Subota, 20 srpnja, 2024
NaslovnicaSamo pozitivaŠto je uzrok osjećaja besmisla modernog čovjeka i kako ga prevladati

Što je uzrok osjećaja besmisla modernog čovjeka i kako ga prevladati

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Promjene u nama

Čini li se i vama da je moderno društvo sve ispunjenije osjećajem beznađa, praznine i besmisla, iako nam stalno govore da živimo u trenutku „nevjerojatnog tehnološkog napretka, bolje kvalitete života i većeg pristupa dobrim stvarima“? Je li upravo taj „napredak“ uzrok svemu i kako uopće možemo na to gledati kao na napredak?

Radi se o cijelom nizu društvenih, psiholoških i egzistencijalnih čimbenika koji kolektivno oblikuju moderno ljudsko iskustvo, a koji se sve ubrzanije mijenjaju, vrlo vjerojatno prisilno. Danas su te promjene tolike da je za većinu ljudi to previše, jer s druge strane one uzrokuju postupno smanjivanje kapaciteta i otpornosti u našem umu, tijelu i duhu, pa se čak i male promjene čine nepodnošljivima, pri čemu se donose sve lošije odluke jer smo primarno vođeni fiziologijom preživljavanja.

Izolacija i nedostatak zajednice

- Advertisement -

Tradicionalne strukture zajednice, kao što su proširena obitelj, susjedstvo i lokalne zajednice, oslabile su u modernom društvu, što je dovelo do osjećaja izoliranosti i nedostatka pripadnosti.

Gradovi i urbanizacija otuđuju čovjeka, jer se ljudi povlače u svoje stambene kvadrate, gubeći na taj način stvarnu povezanost s bližnjima. Danas ćete povezanost proširene obitelji susresti još samo na selu i manjim sredinama, gdje je još uvijek moguće da se obitelji s dvadeset i više članova okupe na nedjeljnom ručku. U gradu je to prošlost jer je užurbaniji život „pojeo“ ljudima vrijeme, a s njim i osjećaj povezanosti.

Iako nas je tehnološki napredak globalno povezao na nevjerojatne načine, često potiče površne odnose i umanjuje duboke i smislene veze. To se vidi u činjenici da ljudi mogu biti toliko užasni jedni prema drugima na internetu, bez ikakve empatije. Društveni mediji i digitalna komunikacija mogu zamijeniti interakciju licem u lice s kratkotrajnim, neosobnim razmjenama, zbog čega se mnogi osjećaju izolirano.

Materijalizam i potrošačka kultura

Tvrtke društvenih medija, prehrambene tvrtke i druge velike industrije imaju fiducijarnu odgovornost prema svojim dioničarima, što znači da čelnici tih tvrtki moraju svojim dioničarima zaraditi što je moguće više novca. To ih motivira da učine ono što se pokazalo učinkovitim u stvaranju dugoročnih kupaca i rasta tvrtke – stvaranje ovisnosti.

Kompanije troše milijune u stvaranje prave kombinacije koja će potaknuti i zadržati ovisnost kupaca. Stvorile su algoritme za izigravanje pozornosti, pristranosti i emocija ljudi kako bi postali ovisni o njihovim proizvodima. Ovo vrijedi i za tvrtke društvenih medija.

- Advertisement -

Sva ta ovisnost otela je ljudske dopaminske receptore, stvarajući skokove u dopaminu zbog kojih ljudi žele „to“ još više i više, iako „to“ zapravo nema nikakvu vrijednost ili značenje, ugrađujući u njih ideju da sreća proizlazi iz materijalnih dobara. To stvara neumoljivi krug želje i razočaranja, budući da materijalna dobra ne mogu pružiti trajno zadovoljstvo.

Naglasak na stjecanju bogatstva i imetka često navodi pojedince da dugo rade na poslovima za koje smatraju da ih ne ispunjavaju, vođeni potrebom da održe potrošački životni stil. Na kraju, između kapitalističkih poticaja za igru ​​i fokusa na materijalni uspjeh umjesto osobnog ispunjenja, raste osjećaj praznine i nezadovoljstva.

Pretjerano korištenje društvenih medija

Društveni mediji mogu vas povezati s ljudima kao nikad prije u povijesti, ali sve je potrebno držati pod kontrolom i na distanci, jer u protivnom vrlo lako i nesvjesno prelazi u toksično djelovanje. Platforme društvenih medija neprestano se natječu za vašu pažnju i neće prezati ni od toga da naškode vašem mozgu samo kako bi je zadobile… na kraju krajeva, čelnici tvrtki društvenih medija ovise o dioničarima, a ne od vašeg zdravlja…

Nadalje, društveni mediji često predstavljaju odabranu, idealiziranu verziju života, što dovodi do nerealnih očekivanja i neprestanih usporedbi. Stalna izloženost tuđim prividnim uspjesima i sreći može stvoriti osjećaj neadekvatnosti i nezadovoljstva vlastitim životom.

Nedostatak smisla i svrhe – jurnjava za „uspjehom”

- Advertisement -

Zašto radim posao koji radim? Što da radim sa svojim strastima ako nisu isplative? Koliko vremena imam za bavljenje stvarima koje volim kada stalno moram raditi? Trebam li pokušavati držati korak sa svima ostalima?

