Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Pottengerove mačke – „zaboravljena studija“
Između 1932. i 1942. američki liječnik Francis M. Pottenger Jr. radio je pokuse na mačkama. Danas su njegova istraživanja malo poznata, a među najvažnijima su medicinskim radovima ikada izvedenim. Ironično je da gotovo nitko ne poznaje njegove radove.
U sklopu istraživanja proučavao je utjecaj različitih načina pripreme hrane na zdravlje životinja. U istraživanje je bilo uključeno 900 mačaka koje su praćene deset godina. Dobivene podatke pažljivo je bilježio.
Podijelio je mačke u dvije jednake skupine. Prva skupina je kao obrok dobivala kuhano meso (2/3) i pasterizirano mlijeko (1/3) s dodatkom ulja jetre bakalara. Druga skupina dobivala je sirovo meso, sirovo mlijeko i ulje jetre bakalara.
Dijeta sirovom hranom
Kroz razdoblje od devet generacija sve su životinje pokazivale znakove izvrsnog zdravlja. Iz generacije u generaciju mačke su rađale zdrave i vitalne mačiće. Imali su dobro razvijene kosti lubanje, savršen zagriz, širok zubni luk i odgovarajuće nosne prolaze. Životinje su imale visoku razinu otpornosti na parazite i zarazne bolesti. Dlaka im je bila sjajna i zdravog izgleda.
Ženke su imale dobro razvijen majčinski osjećaj. Davanje mlijeka je bila toliko da je bio moguć optimalan razvoj svih mladunaca. Prosječna težina mačaka pri rođenju bila je 119 g. Smrtnost životinja nakon rođenja bila je vrlo rijetka. Ženke su se brzo oporavile nakon poroda.
Postojao je izraziti spolni dimorfizam (razlika između spolova) između spolova, kakav poznajemo kod ljudi. Lubanja ženke vidljivo se razlikuje od lubanje mužjaka, a svaki spol zadržava anatomski prepoznatljive značajke. Gustoća kostiju je dobra i s visokim udjelom kalcija i fosfora. Sluznice nosne i usne šupljine su dobro razvijene i bez vidljivih znakova upale ili promjena. Mačke su karakteristično predvidljive, druželjubive, a kad ih spustimo s visine od dva metra na tlo, refleksno se oslone i svaki put besprijekorno doskoče na sve četiri noge.
Dijeta s kuhanom hranom
Životinje hranjene prepečenim mesom rano su počele pokazivati vidljive zdravstvene probleme koji su brzo eskalirali. Građa tijela i izgled mladunaca bio je različit kao i broj životinja. Znakovi nedostatka nutrijenata bili su toliko očiti da je i laik uz pomoć osnovnih uputa mogao lako prepoznati skupinu koja je dobivala termički obrađenu hranu. Stanje se progresivno pogoršavalo sa svakom rođenom novom generacijom životinja.
Mačke su imale brojne zdravstvene probleme: imale su probleme sa srcem, štitnjačom, upalom bubrega, jetre, visokim postotkom alergija i čestim upalama zglobova (artritis). Zbog oštećene i nepravilno razvijene sluznice česte su bile respiratorne i gastrointestinalne infekcije. Opće funkcioniranje organa bilo je ozbiljno narušeno. Dlaka se nije sjajila i bila je vidno lošije kvalitete. Kosti lubanje bile su vidno deformirane.
U prosjeku su bile uže i duže, a posljedica je bila neadekvatna građa usne šupljine, jer se maksila (gornja čeljust) i mandibula (donja čeljust) nisu mogle normalno razvijati. Promijenjena usna šupljina imala je toliko uzak zubni luk da nije bilo mjesta za normalan rast zuba. Mačke su imale krive, nedostajale i nerazvijene zube, koji su bili ozbiljno pogođeni karijesom, infekcijama i velikim naslagama zubnog kamenca.
Razlika među spolovima je nestajala. Skotne mačke su bile vrlo razdražljive i često agresivne – potpuno nepredvidive. Mužjaci su izgubili seksualni nagon i postali potpuno krotki, bez ikakvog interesa za reprodukciju. Kod životinja je također uočen porast homoseksualnog ponašanja, kojeg nije bilo u kontrolnoj skupini. Nestala su tipično prepoznatljiva anatomska obilježja (seksualni dimorfizam) svakog spola.
Trudnoća je bila jako teška. Česti su prekidi gravidnosti (abortusi) – 25% gravidnih mačaka u prvoj i čak 70% u drugoj generaciji. Porođaji su bili teški i smrtnost je bila vrlo visoka kod skotnih mačaka. Nakon rođenja mladunaca, majke su poludjele i često umirale. Prosječna težina mladih bila je 100 g.
U vrijeme kada se rodila treća generacija mačaka (“unuci”), zdravlje životinja je bilo toliko loše da niti jedna životinja nije mogla živjeti dulje od šest mjeseci.
Priprema hrane
Životinje su se razboljele od hrane, ali možete li i njih izliječiti? Je li moguće promijeniti trend koji vodi neizbježnom kolapsu? I da, koliko vremena je potrebno da se vrati zdravlje mačaka?
Određena skupina životinja s prerađenom prehranom je tijekom eksperimenta prešla na sirovu hranu. Nitko nije očekivao da će se stanje tako brzo i vidljivo popraviti. Na temelju dobivenih podataka Pottenger je zaključio da bez obzira koju generaciju (1. ili 2.) stavili na oštru dijetu, tek nakon četiri generacije životinje su se vratile u balans.
Provjeri/cibus.blog
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
