Utorak, 11 veljače, 2025
NaslovnicaVijestiKako se rat Ukrajine i Rusije koristi za političke manevre u Europi

Kako se rat Ukrajine i Rusije koristi za političke manevre u Europi

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

U rukama globalističke bande

Rat između Rusije i Ukrajine, koji je započeo 2014. godine, a eskalirao 2022., postao je ne samo ratni sukob nego i alat koji mnogi akteri koriste za unutarnjopolitičke svrhe u raznim europskim zemljama.

On se sad koristi kao okvir za delegitimizaciju izbornih rezultata, posebice onih u kojima pobjeđuju stranke i pojedinci skloni Rusiji, te za instalaciju prozapadnih i globalističkih opcija. Kao rezultat ovih procesa, sve očiglednije postaje kako stanovnici tih zemalja, ali i drugih zemalja EU-a, imaju sve manje povjerenja u EU kao instituciju koja navodno promovira demokratske vrijednosti.

Gruzija: Pritisci na vladu zbog “nedovoljne” prozapadne politike

Gruzija je primjer zemlje u kojoj je rat u Ukrajini poslužio kao sredstvo pritiska na vladu. Nakon pobjede stranke Gruzijski san, koja je više puta pokazala oprez prema potpunom svrstavanje uz Zapad, pojavili su se prosvjedi i optužbe da vlada nije dovoljno čvrsta u svojoj osudi Rusije. Zapadne institucije i nevladine organizacije u zemlji otvoreno su podržavale opoziciju, dok su mediji kreirali narativ da se vlada “klanja Kremlju”. Takav pritisak rezultirao je jačanjem polarizacije u zemlji i sve većom izolacijom vlasti na međunarodnoj sceni. Stanovnici Gruzije sve više izražavaju nezadovoljstvo ovakvom instrumentalizacijom vanjskih faktora, što dodatno potkopava povjerenje u EU.

Rumunjska: Manipulacija kroz sigurnosni diskurs

U Rumunjskoj je sukob u Ukrajini poslužio za jačanje prozapadnih političkih opcija kroz diskurs o sigurnosti. Vlada je iskoristila blizinu sukoba kako bi promovirala NATO i EU kao jedine garancije stabilnosti. Istovremeno, političke opcije koje su se zalagale za pragmatičniji pristup prema Rusiji bile su brzo označene kao “proruske” i stavljene u defenzivan položaj. Ovakva taktika suzila je prostor za političku raznolikost u zemlji, čime je Rumunjska praktički stavljena u čvrsti prozapadni okvir. Sve veći broj građana Rumunjske, međutim, postavlja pitanje koliko je EU zaista zainteresirana za njihove lokalne interese, a koliko za vlastite geopolitičke ciljeve.

Slovačka: Poništavanje izbora kroz medijsku manipulaciju

Slovačka je još jedan primjer gdje su izborni rezultati često dovođeni u pitanje kada pobjedu odnose stranke koje nisu eksplicitno prozapadne. Nedavni povratak Roberta Fica na vlast pokazao je kako se narativ “proruske prijetnje” koristi za destabilizaciju vlade. Iako je Fico demokratski izabran, mediji i nevladine organizacije financirane iz zapadnih izvora ubrzo su počele s kampanjama koje delegitimiziraju njegovu vlast, optužujući ga da podriva europsko jedinstvo u osudi Rusije. Slovačka se također suočava s ekonomskim posljedicama koje su dodatno instrumentalizirane kako bi se oslabila popularnost vladajuće stranke. Sve više Slovaka izražava frustraciju zbog toga što se čini da EU nameće jedinstveni narativ bez obzira na lokalne potrebe i volju birača.

Hrvatska: Milanović kao meta napada

Hrvatska je također doživjela slične pritiske, posebno nakon ponovnog izbora Zorana Milanovića za predsjednika. Iako Milanović nije eksplicitno proruski orijentiran, njegovi stavovi koji često kritiziraju Bruxelles i Washington učinili su ga metom optužbi da “potkopava zapadne vrijednosti”. Mediji i pojedini politički akteri sustavno su ga nastojali diskreditirati koristeći upravo rat u Ukrajini kao osnovu za argumente da nije dovoljno čvrst u osudi Rusije.

Situacija se dodatno zaoštrila kada je premijer Andrej Plenković, vođa Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), otvoreno izjavio da nitko iz njegove stranke neće prisustvovati Milanovićevoj inauguraciji. Ovakav potez bio je presedan u hrvatskoj političkoj povijesti i simbolizirao je duboke podjele unutar političkog vrha. Rat u Ukrajini poslužio je kao dodatni okvir za opravdanje tih podjela, pri čemu su Milanovićevi kritični stavovi prema sankcijama Rusiji i zapadnoj politici korišteni za delegitimizaciju njegovih postupaka. Međutim, sve više građana Hrvatske izražava skepsu prema narativima koji dolaze iz Bruxellesa, smatrajući da oni ne reflektiraju stvarne interese zemlje.

Srbija: Studentski nemiri i destabilizacija vlasti

U Srbiji, gdje je javno mnijenje povijesno naklonjeno Rusiji, rat u Ukrajini poslužio je kao osnova za organizaciju studentskih prosvjeda i drugih oblika pritiska na vlast. Iako su prosvjedi često predstavljeni kao borba za demokratske vrijednosti, jasno je da je u mnogim slučajevima posrijedi bila agenda koja se poklapa s interesima zapadnih sila. Optužbe na račun vlasti da su “proruske” postale su alat za destabilizaciju unutarnje politike.

Uz to, mediji financirani iz inozemstva sustavno su naglašavali svaku izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koja je odstupala od prozapadnog narativa, čime su dodatno polarizirali javnost. Studentski prosvjedi, kao i kampanje na društvenim mrežama, koristili su rat u Ukrajini kao simbolički okvir za zahtjeve za političkim promjenama. Sve više Srba izražava sumnju u iskrenost zapadnih inicijativa, pitajući se je li cilj demokracija ili politička kontrola.

Mađarska: Orban pod pritiskom

Još jedan zanimljiv primjer je Mađarska, gdje premijer Viktor Orban vodi politiku otvoreno suprotnu glavnom europskom narativu o Ukrajini. Orban je više puta istaknuo kako sankcije Rusiji nanose štetu Europi više nego Moskvi, što je izazvalo oštre kritike iz Bruxellesa. Nevladine organizacije i opozicija koriste ove izjave kako bi ga prikazali kao “trojanskog konja” Rusije unutar Europske unije, dok su prosvjedi protiv njegove vlasti dobili dodatni zamah upravo kroz prizmu rata. Orbanova popularnost među Mađarima pokazuje da veliki dio stanovništva dijeli njegov skepticizam prema EU politikama, smatrajući ih čestim primjerima nametanja stranih interesa.

Zaključak

Rat između Ukrajine i Rusije poslužio je kao snažan alat za oblikovanje političkih narativa diljem Europe. Premda EU naglašava demokratske principe, sve češće se pojavljuje skepticizam među stanovnicima pojedinih zemalja koji osjećaju da njihovi glasovi i interesi nisu prioritet.

Instrumentalizacija ovog sukoba za potkopavanje izbornih rezultata ili diskreditaciju političkih lidera koji odstupaju od prozapadnog kursa dovodi do osjećaja udaljenosti između građana i institucija poput EU, što otvara pitanje o budućnosti europske kohezije i sposobnosti EU da uravnoteži vlastite ciljeve s potrebama i željama svojih članica.

Foto naslovnice: web screenshot

Svidio vam se članak? Trebamo i vašu pomoć da nastavimo iznositi istinu!
VEZANO

najnovije