Ovo su pitanja koja si postavlja čovjek u „modernom“ društvu, a ono je snažno usredotočeno na pojedinca, što je pravi znak svijesti izgrađene od odvajanja i natjecanja. To je potpuno suprotno od prirodnih i autohtonih svjetonazora koji cijene zajednicu i povezanost. Kao rezultat toga, sama priroda naše biologije koja kaže da ljudi napreduju u povezanosti, grupama, značenju i doprinosu ostaje bez podrške dok smo kolektivno opsjednuti individualnim ciljevima i gomilanjem bogatstva.

Počeli smo cijeniti sve stvari za koje su nas učili da su važne, a 5 stvari za kojima oni koji umiru najviše žale su:

1. Volio bih da sam imao hrabrosti živjeti život vjeran sebi, a ne život kakav su drugi očekivali od mene
2. Volio bih da nisam toliko radio
3. Volio bih da sam imao hrabrosti izraziti svoje osjećaje
4. Volio bih da sam ostao u kontaktu sa svojim prijateljima
5. Volio bih da sam si dopustio da budem sretniji

Brze promjene i neizvjesnost

Dakle, naš svijet se, kao rezultat tehnološkog napretka, doista mijenja vrlo brzo i to toliko da naši mozgovi više ne mogu pratiti, izazivajući u nama veliki stres. Taj stres dovodi nas u stanje nemirnosti i tjeskobe, izazivajući da nešto popravimo, promijenimo i riješimo, ali bez uspjeha jer je korijen problema negdje drugdje.

Zbog toga srljamo bez mudrosti, dolazi do ekonomske i društvene nestabilnosti, zajedno s ogromnom količinom informacija i izbora pred nama, pojavljuju se umor od odluka, osjećaj preopterećenosti, dezorijentiranosti i nestabilnosti. Više ne znamo gdje se uklapamo u krajolik koji se neprestano mijenja. Rješenje je u usporavanju, ali poticaj za to nije svima očit.

Gubitak veze s prirodom

Urbani život često rezultira odvajanjem od prirode, gdje mnogi provode većinu svog vremena u zatvorenom prostoru, vodeći sjedilački način života koji dodatno pridonosi lošem mentalnom, emocionalnom, tjelesnom i duhovnom zdravlju, potencijalno dovodeći do osjećaja praznine.

Gradsko okruženje nije pogodno za ljudski život, iako ćete danas pronaći ljude koji tvrde i smatraju da nisu “ljudi za prirodu”. To ne može biti dalje od istine, a ovakav način razmišljanja je u njih umjetno usađen. Oni su ipak ljudi. Ono što oni žele reći je da nisu navikli boraviti u sredini u kojoj nema visoko kontroliranih uvjeta kliničke razine „čistoće“ i „sigurnosti“. Boravak u prirodi za njih je izvor stresa jer tamo ima „buba i prljave zemlje“.

Bottom of Form

Što možemo učiniti u vezi s tim

Put natrag do radosnog, smislenog i uspješnog postojanja ne zahtijeva da se najprije cijeli svijet promijeni. Zapravo, na mnogo načina, počinje tako što se svatko od nas usredotočuje na ono što možemo učiniti kako bismo pronašli smisao i radost.

Gledanje na naš postojeći svijet s prijezirom i prosuđivanjem neće puno pomoći. Ključ je u procesuiranju bilo kakvih osjećaja i usvajanju mudrosti kako biste napravili promjenu u budućnosti. Na taj način nećemo zaglaviti u krugovima prosudbi o trenutku.

Zatim razmislite o tome da učinite suprotno od onoga što je istaknuto u gornjim primjerima.

Kako se možete češće ponovno povezati s prirodom? Ako živite u gradu, možete li provoditi više vremena u blizini drveća, barem 30 minuta dnevno?

Što kažete na društvene mreže, zašto ste na njima? Što to uistinu čini za vas? Možete li ograničiti svoje vrijeme na njima? Možete li samostalno odlučiti što vam se sviđa i ono što želite vidjeti u odnosu na algoritam koji vam stalno nešto podvaljuje? Cilj platformi društvenih medija je učiniti sve važnim i natjerati vas da mislite da propuštate nešto ako se ne uključite u to. Prekinite taj ciklus ograničavajući svoje vrijeme na njemu.

Njegujte povezanost, obitelj, prijatelje, zabavu i odmor. Dobro promotrite ciljeve koje ste si postavili i utvrdite želite li ih uistinu ili su samo tuđa priča. Nema ničeg lošeg u zarađivanju novca, to ovdje nije poanta, ali ako se odreknemo vlastitog blagostanja, želja i stvari koje nam pomažu da napredujemo samo da bismo još više zaradili, nemojte se čuditi osjećaju praznine.

Provjeri/thepulse.one

Foto naslovnice: pixabay.com

Citatelj

Svidio vam se članak? Trebamo i vašu pomoć da nastavimo iznositi istinu!
VEZANO

najnovije