Članica NATO-a raspoređuje trupe u Ukrajinu kako bi “učila o ratu”

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Misija učenja ili nešto više?

Danska, članica NATO-a, najavila je planove za raspoređivanje svojih trupa u Ukrajinu, zemlju zahvaćenu sukobom koji traje već godinama. General bojnik Peter Boysen, vrhovni zapovjednik Danske, tvrdi da trupe ne idu sudjelovati u borbama, već da “uče” izravno iz ukrajinskog iskustva. Ovaj potez izazvao je brojne kontroverze, pitanja o motivima i strahove od eskalacije sukoba.

Prema Boysenu, danske trupe bit će nenaoružane i poslane u Ukrajinu kako bi promatrale i stekle dragocjeno znanje o modernom ratovanju. “Možemo puno naučiti iz borbenog iskustva koje su stekli u Ukrajini”, izjavio je, naglašavajući da će se oslanjati na ukrajinske lekcije kako bi Danska poboljšala svoje vojne sposobnosti. No, slanje trupa u aktivnu ratnu zonu, čak i pod krinkom “promatranja”, izaziva sumnje u stvarne namjere.

Rusija je brzo reagirala. Veleposlanik Vladimir Barbin jasno je poručio da će svako vojno osoblje u Ukrajini, bez obzira na ulogu, biti smatrano “legitimnom metom”. Ova izjava dodatno komplicira situaciju, jer danske trupe, ako budu raspoređene, riskiraju da postanu kolateralna šteta ili, kako neki spekuliraju, povod za širi sukob. Kritičari upozoravaju da bi prisutnost NATO trupa mogla poslužiti kao “lažna zastava” za opravdanje većeg angažmana Zapada u ratu.

Ukrajinski sukob donio je značajne promjene u načinu vođenja rata. Preko 70% borbi uključuje bespilotne letjelice, a 2024. godine čak 96% od 1,5 milijuna korištenih dronova proizvedeno je unutar Ukrajine. Ova statistika pokazuje kako se ratovanje transformiralo, s naglaskom na tehnologiju i inovacije. Ukrajinski vrhovni zapovjednik Oleksandr Syrskyi vjeruje da izravno svjedočenje ovim taktikama može pomoći drugim zemljama da bolje razumiju moderno ratovanje.

Danska, čini se, želi iskoristiti ovo znanje. Boysen je naglasio da će trupe promatrati i sudjelovati u treninzima koji bi trajali nekoliko tjedana, iako detalji još nisu definirani. Ipak, pitanje sigurnosti ostaje ključno – Boysen tvrdi da Ukrajina ima dovoljno sustava za upozorenje na zračne napade i skloništa, no ostaje upitno koliko su ti sustavi učinkoviti u zaštiti stranih trupa.

Danska je već značajno investirala u Ukrajinu. Od početka sukoba, zemlja je donirala više od 8,5 milijardi eura putem danskog Ukrajinskog fonda, čime se svrstala među najveće europske donatore, odmah iza Njemačke. Uz to, Danska je razvila tzv. “danski model”, kupujući oružje i vojne zalihe izravno od ukrajinskih proizvođača i šaljući ih natrag u rat. Ovaj pristup ne samo da podržava ukrajinsku ekonomiju, već i jača dansku ulogu u sukobu.

Premijerka Mette Frederiksen izrazila je “otvorenost” za slanje trupa u mirovne misije, što dodatno podgrijava spekulacije o pravim ciljevima Danske. Iako se misija trenutno predstavlja kao promatračka, mnogi se pitaju može li ovo biti uvod u aktivniju ulogu NATO-a.

Odluka Danske da pošalje trupe u Ukrajinu nosi značajne rizike. Nenaoružane trupe u ratnoj zoni mogu lako postati mete, a svaki incident mogao bi izazvati ozbiljne posljedice. Ruski stav da su svi strani vojni objekti i osoblje legitimne mete dodatno povećava napetost. Osim toga, prisutnost NATO trupa u Ukrajini mogla bi se protumačiti kao provokacija, što bi potencijalno dovelo do eskalacije sukoba.

Provjeri/armstrongeconomics.com

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !