Zašto su rađanja u Hrvatskoj kolabirala od 2022. godine?

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Sveobuhvatna analiza uzroka i posljedica

Hrvatska se već desetljećima bori s demografskim izazovima: niska stopa nataliteta, starenje stanovništva i iseljavanje mladih, a od nedavno i sa sve većom imigracijom stranaca. No, ono što je posebno alarmantno jest naglo kolabiranje broja rođenih od početka 2022., nakon nekoliko godina stabilnosti na razini od oko 36.000–37.00 djece godišnje (službena statistika Državnog zavoda za statistiku – DSZ). S obzirom na to da trudnoća traje devet mjeseci, ovaj pad upućuje na drastičan pad začeća od sredine 2021.

Jedan od rijetkih koji na ovo upozorava je matematičar i poduzetnik Nenad Bakić, koji na svom Facebook profilu sustavno postavlja pitanje što je uzrok ovom demografskom slomu, a u posljednjem se retorički upitao: “Jesu li Hrvati novi Iliri?” – implicirajući mogućnost demografskog nestanka. Iako tema koje se dotakao – Iliri – očigledno nije u fokusu njegovog istraživanja, jer kako smo u niz navrata donosili na ovim stranicama, Hrvati, ali i ostali narodi s ovih prostora, zapravo jesu direktni potomci Ilira – no, to je sasvim neka druga tema…

Što se to dogodilo sredinom 2021. da izazove ovako katastrofalan zaokret? Je li kriva pandemija COVID-19, sustavno zastrašivanje putem medija, drakonske mjere ili masovno cijepljenje čija sigurnost i učinkovitost nisu bile ni izbliza onakve kakvima su ih vlasti predstavljale? I zašto vlasti pokazuju kriminalnu nebrigu prema ovom problemu, dok EU gura agendu “zamjene stanovništva” koja Hrvatsku dodatno urušava?

Kontekst: Stabilnost prije kolapsa

Prije 2022. natalitet u Hrvatskoj, iako nizak, nije pokazivao značajne poremećaje. Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), broj živorođene djece kretao se između 36.000 i 38.000 godišnje od 2017. do 2020., uz blagi pad tijekom prvog pandemijskog vala 2020., ali s oporavkom 2021. Taj oporavak bio je privremen, jer 2022. donosi šokantan zaokret: broj rođenih pada za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu, s trendom koji se samo pogoršava. Ovo nije puki statistički šum – ovo je demografski slom koji vlasti očito namjeravaju ignorirati.

Što se događalo sredinom 2021.?

Sredina 2021. ključna je za razumijevanje ovog kolapsa. Hrvatska je tada bila u raljama plandemije COVID-19, a fokus vlasti i medija preusmjeren je na masovno cijepljenje, praćeno strahom i neizvjesnošću. Pogledajmo što je obilježilo to razdoblje:

1. Plandemija i mjere: Iako su najstroži lockdowni bili gotovi do ljeta 2021., društvena i ekonomska devastacija ostavila je duboke ožiljke. Zabrane, ograničenja i zatvaranje škola narušili su normalan život, a mnogi parovi odgodili su rađanje zbog straha od zdravstvenih i financijskih posljedica.
2. Medijsko zastrašivanje: Mediji su od 2020. pumpali strah – broj zaraženih, umrlih, novi sojevi – a sredinom 2021. prebacili su fokus na “opasnost necijepljenih”. Nenad Bakić često je isticao da je taj narativ bio alat za manipulaciju, a ne informiranje, što je dodatno paraliziralo mlade u reproduktivnoj dobi.
3. Masovno cijepljenje: Ljeto 2021. označilo je vrhunac cijepljenja u Hrvatskoj, s naglaskom na dobnu skupinu 20–40 godina – upravo one koji bi trebali rađati djecu. Do kraja godine oko 55% stanovništva primilo je barem jednu dozu. No, kasnije se pokazalo da cjepiva nisu ni sigurna ni učinkovita kako je obećavano – od nuspojava do slabog sprječavanja prijenosa virusa – što je produbilo nepovjerenje i neizvjesnost.

Mogući uzroci pada nataliteta

Kolabiranje nataliteta posljedica je više međusobno povezanih faktora:

• Psihološki stres: Dugi period straha, neizvjesnosti i medijske propagande ostavio je mlade parove u stanju apatije i odgađanja obiteljskih planova.
• Ekonomska nesigurnost: Inflacija, poskupljenja i gubitak poslova sredinom 2021. dodatno su ugasili svaku pomisao na proširenje obitelji.
• Cjepiva i neizvjesnost: Nakon što je obećavana “povratak normalnosti” putem cijepljenja propao, povjerenje u institucije srozalo se na dno, ostavljajući ljude u limbu.
• Društvena distanca: Promjena društvenih navika tijekom plandemije smanjila je prilike za upoznavanje i veze, posebno među mlađima.

Kriminalna nebriga vlasti i EU-ova agenda “zamjene stanovništva”

Dok natalitet tone, hrvatske vlasti pokazuju zapanjujuću ravnodušnost. Umjesto hitnih mjera – poticaja za mlade obitelji, rješavanja stambenog pitanja ili barem javne rasprave – Vlada se bavi kozmetičkim potezima i šutnjom. Ova nebriga nije slučajna: Hrvatska trenutno ima oko 200 000 stranih radnika, uglavnom iz zemalja izvan EU-a, što je porast bez presedana. Ovo nije tek “tržišna potreba” – ovo je dio šire agende Europske unije koja potiče “zamjenu stanovništva”. Dok domaće stanovništvo nestaje, EU gura uvoz radne snage pod krinkom ekonomskih razloga, ignorirajući kulturne i demografske posljedice. Hrvatska se tako pretvara u zemlju koja gubi vlastiti identitet, dok Bruxelles diktira tempo njezina urušavanja.

Posljedice za Hrvatsku

Ovaj demografski slom ima katastrofalne implikacije:

1. Starenje stanovništva: S udjelom starijih od 65 godina već preko 20%, pad nataliteta dodatno će opteretiti ionako klimavi mirovinski i zdravstveni sustav.
2. Ekonomski kolaps: Manje radnika i potrošača znači manji gospodarski potencijal. Dok se uvoze strani radnici, domaći resursi se rasipaju.
3. Gubitak identiteta: Bakićevo pitanje “Jesu li Hrvati novi Iliri?” nije samo metafora – ako se nastavi ovako, Hrvatska riskira nestanak kao nacija, zamijenjena stranim stanovništvom pod batom EU-a.

Što dalje?

Nenad Bakić je jedan od rijetkih koji javno i ustrajno upozorava na ovaj problem, dok vlasti spavaju ili, još gore, surađuju s agendama koje Hrvatsku vode u propast. Potrebne su radikalne mjere: masovni poticaji za rađanje, zaustavljanje nekontroliranog uvoza radne snage i obračun s medijskim zastrašivanjem. Ako se ne poduzme ništa, Hrvatska će uskoro postati zemlja bez Hrvata.

Provjeri/facebook (Nenad Bakić)

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !