Najmanje 5 osoba je poginulo, a stotine su ranjene u tornadu i jakim olujama koje su u četvrtak navečer pogodile južne dijelove Češke, pokrajina Južna Moravska. Tornado je pogodio gradove oko Hodonina, duž granice sa Slovačkom i Austrijom, 270 km južno od glavnog grada Praga.
Riječ je o najjačem takvom naletu vjetra i oluje u modernoj povijesti ove srednjoeuropske zemlje i prvom tornadu nakon 2018. godine, objavila je meteorološka služba. Jaka oluja skidala je krovove s kuća i drugih zgrada, odnosila prozore, prevrtala automobile, čupala drveće iz korijena, a padala je i tuča veličine teniskih loptica.
Učestalost tornada u Europi je relativno velika i radi se oko 400 tornada godišnje, no taj broj je vjerojatno i veći s obzirom na naseljenost područja, pa nisu svi evidentirani. U SAD-u ih svake godine bude i do tisuću.
Ovaj u Češkoj je zaista bio impresivan, a procjene stručnjaka o brzini vjetra idu i do 300 km/h.
Tornado nastaje kada se dvije zračne struje susretnu, jedna izrazito topla i druga hladnija i to se upravo dogodilo u ovom slučaju. Toplinski val s juga strašno je zagrijao istok Europe, dok se hladniji zrak spuštao sa sjevera i na tom dijelu su bile izražene oluje koje su prerasle u tornado.
Tornado jako ovisi i o temperaturi podloge i vlažnosti nad tom podlogom. Što je temperatura podloge veća, veća je i šansa da se razvije tornado.
Da biste stekli dojam brzine vjetra pri pojavi tornada reći ćemo samo da se pri buri mjere brzine vjetra oko 200 km/h, a k tome bura puše na mahove dok je vjetar kod tornada cijelo vrijeme iste jačine i traje od nekoliko minuta do sat vremena.
Mjera jačine tornada izražava se brojem (0 do 5) po Fujitinoj ljestvici, a ovaj u Češkoj je bio jačine 3.
Dakle, kao što smo rekli radi se o jednoj od najvećih oluja u modernoj povijesti, no otkada se mjeri ta moderna povijest teško je reći, kao i tvrditi sa 100%-tnom sigurnošću da se ovakav događaj već nije zbio nekad ranije.
Dobro je poznata statistička obrada katastrofalnih pojava koja se izražava kao povratni period neke pojave, odnosno vjerojatnost da će se pojava određene magnitude javiti u narednih x godina. Tako npr. mogućnost pojave potresa za neko područje procijenjuje se za povratna razdoblja od 95, 225 i 475 godina, što znači vjerojatnost da se potres određene magnitude može pojaviti u tom periodu. Ovo je vrlo značajno jer se danas sve građevine projektiraju da budu otporne na ovako definirane potrese za pojedina prostorna područja.
Slično je i s vremenskim i klimatskim pojavama, npr.vjerojatnost pojave ekstremne kiše, poplave, snijega, vjetra, valova i sl., također se procijenjuje na osnovu tzv.povratnih perioda za 5, 10, 50 ili 100 godina.
No ukoliko ne postoji zapis unazad recimo 100 godina o jednom ovakvom događaju, on nije ušao u statističku obradu, te se njegovim uvrštavanjem u zapis dobiva potpuno nova statistika i nova procjena pojavnosti u nekom slijedećem vremenskom periodu. Slično se zbilo nedavno u Hrvatskoj u slučaju potresa u Petrinji, kada je došlo do određenih korekcija službenih karata potresnih područja, a na osnovu zapisa tog potresa čija magnituda nikad prije nije bila zabilježena. To što nije zabilježen ne znači nužno da se nije i dogodio nekad ranije u povijesti, samo jednostavno nije bio zabilježen.
No, vratimo se tornadu u Češkoj i pitanju zašto se nije mogao predvidjeti, kada dobro znamo da američka služba nadzora ekstremnog vremena zna katkad i nekoliko dana unaprijed izdati upozorenje za moguću pojavu tornada. To je stvarno teško objasniti, pogotovo jer je na razini Europe uveden sustav tzv. Meteo alarma.
Ono što ovdje naročito bode oči je činjenica kako se ovakav događaj zbio u jeku najglasnijih verbalnih osvrtanja po pitanju klimatskih promjena od strane najviših dužnosnika gotovo svih svjetskih vlada. Svi oni unazad nekoliko dana i mjeseci toliko zdušno i, ne možemo se oteti dojmu, idealno orkestrirano progovaraju o tome kako se svijet nakon pandemije koronavirusa morati ozbiljno suočiti s posljedicama klimatskih promjena.
Koje su to točno odrednice tih tzv. klimatskih promjena? Povećanje CO2, teorija stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemljinu atmosferu, topljenje ledenjaka, povećanje razine mora…ništa od toga nije dokazano i sve su to teorije da čovjek ima značajnu negativnu ulogu u prirodnim procesima Zemlje.
Zaista ne možemo tvrditi da je događaj u Češkoj namjerno izazvan, no on će svakako biti iskorišten kako bi se proveo plan iznesen u Agendi 2030, koji je usvojen od strane UN-a 21.listopada 2015.godine, o čemu smo već pisali.
Jedan od koraka u borbi protiv tih tzv. klimatskih promjena, koji se već sada nagoviještava, je uvođenje, vjerovali ili ne, lockdowna za njihovo smanjenje. Pogledajte video u nastavku.
Što reći? Vraća nam se film od prije nešto više od godinu i po dana. I još nešto, ponovo jednu od glavnih uloga igraju Kinezi.
U nastavku dajemo samo nekoliko članaka na temu kako su se Kinezi hvalili da su ovladali tehnologijom za kontrolu vremena.
https://portalluca.me/geoinzenjering-u-kini-upravljace-vremenskim-prilikama/
https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-56130078
Je li tornado u Češkoj znak da su Kinezi govorili istinu ili je riječ zaista o prirodnom fenomenu, ne možemo sa sigurnošću tvrditi, no jedno je sigurno, „gospodari iz sjene“ ovu će prirodnu katastrofu jako dobro znati iskoristiti kako bi još jače stisnuli omču oko naših vratova.
Što nas čeka u bliskoj budućnosti, radi li se o zadnjim kilometrima koje brojimo sa svojim limenim ljubimcima na fosilna goriva, hoće li se zaista događati nova zaključavanja da se „pomogne“ Zemlji da se oporavi od nas „štetočina“, hoće li Bill Gates uspjeti u naporima da zatamni Zemlju ispuštajući kredu u atmosferu, tek ćemo vidjeti?
Do tada, uključite mozak, osvjestite ljude oko sebe i podijelite ovaj članak!
