Cjepiva izazivaju anafilaksiju – ona su najgenijalniji način trovanja

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Alexandra ‘Sasha’ Latypova bivša je velika direktorica farmaceutske industrije. Njezino je istraživanje razotkrilo kako su sve protumjere protiv covida, uključujući biološke bojne agense koji se reklamiraju kao „cjepiva protiv covida-19“, stvorene, proizvedene i distribuirane u tajnom vojnom programu Pentagona, gdje su tzv. „proizvođači“ lijekova (Pfizer i drugi) radili samo kao podizvođači.

Krajem rujna 2024. James Delingpole intervjuirao je Latypovu. Njihova rasprava pokrivala je razne teme od antičke Grčke preko chemtrailsa do cjepiva. Pregled intervjua i transkript možete pronaći ovdje.

Sasha Latypova opisuje kako “cjepiva”, u suštini, djeluju na potpuno suprotan način od onoga što nam je rečeno da rade – što znači da je doslovno nemoguće napraviti cjepivo koje čini bilo što osim otrovati nekoga.

Tijekom intervjua, Sasha Latypova je istaknula da je početkom 1900-ih bilo poznato da ubrizgavanje malih količina toksina poput bakterija ili virusa čini ljude i životinje ranjivima na te toksine koji nisu imuni na njih.

Iako nam je rečeno da “cjepiva” djeluju tako da nam daju malu količinu otrovne tvari – npr. bakterija ili virus – što nam zauzvrat omogućuje stvaranje imuniteta protiv budućih infekcija, ono što injekcije zapravo čine jest da nas čine ranjivima na spomenute toksine. Nadalje, “cjepiva” potiču naša tijela da loše reagiraju na sve što nam se ubrizgava, uključujući sasvim obične tvari poput proteina mlijeka ili jaja. Otuda proliferacija alergija, kao što su alergije na mlijeko, jaja, pšenicu, kikiriki itd.

Nevjerojatno, Latypova objašnjava kako je to poznato od 1913., kada je Charles Richet, francuski fiziolog, dobio Nobelovu nagradu jer je otkrio da ubrizgavanje toksina životinjama daje poticaj za štetne ili smrtonosne reakcije ako se susretnu s istim otrovima u okolišu, čak i u malim količinama. On je te reakcije nazvao “anafilaktičkim” reakcijama, ali je rekao da te reakcije također uključuju alergije.

Osim toga, komponente cjepiva, kao što su proteini jaja, potiču naša tijela da loše reagiraju kada ih sretnemo u našem okruženju. Drugim riječima, cjepiva pripremaju naša tijela za alergijske reakcije; kada imunološki sustav tijela pretjerano reagira na bezopasnu tvar, kao što je hrana, otrov insekata ili alergene iz okoliša.

Priznanje širokog prihvaćanja ovog učinka cjepiva učinjeno je kada je 1913. Charles Richet dobio Nobelovu nagradu za otkriće da cijepljenje priprema životinje za anafilaksu, tešku i koji put po život opasnu alergijsku reakciju.

“Richet je smislio kako otrovati sve tako što će ih senzibilizirati za stvari koje se najčešće pojavljuju u njihovoj okolini”, rekla je Latypova. “To je najgenijalniji način trovanja.”

Charles Richet bio je francuski fiziolog (1850. -1935.) koji je studirao na Sveučilištu u Parizu i kasnije postao profesor na Collège de France. Richetov revolucionarni rad na anafilaksi, po život opasnoj alergijskoj reakciji, donio mu je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1913. godine.

Upravo zbog njegove Nobelove nagrade imamo dokaz da su oni znali da cjepiva uzrokuju anafilaksiju još od 1902. godine. Prema web stranici Nobelove nagrade:

„Naš imunološki sustav štiti nas od napada mikroorganizama i otrovnih tvari. Nakon što doživi napad, imunološki sustav se uči braniti od novih napada – postajemo imuni. Jedan od načina na koji se to koristi je cijepljenje, kada niska doza zarazne tvari osigurava imunitet. Kroz studije koje su uključivale pse, Charles Richet je 1902. pokazao suprotan učinak. Nakon početne male doze tvari, nova doza nekoliko tjedana kasnije mogla je izazvati ozbiljnu reakciju. Taj je fenomen nazvao anafilaksija.“

