Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Ljudi ih prozreli…
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres objavio je da svijet ne ispunjava Agendu 2030 i pozvao države da se ponovno obvežu na postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030.
U utorak je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres otkrio da najnovije Izvješće o napretku ciljeva održivog razvoja (SDG) pokazuje značajan nedostatak napretka. Guterres je istaknuo da je svijet na pola puta do roka 2030., ali samo je 12 posto ciljeva održivog razvoja na putu ispunjenja.
UN-ovi ciljevi održivog razvoja zbirka su od 17 međusobno povezanih ciljeva osmišljenih kao “nacrt za postizanje bolje i održivije budućnosti za sve”. Ciljeve održivog razvoja postavila je 2015. Opća skupština Ujedinjenih naroda s namjerom da ih postigne do 2030. godine. Ciljevi održivog razvoja bili su dio veće rezolucije poznate kao Agenda 2030, navodno usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena.
Guterres je rekao da je napredak u 50 posto ciljeva “slab i nedostatan”, dok je 30 posto ciljeva održivog razvoja “zastalo ili otišlo unazad”. Predvidio je da će, ako se trenutni trend održi, samo 30 posto zemalja do 2030. ostvariti SDG1, usmjeren na siromaštvo.
“Ukoliko ne djelujemo sada, Agenda 2030. postat će epitaf za svijet koji je mogao postojati”, rekao je Guterres.
Guterres je istaknuo da je Međunarodni monetarni fond 2022. dodijelio 650 milijardi dolara u posebnim pravima izvlačenja (SDR), pri čemu su zemlje Europske unije dobile 160 milijardi dolara u SDR-ovima, a afričke zemlje samo 34 milijarde dolara.
SDR-ovi se ne smatraju valutom, već se umjesto toga smatraju “deviznim rezervama” što dopušta državama članicama MMF-a da razmijene SDR-ove za valutu koju drže članice MMF-a. Zanimljivo je da je neovisni istraživač James Corbett još 2013. upozorio na mogućnost da SDR-ovi postanu “svjetska rezervna valuta”.
Guterres se žali da je “redistribucija” SDR-ova bila “minimalna” i stoga “nešto fundamentalno nije u redu s pravilima i upravljanjem sustava koji proizvode takav ishod.”
Guterres je Agendu 2030 nazvao agendom koja se temelji na pravdi i jednakosti, uključivom, održivom razvoju i ljudskim pravima za sve. Postizanje ove agende, kaže Guterres, zahtijevat će “temeljne promjene u načinu na koji je organizirano globalno gospodarstvo”.
SDG Stimulus i SDG Summit 2023
Glavni tajnik Guterres također je raspravljao o svom takozvanom “SDG Stimulusu”, zahtjevu za države G20 da se obvežu na godišnji poticaj od 500 milijardi dolara kako bi pomogli u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja do 2030. Guterres je prvi put uputio ovaj zahtjev u veljači, rekavši: “Trebamo masovno povećanje pristupačnog dugoročnog financiranja usklađivanjem svih tokova financiranja s ciljevima održivog razvoja i poboljšanjem uvjeta kreditiranja multilateralnih razvojnih banaka.”
Guterres je u utorak nastavio sa svojim pozivom na najmanje 500 milijardi dolara godišnje. Ocrtao je specifične ciljeve i korake SDG Stimulusa, uključujući “veliki porast financija”. Također je ponovio da bi SDR-ove “trebalo bolje usmjeriti u zemlje koje ih trebaju”.
Jedna od zabrinutosti oko ove vrste financijskih programa je da se zemlje u razvoju koje prihvaćaju te pakete “poticaja” i zajmove od “multilateralnih razvojnih banaka” često nađu dužne MMF-u i Svjetskoj banci. Na primjer, bivši korporativni ekonomist i samoproglašeni “ekonomski ubojica” John Perkins opširno je pisao o svom iskustvu promicanja korporativnih interesa u zemljama u razvoju:
„Udruživši se s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), prisilili smo zemlje da restrukturiraju zajmove i prodaju svoju naftu i druge resurse jeftino našim korporacijama bez ekoloških ili društvenih propisa. Uvjerili smo ih da privatiziraju svoje komunalne usluge, zatvore, škole i druga poduzeća u javnom sektoru i prepuste ih američkim investitorima. U nekim smo ih slučajevima prisilili da zajedno s Washingtonom glasaju protiv Kube ili druge zemlje u UN-u ili da dopuste Pentagonu da izgradi vojne baze na njihovom tlu.“
Guterres je nastavio u svojim izjavama pozivajući na “novi trenutak iz Bretton Woodsa”, pozivajući se na zloglasni međunarodni sporazum iz 1944. koji je uspostavio pravila za upravljanje monetarnim odnosima između neovisnih država, uključujući zahtjev da svaka nacija jamči konvertibilnost svojih valuta u američke dolare. Sporazumom iz Bretton Woodsa osnovan je i MMF. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva također je pozvala na “novi trenutak iz Bretton Woodsa” u listopadu 2020.
