Nedjelja, 23 siječnja, 2022
NaslovnicaWake upJe li čovjek svejed?

Je li čovjek svejed?

5
(1)

Biblija (Postanak 1,29): I doda Bog: “Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!

Najučestalije bolesti današnjice su srčani udar, rak, šećerna bolest i prijelomi kostiju povezani s osteoporozom. Sve te bolesti, ali i brojne druge, imaju primarni uzrok u prehrani. Svaki zalogaj koji pojedete pridonosi ili odmaže vašem zdravlju, a vi odlučujete želite li biti zdravi ili bolesni.

Nažalost, većina ljudi ne želi se odreći vlastitog komfora i osjećaja ugode, odnosno ne želi promijeniti način života i prehrane, sve do trenutka dok se neka od navedenih bolesti počne manifestirati. I tada tek pojedini počnu razmišljati o promjenama prehrambenih navika.

No, možemo prevenirati da se takva situacija nikad ne dogodi, odnosno možemo jesti zdravo.

A što je to zdravo?

Fiziologija – osnova za određivanje zdrave prehrane

Za odgovor na ovo pitanje, najprije istražimo našu tjelesnu građu. Ne vrijedi za sve vrste jednaka prehrana. Ono što je dobro za biljojede, sigurno nije dobro za mesojede i obratno. Svatko treba jesti ono što je za njega namijenjeno.

Analogija ispravne prehrane je automobil s dizelskim motorom u koji povremeno ulijevate pogrešno gorivo u vidu benzina. Ne samo što automobil neće raditi nego će to dovesti do određenih kvarova u motoru.  

Znači, najprije provjerimo naše „postavke“ koje je “tvorac” ugradio u nas, a kako bismo mogli donijeti ispravan zaključak što jesti kako bismo bili zdravi i funkcionirali bolje.

Dužina probavnog sustava mesojeda, čovjeka i biljojeda

Dužina ljudskog probavnog trakta je oko 7-13 puta duža od našeg torza. Isto kao kod drugih biljojeda, probavni trakt je jako dug. Kod mesojeda (lavova, tigrova, hijena…) probavni trakt je samo 3-6 puta duži od njihovog torza, zbog čega hrana brzo izlazi iz njihovog organizma i glavni je razlog zbog čega mogu jesti meso. Kod mesojeda ne dolazi do začepljenja arterija uslijed kolesterola, zasićenih masti i kiselina.

Ljudi i drugi biljojedi reguliraju svoju tjelesnu temperaturu znojenjem preko pora na koži, dok mesojedi to postižu dahtanjem i rashlađivanjem preko jezika.

Na ljudskim rukama nema kandži, a što je zaštitni znak mesojeda i svejeda.

Ljudi u slini imaju probavne enzime za ugljikohidrate, a što implicira primarnu prehranu bogatu ugljikohidratima, kao što su voće i povrće.

Ljudski zubi su široki, kratki, tupi i plosnati, kao i kod drugih biljojeda. Istina je da imamo i očnjake, ali ima ih i većina biljojeda (sjetite se gorile koji su 100%-tni biljojedi).

Ljudska donja vilica pomiče se lateralno pri žvakanju, kako bismo hranu mogli samljeti i prožvakati. Čeljusti mesojeda i svejeda mogu se pomicati samo gore-dolje, oni trgaju i gutaju hranu.

Ljudi ne posjeduju instikte mesojeda ni svejeda.

Sve ovo dokazuje da čovjek nije mesojed ni svejed, nego primarno biljojed, te da je najprikladnija hrana za ljudski organizam – biljna hrana.

Mnogi će postaviti pitanje kako onda čovjek može jesti sve i ne dokazuje li to da je svejed? Ne, to samo znači da je ljudsko tijelo sposobno probaviti i hranu životinjskog porijekla, no to ne znači da je ta hrana dobra za njega, pogotovo ne ako se konzumira u većem udjelu nego biljna hrana i u dužem vremenskom periodu.

Prehrambena industrija – glavni krivac krive prehrane

Istraživanja pokazuju da su u društvima gdje dominira konzumacija hrane s primarno životinjskim proteinom najveće stope kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, raka i dijabetesa.

To su ujedno i zemlje gdje su najjače prehrambene industrije mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda i one su glavni krivci jer vrše enorman konstantni medijski pritisak na ljude, uvjeravajući ih kako je konzumacija tih proizvoda dobra za naše zdravlje.

Dobro je poznato da se u svim tim proizvodima nalazi životinjski protein, kolesterol, transmasne kiseline i zasićene masti. Životinjski protein naše tijelo ne može preraditi na pravilan način, a što uzrokuje kiselost organizma i posljedično vodi u bolest, prvenstveno rak. Također dolazi do začepljenja krvnih žila, srčanih udara, gojaznosti i dijabetesa.

Kako bi kiselost organizma vratilo u neutralno stanje, naše tijelo troši velike količine fosfata za neutralizaciju kiselosti. S obzirom da se fosfati vezani s kalcijem u tijelu nalaze u kostima,  organizam uzima taj spoj kalcij-fosfata iz kostiju, a što s godinama dovodi do osteoporoze.

Krajnje je vrijeme za promjene

Jeste li znali da nijedna religija svijeta ne propovijeda jedenje mesa?

Bilo bi zaista egocentrično razmišljati da se biblijsko „ne ubij i ne čini drugima ono što ne želiš da oni čine tebi“ odnosi samo na ljude.

Zaključno, čovjek se pod utjecajem snažnog medijskog „stiska“ životinjske prehrambene industrije „uspavao“ i udaljio od vlastitih početnih prehrambenih postavki, te drastično smanjio toliko nužnu konzumaciju biljaka, sjemenja, voća i povrća i sve te zdrave namirnice zamijenio nezdravim. Vrijeme je za buđenje!

Ne čekaj da oboliš, promijeni svoju prehranu i stil života!

Ocijenite članak

Kliknite na srce za ocjenu!

Prosječna ocjena 5 / 5. Ukupno glasova: 1

Zasad nema glasova! Budite prvi tko će ocijeniti članak!

VEZANO

najčitanije