I njegova biografija na web stranici Nobelove nagrade potvrđuje isto: „Godine 1913. Richet je dobio Nobelovu nagradu za svoja istraživanja anafilaksije. Izumio je ovu riječ da označi osjetljivost koju razvija organizam nakon što mu je dana parenteralna injekcija koloidne ili proteinske tvari ili toksina (1902.).“

Parenteralna injekcija odnosi se na primjenu tvari, poput cjepiva, izravno u tijelo kroz iglu ili štrcaljku, zaobilazeći gastrointestinalni trakt i sluznicu. To uključuje injekcije u mišiće (intramuskularne), ispod kože (subkutane) ili u dermalni sloj (intradermalne).

Richet je doduše bio nešto više od znanosti. Uz svoj znanstveni rad, Richet je također istraživao paranormalne i spiritualističke fenomene, skovajući pojam “ektoplazma”. Pored toga bio je strastveni eugeničar, vjerovao je u inferiornost crnaca i pred kraj svog života, od 1920. do 1926. predsjedao je Francuskim eugeničkim društvom. Zagovarao je sterilizaciju i zabranu braka za osobe s mentalnim poteškoćama. Svoje eugenističke ideje izrazio je u svojoj knjizi La Sélection Humaine iz 1919. godine.

U to je vrijeme eugenika bila moderan društveni stav. Dakle, svi dobrostojeći razredi bili su „pretplaćeni“ na njega. U to je vrijeme bila popularna mantra: „Pa, kako možemo pomoći siromašnima da budu manje prljavi i manje brojni? Učinimo ih manje brojnima. Siromašni su skloni pretjeranom razmnožavanju, skloni su živjeti u prenapučenim uvjetima, imaju lošu higijenu i nikakve sanitarne uvjete.“

Dakle, umjesto da rade na tim pitanjima (siromaštvo, higijena, sanitacija), oni će odlučiti: „Oh, pa cijepimo ih“. Ista stvar se nastavlja s Billom Gatesom u Africi i Indiji iz istog razloga. Ali sve su se te elitističke ideje sada proširile i na sve ostale ljude.

Eugeničari nikada nisu nestali. Svi oni još uvijek tako misle. Svi oni i dalje misle da bi nas trebali otrovati i ograničiti našu reprodukciju jer sada zagađujemo zemlju. Mi uzrokujemo klimatske promjene. Oni ispiru mozak sebi i svojim sljedbenicima da misle da je to zapravo prihvatljivo. Prihvatljivo je trovati ljude. Prihvatljivo je sterilizirati ljude. Prihvatljivo je lagati ljudima. Jer je to za opće dobro. Dakle, ono što je počelo s Richetom nastavlja se i danas.

A sada malo razmislimo i pokušajmo logički razmišljati. Na početku 20. stoljeća Nobelova je nagrada svakako bila manje korumpirana negoli danas. Zato Richetovo otkriće anafilaksije ima visoku vrijednost. Ne samo to – početkom 20. stoljeća u tadašnjim „cjepivima“ nije bilo teških metala, a ako ih je i bilo, onda su bili u puno manjem omjeru. Svakako nije bilo nano-metala ni drugih nano-tvari. A mRNA „cjepiva“ nisu bila čak ni „misaona imenica“. 

Što iz toga proizlazi? Već „konzervativna cjepiva“ (ako ih tako možemo nazvati), koja su postojala do unazad 20 – 30 godina, zapravo su bili otrovi za naš organizam, koji su nas „pripremali“ na različite alergije (ako smo imali sreće) i anafilaktičke šokove (ako nismo imali sreće). Što onda rade „suvremena cjepiva“ puna teških metala, sintetičkih kemijskih spojeva, nano-čestica i mRNA tvari.

Farmaceutski insajder dodaje: “Nemoguće je cijepiti se za bilo što. A Richet je to uvjerljivo pokazao i za to je dobio Nobelovu nagradu – jer je smislio kako otrovati svakoga senzibilizirajući ga za stvari koje se najčešće pojavljuju u njihovoj okolini.”

To je pravi razlog zašto je nemoguće “cijepiti” se protiv bilo čega. To je pravi razlog zašto su “cjepiva” savršeni otrovi. To je pravi razlog zašto eugeničari poput Billa Gatesa vole “cjepiva”.

Provjeri/expose-news.com

P O D I J E L I !