Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Ljudi štakori
Znanstvenici su transplantirali ljudske moždane stanice u mozgove beba štakora, gdje su stanice rasle i stvarale veze.
To je dio napora da se bolje prouči razvoj ljudskog mozga i bolesti koje pogađaju ovaj najsloženiji organ, koji nas čini onim što jesmo, ali je dugo bio obavijen velom tajne.
“Mnogi poremećaji kao što su autizam i shizofrenija vjerojatno su isključivo ljudski, no ljudski mozak nije bio baš dostupan”, rekao je dr. Sergiu Pasca, viši autor studije koja opisuje rad, objavljenu u srijedu u časopisu Nature.
Pristupi koji ne uključuju vađenje tkiva iz ljudskog mozga “obećavajući su putevi u pokušaju rješavanja ovih stanja”.
Istraživanje se nadovezuje na prethodni rad tima na stvaranju moždanih “organoida”, sićušnih struktura nalik ljudskim organima koji su također napravljeni da predstavljaju druge, poput jetre, bubrega, prostate ili njihovih ključnih dijelova.
Kako bi napravili moždane organoide, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford transformirali su stanice ljudske kože u matične stanice i zatim ih nagovorili da postanu nekoliko vrsta moždanih stanica. Te su se stanice zatim umnožile da bi oblikovale organoide koji podsjećaju na moždanu koru, najudaljeniji sloj ljudskog mozga, koji igra ključnu ulogu u stvarima poput pamćenja, razmišljanja, učenja, razmišljanja i emocija.
Znanstvenici su presadili te organoide u mladunce štakora stare 2 do 3 dana, u fazi kada se moždane veze još uvijek formiraju. Organoidi su narasli tako da su na kraju zauzeli trećinu hemisfere štakorova mozga gdje su implantirani. Neuroni iz organoida formirali su radne veze s krugovima u mozgu.
Ljudski neuroni su prije bili transplantirani u glodavce, ali općenito u odrasle životinje, obično miševe. Pasca, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Stanford, rekao je da je ovo prvi put da su ovi organoidi postavljeni u mlade mozgove štakora, stvarajući “najnapredniji sklop ljudskog mozga ikada izgrađen od stanica ljudske kože i demonstraciju da implantirani ljudski neuroni mogu utjecati na ponašanje životinje.”
Kako bi ispitali praktičnu upotrebu ovog pristupa, znanstvenici su transplantirali organoide u obje strane mozga štakora: jedan generiran iz stanica zdrave osobe, a drugi iz stanica osobe s Timothyjevim sindromom, rijetkim genetskim stanjem povezanim sa srčanim problemima i spektrom autizma poremećaj.
Pet do šest mjeseci kasnije vidjeli su učinke bolesti vezane uz aktivnost neurona. Postojale su razlike u električnoj aktivnosti dviju strana, a neuroni osobe s Timothyjevim sindromom bili su mnogo manji i nisu izrasli toliko ekstenzija koje primaju podatke od obližnjih neurona.
Tehnokrati izmišljaju jer mogu, a ne zato što imaju mandat za to. Miješanje i usklađivanje gena i stanica iz različitih vrsta krajnji je rezultat sintetičke biologije bez etičkih ili moralnih ograničenja. Što je još gore, većina tih znanstvenika je plaćena novcem poreznih obveznika kako bi njihovi laboratoriji izbacivali frankensteine.
Provjeri/technocracy.news
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
