Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
„Jedenje ubija“
Međunarodni kongres o pretilosti održan od 26. do 29. lipnja u Brazilu bio je prilika za predstavljanje novog prijedloga o načinu pakiranja ultra-prerađenih prehrambenih proizvoda.
Epidemiolog Carlos Monteiro brani i promovira ideju o korištenju preventivne ambalaže za takve proizvode, koristeći model koji se već koristi za duhanske proizvode. Na taj način, otprije poznati slogan “pušenje ubija”, sada bi mogao postati “jedenje ubija”.
„Prema informacijama Guardiana, konzumacija ultra-prerađene hrane u stalnom je porastu u prehrani diljem svijeta”, kaže Carlos Monteiro za medije. Prema riječima stručnjaka, “ova je hrana izvor pandemije pretilosti i drugih kroničnih bolesti povezanih s prehranom, poput dijabetesa.“
Uz tendenciju da ultra-prerađena hrana istisne zdravu prehranu, javnozdravstvena je hitnost poduzeti učinkovite mjere za brzo ispravljanje ovakve situacije. Ove namirnice koje treba izbjegavati uključuju žitarice, slatka pića kao što su gazirana pića, brzu hranu i gotova jela.
Prema informacijama koje prenosi Slate, problem s ultra-prerađenom hranom podiže sve veći stupanj zabrinutosti jer se ona pojavljuje na popisu od trideset i dva štetna učinka na zdravlje, koji uzrokuju, između ostalog, bolesti srca ili rak.
U tom smislu, znanstvenik također potiče zaustavljanje oglašavanja na svim takvim proizvodima kako bi se pokrenule konkretne politike za suzbijanje širenja te prodaje. Nadalje, zabrana prodaje u školama i zdravstvenim ustanovama bila bi logična i nužna mjera.
Samo podrijetlo naziva “ultra-prerađena hrana” potječe od Carlosa Monteira koji je sa svojim kolegama osmislio sustav klasifikacije hrane pod nazivom NOVA. Slično kao Nutri-Score, koji ima 5 skupina oznaka nutritivnih vrijednosti (A – najveća, E – najmanja), NOVA dijeli hranu u četiri skupine. Na prvom mjestu se nalazi minimalno ili neprerađena hrana, prerađeni kulinarski sastojci, prerađena hrana i konačno, na posljednjem mjestu ultra-prerađena hrana.
Prema studiji francuske udruge za okoliš i hranu Santé Environnement France, potrošnja ultra-prerađene hrane ima udio od 30 – 35% u ukupnoj potrošnji, a ljudi koji su njeni najveći konzumenti su mladi ljudi i ljudi iz najnižih socio-ekonomskih kategorija.
Jesu li niska cijena i praktičnost koju ova hrana predstavlja dovoljni argumenti da se našteti vlastitom zdravlju? Odgovor na ovo pitanje jasan je sam po sebi… a da se i u Hrvatskoj treba što prije nešto poduzeti možete se uvjeriti svakodnevno na ulicama naših gradova. Pretilih i to sve mlađih, svakog dana je sve više…
Provjeri/francesoir.fr
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