Guterres je rekao da plan poticaja SDG-a također uključuje pet drugih preporuka, uključujući poziv svim državama članicama UN-a da se “ponovno obvežu na djelovanje za postizanje ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj i međunarodnoj razini od sada do 2030.” Guterres predlaže da se to učini “jačanjem društvenog ugovora” i “preusmjeravanjem njihovih ekonomija prema niskougljičnim, otpornim stazama usklađenim s Pariškim sporazumom”.
Izvješće također poziva nacije da se obvežu da će “okončati rat protiv prirode” i ispuniti Globalni okvir za bioraznolikost, povijesni sporazum koji su postigle države članice UN-a krajem 2022. godine.
Konačno, UN pokušava okupiti države članice da se ponovno obvežu na ispunjenje ciljeva održivog razvoja i Agende 2030. sudjelovanjem na summitu o održivom razvoju u rujnu u New Yorku. Što god da se dogodi na ovom skupu svjetskih čelnika i političara, vjerojatno će biti iznimno posljedično za budućnost Agende 2030.
Summit budućnosti 2024
Guterresova posljednja preporuka bila je poziv na “veću multilateralnu potporu razvojnom sustavu UN-a i odlučnu akciju na Summitu budućnosti 2024. godine”.
“Pozivam vas da proučite izvješće i provedete njegove prijedloge”, rekao je Guterres. “Ovo će biti trenutak istine i svođenja računa. To mora biti i trenutak nade – kada se ujedinimo kako bismo preokrenuli tok i pokrenuli novi pogon za postizanje ciljeva održivog razvoja.”
Prema web stranici Summit for the Future, summit je “prilika koja se pruža jednom u generaciji” za rješavanje nedostataka u globalnom upravljanju. Summit će također nastaviti poticati države da “ponovo potvrde postojeće obveze” prema ciljevima održivog razvoja i Povelji UN-a. Od država članica očekuje se da će graditi na rezultatima summita o SDG-u i “udahnuti novi život multilateralnom sustavu” i ispuniti Agendu 2030. Na web stranici se također navodi da će Summit budućnosti završiti “Paktom za budućnost” koji će podržati šefovi država/vlada na summitu.
Iako se UN često hvali kao alat za uspostavljanje zdravih multilateralnih odnosa među nacijama, zapravo se ciljevi razvoja UN-a i Agenda 2030 temelje na dubljem planu praćenja, kontrole i usmjeravanja cjelokupnog života. Kada UN koristi jezik poput “multilateralni sustav” ili “multilateralna podrška”, oni pokušavaju prikriti svoj dugoročni cilj uspostave globalne vlade kojom upravlja tehnokratska država. Prava agenda UN-a je uspostaviti globalnu tehnokratsku državu u kojoj navodni stručnjaci i tehnolozi donose odluke za veliku većinu ljudi u ime očuvanja okoliša.
Sama činjenica da su UN prisiljeni priznati da njihovi planovi ne idu prema planu trenutak je koji slobodni ljudi svijeta trebaju slaviti. Milijuni ljudi diljem svijeta probudili su se pred planovima koji se kriju ispod površine poštapalica koje koriste UN, Svjetski ekonomski forum i druge globalističke organizacije. To znači da će Predatorska klasa biti prisiljena pronaći nove metode za obmanjivanje i prisiljavanje ljudi da slijepo i namjerno podržavaju njihov plan.
Moramo nastaviti propitivati narative kojima nas hrane Ujedinjeni narodi, korumpirani političari i plaćenički mediji. Moramo nastaviti živjeti naše živote na načine koji nas ne čine ovisnima o tehnokratskim sustavima koji se podižu oko nas. Moramo izaći glasno na ulice i protestirati protiv SDG summita u New Yorku. Što je najvažnije, trebali bismo provoditi svoje vrijeme usredotočeni na stvaranje 2030. naših snova, umjesto da se samo borimo ili živimo u strahu od Agende 2030.
Provjeri/activistpost.com
Foto naslovnice: screenshot activistpost.com
P O D I J E L I !
