petinu u odnosu na dolar i na najnižem je nivou od 1998., a indijska rupija je u ponedjeljak bila na povijesnom minimumu.
„Dolar doživljava najveće jačanje od osamdesetih godina“, izjavio je George Saravelos, šef istraživanja tečaja u Deutsche banci. „Zbog te ekstremne volatilnosti, na globalnom nivou se polako javlja nezadovoljstvo.“
Zašto dolar raste?
Najbitniji razlog za jačanje dolara je njegova reputacija da je „sigurna luka“ u vremenima kriza. Centralne banke širom svijeta zatvaraju slavine u strahu od recesije i inflacije u eurozoni. Investitori bježe ka dolaru koji je manje izložen rizicima.
Drugi razlog je što su američke Federalne rezerve agresivno zategle monetarnu politiku, odnosno podigle kamatne stope kako bi smanjile količinu novca u opticaju i borile se protiv inflacije.
Taj potez Amerikanaca u suprotnosti je s potezom japanske Centralne banke koja je inzistirala na ekstremno niskoj referentnoj kamatnoj stopi, kao i s politikom Europske centralne banke koja je dugo odolijevala povećanju kamata.
Posljednje jačanje dolara došlo je nakon što je nova britanska Vlada najavila najveće smanjenje poreza u posljednjih pet desetljeća.
„Velika fiskalna davanja koja su najavljena mogla bi pojačati gospodarski rast na kraći rok, ali važnije pitanje je tko će to platiti?“, kaže Saravelos, objašnjavajući zašto investitori polako bježe iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Što snažan dolar znači za potrošače?
Turbo dolar mogao bi dodatno udariti europska domaćinstva po novčaniku. Jer, slabija europska valuta čini skupljim uvozne proizvode, koji su najčešće izraženi u dolarima. Ukoliko su to sirovine ili poluproizvodi, onda će i konačna cijena biti viša. Za europske turiste koji odlaze u SAD to znači manje kupovne moći.
No, nekad slabija valuta ne može niti i dobra. Recimo za izvoznu silu poput Njemačke to bi značilo da su njeni proizvodi konkurentniji na svjetskom tržištu jer su jeftiniji u dolarima. Ali, to vrijedi u normalnim vremenima, kakva ova današnja nisu sigurno. Osim sankcija i rata, nastavljaju se poremećaji u globalnim lancima opskrbe koji traju još od početka plandemije, a to nisu dobri uvjeti za izvoz.
Skupi uvoz dodatno pojačava inflaciju i prisiljava centralne banke da još više podignu kamate kako bi prigušile potražnju, a visoke kamate poskupljuju kredite.
Kada će završiti skok dolara?
S druge strane, američki potrošači bi mogli doživjeti i pad cijena jer roba iz uvoza postaje jeftinija. Američki turisti će u Europi moći više kupiti svojim novcem, tvrtke su sada potaknute da više posluju u SAD-u.
Ipak, najveći udar bi mogle podnijeti ekonomije zemalja u razvoju koje imaju ogromne državne dugove u dolarima, kao što su Turska, Argentina ili Gana.
Saravelos navodi da je za prestanak rasta dolara neophodno da Federalne rezerve popuste monetarnu politiku, a ove će to učiniti tek kad prođu najveći rizici od inflacije.
S druge strane, ovaj stručnjak dodaje da je potrebno da prođe vrhunac neizvjesnosti po pitanju opskrbe Europe energentima, kao i da se Kina oprosti od politike „nula kovida“ zbog koje su zatvarane ekonomske zone i luke.
„Mora se dogoditi barem nešto od toga da bi se usporio neviđeni porast priljeva novca ka američkoj sigurnoj luci“, kaže Saravelos. „Bojim se da se ništa od toga još ne događa.“
Kako će hrvatski građani proći u svemu?
Dakle, očigledno je kako američki dolar kroji ekonomsku sudbinu cijelom svijetu. Trenutak kojeg je Hrvatska izabrala za ulazak u euro zonu ne može biti gori. Prosto je nevjerojatno da ulazimo u egzibicionizam zamjene relativno stabilne nacionalne valute s tonućim eurom u trenutku kada se on nalazi na povijesno niskim vrijednostima u odnosu na dolar. Ovo je definitivno najgori mogući trenutak.
Hrvatskim građanima će se istekom godine sva novčana sredstva u kunama koja imaju na računima banaka, pretvoriti u eure po fiksnom tečaju 7,53450. Ovaj tečaj je određen prije otprilike godinu dana. Od tada naovamo, a pogotovo u posljednjih nekoliko mjeseci euro je znatno oslabio prema svim valutama, pa i prema kuni.
Drugim riječima, 7,53450 izbrojenih kuna za 1 euro u današnjoj situaciji daleko je od realnog tečaja, a što u prijevodu znači da ćete od 2023. godine na svojim računima dobiti znatno manje eura nego što bi ste ih trebali dobiti. A svakim danom vrijednost eura pada…
Provjeri/dw.com
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
