Što je zapravo „Plan pobjede“?

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Čitanje s razumijevanjem

Već ste upoznati da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na turneji predstavljanja „svojeg Plana pobjede“.

Plan se sastoji od pet ključnih točaka:

1. članstvo u NATO-u
2. obrana
3. odvraćanje ruske agresije
4. gospodarski rast i suradnja
5. poslijeratna sigurnosna arhitektura.

1. Članstvo u NATO-u

Članstvo Ukrajine u NATO savezu našlo se nekako na samom početku ovog plana. Čovjek bi očekivao da se na prvo mjesto stavljaju prioritetne točke, bez kojih se ostale točke ne mogu ostvariti i o kojima ovisi provođenje čitavog preostalog plana. Tim pravilom se očigledno (namjerno) nisu poslužili u timu koji Zelenskom piše scenarije, a da nešto odmah na početku plana „smrdi“, dovoljno govore riječi koje je Zelenski izgovorio:

„Razumijemo da je članstvo u NATO-u stvar budućnosti, a ne sadašnjosti.”

Ako je to tako, zašto je to stavljeno na prvo mjesto? Sigurno nije bez razloga.

Iako je Ukrajina još u rujnu 2022. godine predala zahtjev za članstvo u NATO-u, još uvijek nisu primili „jasan odgovor od zapadnih saveznika“. Ovo „jasan odgovor“ se, naravno, odnosi na „škaljivo“ pitanje famoznog članka 5. Da ga ne parafraziramo, evo originalnog teksta:

„Članak 5.

Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga suglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.

Svaki takav oružani napad i sve mjere poduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Takve mjere će prestati kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.“

Drugim riječima, onog dana kada bi NATO odlučio da Ukrajina postane članica saveza, a ukoliko bi rat s Rusijom u tom trenutku još uvijek bio aktivan, značilo bi to trenutno uključivanje u sukob svih članica NATO-a.

2. Obrana

Druga točka odnosi se na „potrebu prenošenja rata i na ruski teritorij“, kao što je to bilo početkom kolovoza kada je ukrajinska vojska napala rusku regiju Kursk. Ova točka također poziva i na „ukidanje ograničenja na udare dugog dometa na Rusiju,kao i potporu Zapada u obaranju ruskih projektila i dronova iznad Ukrajine“.

Naime, iako je Zapad opskrbio ukrajinsku vojsku projektilima dugog dometa, „dozvolio“ joj je korištenje istih samo nad ukrajinskim teritorijem, a zašto Zelenski stavlja ovu točku među pet ključnih za „pobjedu“, možda najbolje opisuju Putinove riječi:

“Ako se takva odluka donese, to neće značiti ništa drugo već izravno uključivanje NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini. To će biti njihov izravan angažman i, naravno, značajno će promijeniti suštinu, samu prirodu sukoba. To bi značilo da su zemlje NATO-a, SAD, europske zemlje u ratu s Rusijom. Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na temelju prijetnji s kojima ćemo se suočiti.”

Dakle, jasno je da čim prvi „Zapadni“ projektil sleti na Ruski teritorij, za Putina bi to značilo formalno uključivanje NATO-a, pa se postavlja pitanje koja je suštinska razlika između ove prve dvije točke.

Nema je.

Već nakon prve dvije točke „Plana pobjede“ postaje jasno što je njegova osnovna ideja – razbuktavanje rata širih razmjera. Ali idemo dalje…

3. Odvraćanje ruske agresije

Ono što se javnosti prezentiralo kao treća točka, odnosi se na „nenuklearno odvraćanje“ i uključuje „tajne točke“ koje su predstavljene samo čelnicima SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije.

Dakle, o detaljima ove točke možemo samo nagađati. No, jedno je sigurno, a to je da se radi o nekoj vrsti vojnog djelovanja, jer se u protivnom ne bi koristio vojni termin „nenuklearno odvraćanje“. Naravno, ova točka podrazumijeva da se jedna od prethodne dvije točke plana realizirala, pa je samim time i jasna njezina ideja i sličnost s prve dvije točke.

4. Gospodarski rast i suradnja

Četvrti dio plana nema baš direktne veze s ratom, ali vrlo jasno ocrtava njegovu „tajnu“ pozadinu. Naime, poznato je kako je Ukrajina bogata različitim prirodnim resursima, među kojima su Zapadu posebno zanimljivi uran, titan i litij. Zelenski koristi ove resurse kako bi naoko „namamio“ Zapad da se uključi u sukob, a zapravo obznanjuje i opravdava (vjerojatno već davno dogovorenu) buduću pljačku Ukrajine. No, prije „plijena“, Zapad mora prinijeti svoju „krvavu žrtvu“. Ovdje je sve jasno.

5. Poslijeratna sigurnosna arhitektura

“Ako Putin postigne svoje sulude geopolitičke, vojne, ideološke i ekonomske ciljeve, to će stvoriti neodoljiv dojam za druge potencijalne agresore, posebno u regiji Perzijskog zaljeva, indopacifičkoj regiji i Africi, da ratovi agresije mogu biti isplativi i za njih”, rekao je Zelenski u preambuli objašnjenja zadnje točke plana.

I ova točka bi trebala biti eyeopener. Naime, kada Zelenski govori o „sigurnosnoj arhitekturi“ doba „poslije rata“, on zasigurno ne misli na doba u kojem je Ukrajina pobijedila Rusiju ili obratno, već o posljedicama nečeg mnogo većeg. Kao što je jedan od ciljeva Drugog svjetskog rata bilo osnivanje Ujedinjenih naroda, on vjerojatno nagovještava poslijeratnu potpunu uspostavu Jedne svjetske vlade s jedinstvenom vojskom.

Zaključak

Kad Zelenski poručuje: “Moramo provesti plan pobjede kako bismo prisilili Rusiju da bude na mirovnom samitu i spremna okončati rat”, ja čujem samo slijedeće:

SVJETSKI RAT – PLJAČKA – JEDNA SVJETSKA VLADA.

Promijenite mi mišljenje!

Foto naslovnice: screenshot armstrongeconomics.com

P O D I J E L I !