Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Smart dust
Pametna prašina, mikrotehnološko čudo koje obećava revolucionarne promjene u prikupljanju podataka i primjeni umjetne inteligencije, istovremeno izaziva fascinaciju i zabrinutost. Zamislite mreže sićušnih senzora koji neprimjetno prate urbani promet, zdravlje pojedinaca ili čak ekološke promjene – tehnologija koja donosi ogromne mogućnosti, ali i otvara vrata potencijalnim zloupotrebama. Iako njezine potencijalne koristi u medicini, industriji i svakodnevnom životu ne mogu biti osporene, pitanje sigurnosti i privatnosti neizbježno je u diskusiji o ovoj tehnologiji.
Što je pametna prašina?
Pametna prašina sastoji se od sićušnih senzora, poznatih kao mikroelektromehanički sustavi (MEMS), koji mogu prikupljati podatke o okolišu, poput temperature, svjetlosti, prisutnosti toksina i mnogih drugih parametara. Ovi senzori mogu biti manji od zrnca pijeska i sposobni su komunicirati međusobno te s većim sustavima putem bežičnih mreža. Prednosti ove tehnologije uključuju autonomno prikupljanje podataka, aplikacije u medicinskim postupcima, praćenje industrijskih procesa i obrambene primjene.
No, koliko god uzbudljivo zvučalo prikupljanje informacija s krila leptira ili praćenje liječenja tumora unutar ljudskog tijela, tehnologija pametne prašine donosi izazove koji se ne smiju zanemariti, poput rizika od zloupotrebe za masovni nadzor, mogućeg hakiranja senzora ili nejasnih pravila o korištenju prikupljenih podataka.
Tehnološki potencijal i moralni izazovi
Pametna prašina obećava radikalno preoblikovanje brojnih industrija, od praćenja stanja usjeva i prepoznavanja štetnika u poljoprivredi do preciznog praćenja terapija i dijagnostike u medicini. Na primjer, senzori bi mogli pratiti usjeve, identificirati štetnike ili otkrivati kemikalije štetne za okoliš. U medicini, mogli bi se koristiti za praćenje unutarnjih procesa tijela, poput mjerenja učinkovitosti liječenja tumora ili emitiranja određenih lijekova na ciljanim lokacijama.
Međutim, dok znanstvenici poput Kristofera Pistera i Davida Blaauwa razvijaju sve naprednije sustave, pitanje sigurnosti podataka prikupljenih pametnom prašinom ostaje u drugom planu.
Opasnosti po privatnost i sigurnost
Pametna prašina nosi sa sobom potencijal za masovni nadzor bez presedana, poput mogućnosti tajnog praćenja građana na javnim mjestima ili nadzora privatnih prostora, sve bez znanja ili pristanka pogođenih pojedinaca. Ovi senzori, zbog svoje veličine i sposobnosti, mogu biti neprimjetno postavljeni u gotovo bilo koje okružnje, pa čak i unutar ljudskog tijela. Takva tehnologija otvara vrata zloupotrebi od strane korporacija, vlada ili drugih aktera.
Krešimir Mišak u svojoj knjizi “Smrt Transhumanizmu, Sloboda Narodu” ističe kako je za “buđenje” umjetne inteligencije ključno omogućiti joj oči i uši – sposobnost promatranja i interakcije sa svijetom oko sebe. Pametna prašina savršeno utjelovljuje tu viziju, ali i otkriva distopijski potencijal ultimativne kontrole tehnokrata. Uvođenje mikroskopski malih senzora diljem svijeta omogućilo bi sustav nadzora koji nije samo nevidljiv, već i sveprisutan, stvarajući rizik od potpune kontrole nad ljudskim ponašanjem i slobodama.
Već se primjenjuje?
Dok je pametna prašina još uvijek u fazi razvoja, neki teoretičari i skeptici tvrde da se njezini principi možda već koriste u praksi. Postavlja se pitanje – jesu li mikroskopski senzori već dio onoga što se ispušta iz aviona u obliku chemtrailsa? Zagovornici ove teorije vjeruju da bi tehnologija pametne prašine mogla biti korištena za masovno prikupljanje podataka iz zraka, omogućujući nevidljivi nadzor velikih populacija. Iako nedostaju konkretni dokazi koji bi potvrdili ovu tvrdnju, ona otvara raspravu o tome koliko je transparentan razvoj i implementacija novih tehnologija te jesu li određeni projekti već tajno u tijeku.
Primjerice, ako bi pametna prašina mogla biti raspršena iz zraka, to bi potencijalno omogućilo nadzor nad velikim geografskim područjima, čak i u realnom vremenu. Osim pitanja nadzora, postavlja se i briga o tome kakav bi učinak takvi mikroskopski materijali mogli imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Teorije poput ovih, iako često smatrane kontroverznima, dodatno podvlače važnost transparentnosti i etičkog promišljanja u razvoju tehnologije.
Moguće zloupotrebe
Komercijalizacija pametne prašine potencijalno će rezultirati instaliranjem mikroskopski nevidljivih senzora u naše domove, urede, pa čak i tijela, bez jasnog pristanka korisnika. U svijetu u kojem već sad postoji zabrinutost zbog masovnog prikupljanja podataka putem pametnih telefona i internetskih platformi, pametna prašina može dodatno ugroziti privatnost pojedinca.
Osim privatnosti, postavlja se pitanje i biološke sigurnosti. Hoće li ove „pametne“ čestice imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoliš? Iako se promoviraju kao korisni alati, mikroskopski senzori mogli bi nenamjerno prouzročiti štetne posljedice koje još nisu dovoljno istražene.
Napredak tehnologije donosi prilike, ali i odgovornost – hoćemo li biti spremni suočiti se s njezinim tamnim stranama prije nego što bude prekasno?
Provjeri/lidermedia.hr
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !