Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Pomama za zlatom
Središnje banke diljem svijeta gomilaju rezerve zlata rekordnom brzinom kakva nije viđena u 55 godina.
Prema Svjetskom vijeću za zlato (WGC), središnje banke u cijelom svijetu kupile su rekordnih 399 tona poluga tijekom trećeg tromjesečja 2022., masovno podigavši globalnu potražnju za plemenitim metalima.
WGC je također primijetio da je maloprodajna potražnja draguljara i kupaca zlatnih poluga i kovanica također bila velika, sa svjetskom potražnjom za zlatom tijekom trećeg kvartala koja je iznosila 1.181 tonu. To iznosi povećanje potražnje od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Dok je potražnja za fizičkom imovinom zlata poput poluga i kovanica porasla, potražnja za fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovi) koji pohranjuju poluge za ulagače se smanjila. Fizička imovina, posebno plemeniti metali, obično se smatra sigurnim ulaganjem u vrijeme ekonomske nesigurnosti ili previranja. No kako se povećanje kamatnih stopa koje je odredila središnja banka nastavlja, ulagači ETF-ove smatraju manje vrijednima i mijenjaju ih za drugu imovinu.
WGC je primijetio da su znatnu količinu zlata kupljenog tijekom trećeg tromjesečja kupile središnje banke koje nisu javno izvijestile o kupnji. Među najvećim kupcima bile su središnje banke Turske, Uzbekistana, Katara i Indije.
Središnja banka Republike Turske kupila je 31 tonu, čime su svoje ukupne zlatne rezerve porasle na 489 tona. Ovo ne uključuje 46,8 tona zlatnih poluga i kovanica koje su kupili trgovci na malo – više od 300 posto porasta u kupnji zlata u zemlji u odnosu na prethodnu godinu.
Sljedeća je bila Središnja banka Uzbekistana koja je kupila 26 tona. Slijedi Indijska rezervna banka sa 17 tona, čime su svoje rezerve porasle na 785 tona, a Središnja banka Katara kupila je 15 tona zlata.
Nešto manje od četvrtine svih kupnji zlata u trećem kvartalu otišlo je u gore spomenute središnje banke i druge javno identificirane institucije. Ostatak je otišao tajnim kupcima.
Narodna banka Kine rijetko otkriva koliko zlata kupuje ili koliko se trenutno nalazi u njezinim rezervama. Ali trgovinski podaci pokazuju da je zemlja uvozila goleme količine poluga. Lani je uvezla 821 tonu zlata. Ove godine do sada je uvezla 902 tone, čime je već premašila ukupnu količinu iz 2021. godine.
Rusija, druga po veličini rudnika zlata na svijetu, obično proizvodi više od 300 tona zlata godišnje. Ali od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, rusko zlato više nije dobrodošlo u mnogim dijelovima svijeta. Sankcije su također učinile zemlje poput Kine i Indije opreznijima pri uvozu velikih količina ruskog zlata.
To je potaknulo nagađanja o tome je li Središnja banka Rusije uskočila u kupovinu više zlata. Devizne rezerve zemlje koje drže neruske banke i financijske institucije trenutno su zamrznute sankcijama, što središnjoj banci čini manje privlačnom kupnju valute.
Drugi mogući veliki kupci su Saudijska Arabija te zaljevske države Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati. Sve tri nacije požnjele su goleme neočekivane prihode kako je potražnja za naftom porasla, a financijski analitičari vjeruju da su novac ulagali u stranu imovinu, vjerojatno u zlatu kako bi diverzificirali svoje posjede.
Provjeri/naturalnews.com
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
