Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Bez „šuške“?
Iako su se prije pet godina suprotstavljale izbacivanju gotovine iz upotrebe, dvije njemačke velike banke najavljuju ukidanje gotovinskog prometa već od 1. prosinca u svim poslovnicama.
Volksbank i Reiffeisen banka bi za nešto više od mjesec dana trebale ukinuti gotovinski promet u svim svojim poslovnicama, uključujući i bankomate. Nije to prva najava ukidanja gotovine, u čemu su Skandinavci bili pioniri. Šveđani su još 2017. najavili da će do 2023. godine izbaciti novčanice i kovanice iz upotrebe. To se ipak još nije dogodilo, ali su svakako u tome do sada najdalje otišli.
Te 2017. godine je čak pet od šest tamošnjih banaka zabranilo plaćanje gotovinom i ukinulo bankomate u ruralnim dijelovima zemlje. Banke čak imaju pravo i obvezu da prijavljuju policiji građane koji ne poštuju pravila i koriste veće količine gotovine. Danska je još tada Švedskoj dahtala za vratom po tom pitanju, a uz njih i Norveška, Finska i Island, gde je “provlačenje” kartice i prije pet godina bilo uobičajeno i za kupovine sasvim malog iznosa.
Vezano: Nove digitalne valute koje nameće globalna „elita“ uništavaju privatnost i dozvoljavaju jaču kontrolu
Korona histerija ubrzala bezgotovinsko plaćanje
Prema istraživanju Riksbanke, centralne banke Švedske, iz 2020. godine samo 9 % Šveđana koristilo je gotovinu prilikom posljednje kupovine. Ocijenjeno je da je pandemija korona virusa ubrzala ionako brz švedski prijelaz na kartično i digitalno plaćanje. Tada su zaključili da bi kovanice i novčanice mogle potpuno iščeznuti za 10 do 20 godina.
Tim putem je sada krenula i Njemačka koja se ispočetka tome opirala. Za razliku od Skandinavaca, Njemci su prije pet godina čak 80 % transakcija obavljali gotovinom, sasvim suprotno viziji Bruxellesa.
Rizici ipak postoje
Je li gotovinskom plaćanju zaista odzvonilo? Neosporno je da postoje rizici jer ni najsuvremenija tehnologija nije bez mana, a svakako jedan od velikih problema može biti i najnovija energetska kriza u svijetu.
Ozbiljniji pad sistema zbog nestanka struje uslijed energetske havarije, ili cyber napada, napavio bi ogromnu štetu.
Na to su u istraživanju, daleko prije ove krize, ukazali u Riksbanku, ocjenivši da gotov novac ima i svoje važne prednosti u odnosu na digitalni. Ne oslanja se na struju, ni na složenu infrastrukturu, pa u toj banci smatraju da on svakako mora ostati kao rezerva.
„Ako nestane ‘svjetla’, moramo imati dovoljno fizičkog novca u zemlji, skrivenog ‘duboko u šumi’, kako bi se vratili na njegovo korištenje ako iskrsnu ozbiljni problemi“, upozorio je prije dve godine dugogodišnji guverner Riksbanke Stefan Ingves.
Vezano: Zabrana gotovine daje apsolutnu kontrolu središnjim bankama nad vašim novcem
Gotovina je važna u kriznim vremenima
„Ljudima je važna kontrola osobnih izdataka. Tzv. „bol plaćanja“ utiče na kupca jer čovjek neposredno vidi kad jedna novčanica napusti novčanik“, objasnio je dr. Jurgen Morman, profesor bankarskog menadžmenta u Frankfurtskoj školi financija.
Keš nije samo omiljeno platežno sredstvo, već siguran način da se sačuva vrijednost. Posebno u kriznim vremenima raste količina novčanica, jer ljudi ponekad više vjeruju svojoj „slamarici“ nego banci, rekao je prof. dr Johanes Berman iz uprave Savezne banke Njemačke samo koji mjesec prije početka ukrajinske krize koja se uveliko odražava na gospodarstva cijelog svijeta.
No, ipak izgleda da se ne može bez „šuške“ baš tako lako. Zbog toga su, valjda, i Šveđani, iako su prvo najavili da će se gotovine u potpunosti osloboditi već 2023. godine, taj rok prolongirali za 10 do 20 godina, odnosno do 2030. godine.
Provjeri/nultatacka.rs
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
Bolesnici jebeni! Muka mi je od te Njemačke i naprednog zapada.
evo još jedan primjer da je svakodnevna geopolitika i sukobi između velikih sila samo kazalište Truman šoua..
Njemačka vlada na čelu sa kancelarom Scholzom namjerava prodati Kini jedan dio luke u Hamburgu.
Tojest velikom kineskom državnom koncernu za brodsku špediciju, Cosco Shipping Ports Limited.
Hamburška luka je druga najveća luka u Europi, nakon roterdamske i jedna od najvećih na svijetu..
Iako su navodno nekoliko ministara iz Scholzove vlade, kao i neki vodeći političari njemačkih stranka protiv toga.. Koji kofol izražavaju zabrinutost, da Kina kupovinom dijela hamburške luke dobije veliki utjecaj u Europi… i kontrolu nad lancima opksrbe…
Svi kritičari, koji su navodno protiv prodaje dijela luke Kini, kritiziraju u Kini, ono obično, što inače zapadni političari i mediji oduvijek kritiziraju, što su kritizirali i prije 10, 20, 30 i više godina: dakle, Kina je nedemokratska komunistička jednopratijska država, u kojoj se krše ljudska prava…(ako to ne sprečava Njemačku i Zapada da trguju sa Kinom preko 30 godina)
Međutim, nijedan kritičar i protivnik planirane prodaje dijela luke Kini, ne kritizira Kinu zbog trenutnog najcrnjeg distopijskog plandemijskog fašizma, koji je u Kini na snazi, evo uskoro skoro 3 godine. Jinping je na nedavmnom partijskom kongresu najavio da politika Kine “zero covid” se i dalje nastavlja. Dakle i dalje, svakodnevna zaključavanja milijuna ljudi i masovna testiranja po svuda. digitalne kontrole, kodovi, skenovi itd.. na svakom koraku…
Iako je kineska ekonomija, zbog stalnih zaključavanja, skoro 3 godine uzastopce, logički morala doživjeti drastičnu štetu, Kina ipak nastavlja sa distopijskom politikom. Kineska luka u Šangaju je zbog stalnih zaključavanja doživjela teške gubitke, kao i druge grane kineske ekonomije, ali Kina ipak ima love, da kupuje dio hamburške luke… Naravno, jer gospodari globalističkog kulta, koji su sa svojom lovom ustvari i omogućili Kini, veliki ekonomski uspon u zadnjih 30 godina, imaju love.
Onaj tko zna zbrojiti 1 i 1: i ovo je sve u planu velikog reseta i preslagivanja ekonomije. Kina pripada globalističkom kultu.. Ovamo se dakle velike sile, SAD, EU, Kina i Rusija, kao stalno nešto svađaju i sukobljvaju oko kofol geopolitike i unipolranog ili multipolarnog svijeta i sličnih trica i kučina, ali na polju ekonomije, tojest preslagivanja snaga, fino surađuju… Kao i na polju plandemije.
Scholz inače početkom studenog dolazi u službenu posjetu Kini. Koja je odavno najveći trgovinski partner za Njemačku…