„Nova metoda koristi magnetizirani protein za brzo, reverzibilno i neinvazivno aktiviranje moždanih stanica.“
Ova vijest iz 2016.godine, prenesena iz britanskih novina The Guardian, danas dobiva potpuno novu dimenziju i stoga vam predlažemo da potrošite svojih 5 minuta i s naročitom pažnjom pročitate slijedeći tekst.
„Istraživači u SAD-u (laboratorij Ali Gülera, Sveučilište Virginia, Charlottesville) razvili su novu metodu za kontrolu moždanih aktivnosti, koristeći genetski inženjering za stvaranje magnetiziranog proteina koji iz daljine aktivira određene skupine živčanih stanica.
Ranije studije pokazale su da se proteini živčanih stanica koji se aktiviraju toplinom i mehaničkim tlakom mogu genetski manipulirati tako da postanu osjetljivi na radio valove i magnetska polja, na način da se pričvrste na protein koji pohranjuje željezo zvan feritin ili na anorganske paramagnetske čestice.
Nova tehnika temelji se na proteinu nazvanom TRPV4, koji je osjetljiv na temperaturu i sile istezanja. Ti podražaji otvaraju njegovu središnju pora, dopuštajući električnoj struji da prolazi kroz staničnu membranu, a što izaziva živčane impulse koji putuju leđnom moždinom do mozga.
Istraživači su zaključili da bi sile magnetskog momenta (ili rotacije) mogle aktivirati TRPV4 povlačenjem njegove središnje pore, pa su tako genetskim inženjeringom stopili protein u paramagnetsko područje feritina, zajedno s kratkim sekvencama DNA koje signaliziraju stanicama da prenose bjelančevine na membranu živčanih stanica i ubacuju ih u nju.
Primjenom ove metode na stanicama embrionalnih bubrega iz Petrijevih zdjelica, stanice su sintetizirale protein “Magneto” i umetnule ga u svoju membranu. Primjena magnetskog polja aktivirala je konstruirani protein TRPV1, o čemu svjedoče privremena povećanja koncentracije kalcijevih iona unutar stanica, koja su otkrivena fluorescentnim mikroskopom.
Dalje, istraživači su umetnuli sekvencu Magneto DNA u genom virusa, zajedno s genom koji kodira zeleni fluorescentni protein i regulatorne sekvence DNA zbog kojih se konstrukt ispoljava samo u određenim vrstama neurona. Zatim su ubrizgali virus u mozak miševa, ciljajući entorinalni korteks, i secirali mozak životinja kako bi identificirali stanice koje emitiraju zelenu fluorescenciju. Koristeći mikroelektrode, pokazali su da je primjena magnetskog polja na isječke mozga aktivirala Magneto tako da stanice proizvode živčane impulse.
Da bi utvrdili može li se Magneto koristiti za manipulaciju neuronskom aktivnošću živih bića, ubrizgali su Magneto u ličinke ribe zebra, ciljajući neurone u trupu i repu koji obično kontroliraju odgovor na bijeg. Zatim su ličinke smjestili u posebno izgrađeni magnetizirani akvarij i otkrili da izlaganje magnetskim poljima izaziva gibanje slično onima koje se javljaju tijekom reakcije na bijeg.
U posljednjem eksperimentu, istraživači su ubrizgali Magneto u striatum miševa, duboku moždanu strukturu koja sadrži neurone koji proizvode dopamin, a zatim su životinje smjestili u aparat podijeljen u magnetizirane i nemagnetizirane dijelove.
Miševi koji su ispoljavali Magneto proveli su mnogo više vremena u magnetiziranim područjima od miševa koji to nisu, jer je aktivacija proteina uzrokovala da striatalni neuroni koji ga ispoljavaju oslobađaju dopamin, tako da su miševi na tim područjima bivali nagrađeni dozama dopamina. Ovo dokazuje da Magneto može na daljinu upravljati otpuštanjem neurona duboko u mozgu, a također i kontrolirati ponašanje živih bića.“
Link na članak: https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2016/mar/24/magneto-remotely-controls-brain-and-behaviour
Kriju li se u ovom tekstu odgovori na mnoga pitanja koja se ovih dana postavljaju, a vezano za cjepiva, namagnetiziranost područja gdje se cjepivo aplicira, 5G mrežu…procijenite sami!
