Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
„Briga za zdravlje“
Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) nedavno su podigle prašinu svojim protivljenjem legalizaciji online prodaje bezreceptnih lijekova, vitamina i suplemenata. Kao glavni razlog navode zabrinutost za sigurnost potrošača i zaštitu javnog zdravlja, upozoravajući na opasnosti nekontrolirane internetske trgovine. Očigledno je trend okretanja ljudi od dogmatske vjere u medicinsku struku poprimio velike razmjere, pa sada pokušavaju spasiti što se spasiti da. No, ljudi shvaćaju da te iste Komore koje sada glasno zagovaraju zdravlje građana, nisu bile u stanju izraziti ikakvu zabrinutost tijekom plandemije COVID-19, kada su šutjele o nuspojavama povezanima s takozvanim „cjepivima“?
Online prodaja: Prijetnja ili prilika?
HLJK upozorava da online prodaja suplemenata i lijekova može dovesti do širenja nekvalitetnih ili krivotvorenih proizvoda. Magistra farmacije Marija Maja Čebulc savjetuje građanima da izbjegavaju kupnju vitamina i magnezija na internetu, jer takvi proizvodi često nisu registrirani niti provjereni. Komore predlažu da se, ako online prodaja ipak bude dopuštena, narudžbe preuzimaju isključivo u ljekarnama uz stručno savjetovanje, čime bi se očuvao njihov monopol.
Samo naivnima bi ova borba protiv online trgovine mogla izgledati kao zaštita javnog zdravlja, a ne puki pokušaj očuvanja profita ljekarni i farmaceutske industrije. Online prodaja omogućuje konkurentne cijene i veću dostupnost, što ugrožava tradicionalne lance opskrbe kojima dominiraju veliki igrači. Umjesto regulacije koja bi osigurala sigurnost potrošača, Komore zagovaraju zabranu, što jasno upućuje na to da njihova motivacija nije zdravlje, već zaštita financijskih interesa.
Farmakomafija i plandemijska šutnja
Još alarmantnija je šutnja HLK-a tijekom plandemije COVID-19. Dok su građani bili podvrgnuti agresivnim kampanjama za cijepljenje, a svjetska znanstvena zajednica raspravljala o nuspojavama i učinkovitosti „cjepiva“, Komora nije pokazala ama baš nikakav interes za javnu raspravu niti je upozoravala na moguće rizike. Umjesto toga, podržavali su agresivnu politiku masovnog cijepljenja, često ignorirajući zabrinutost građana i izvješća o štetnim učincima.
Ova šutnja nije slučajna. Farmaceutske kompanije, čiji godišnji prihodi dosežu stotine milijardi dolara, imaju ogroman utjecaj na medicinske politike diljem svijeta. U Hrvatskoj, gdje su zdravstveni sustav i institucije poput HLK-a usko povezani s državnim aparatom, farmaceutske tvrtke mogu vršiti pritisak putem lobiranja, sponzorstava i „partnerstava“. Tijekom plandemije, kada su „cjepiva“ donosila rekordne profite, Komora nije postavljala neugodna pitanja o transparentnosti podataka ili dugoročnoj sigurnosti. Sada, kada se bore protiv online prodaje suplemenata, iznenada su glasni u svojoj „brizi“ za zdravlje. Ova kontradikcija sasvim jasno sugerira da njihove odluke ovise o financijskim interesima, a ne o javnom dobru.
Novac kao pokretač politika
Farmaceutske tvrtke ne utječu samo na liječnike i institucije, već i na regulatorna tijela poput Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Primjerice, ilegalne stranice poput „Ljekarne Osijek“, koje prodaju antibiotike bez recepta, jesu stvaran problem, ali Komore koriste takve slučajeve kao izgovor za gušenje cjelokupne online trgovine. Umjesto ciljane borbe protiv nezakonitih platformi, one žele zadržati kontrolu nad distribucijom svih proizvoda, uključujući bezazlene vitamine.
Ovaj pristup nije samo restriktivan – on je i skup za potrošače. Ljekarne, često u suradnji s farmaceutskim divovima, drže cijene suplemenata visokima, dok online trgovina nudi alternative po nižim cijenama. Ograničavanjem online prodaje, Komore štite profitne marže, a ne zdravlje građana. U isto vrijeme, njihov nekritički stav tijekom plandemije pokazuje da su spremne zatvoriti oči pred ozbiljnim pitanjima kada to odgovara moćnim igračima u industriji.
Put naprijed: Sustavna promjena zdravstvene politike
Ako HLK i HLJK, a naposljetku i čitava medicinska struka, doista žele vratiti povjerenje građana, moraju se odmaknuti od utjecaja farmaceutske industrije i usvojiti transparentan pristup. Također, Komore bi morale preispitati svoju ulogu u plandemijskim politikama. Umjesto šutnje, trebale su zahtijevati neovisne studije o sigurnosti „cjepiva“ i javno raspravljati o nuspojavama. Samo takvim pristupom mogle bi dokazati da su na strani građana, a ne farmakomafije. Ovo im je prilika da promjene svoje politike. Kolike su šanse da će se to i dogoditi?
Provjeri/slobodnadalmacija.hr
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
