Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Japanci prednjače
Osim što je poznat po ukusnoj hrani, jedinstvenom pakiranju i živopisnoj i povijesnoj kulturi, Japan je jedna od zemalja u svijetu s najdužim životnim vijekom.
Prema japanskom Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi, prosječni životni vijek u Japanu 2021. bio je 87,57 godina za žene i 81,47 godina za muškarce.
Broj stogodišnjaka u Kyotango-shiju, u prefekturi Kyoto, više je od tri puta veći od nacionalne razine.
Gradske vlasti Kyotango-shija izvijestile su da do 1. rujna u gradu žive ukupno 124 osobe u dobi od 100 ili više godina. Očekuje se da će broj porasti na 165 do kraja 2022. godine.
Drugim riječima, na 100.000 stanovnika dolazi oko 237 stogodišnjaka, što je 3,3 puta više od nacionalnog omjera u Japanu.
Za uporedbu, prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, očekivana prosječna životna dob u Hrvatskoj za 2020. godinu iznosila je 77,8 godina, odnosno 74,7 godina za muškarce i 80,9 za žene.
Tajne dugovječnosti
Yuji Naito primijetio je da bi tradicionalne prehrambene navike u regiji Kyotango-shi mogle biti ključ za duži život za starije od onih u susjednom gradu Kyotu. Domoroci Kyotango-shi proizvode mnogo više bakterija maslačne kiseline.
Razlika u crijevnoj flori među starijim osobama u regijama može biti jedan od ključnih razloga za dugovječnost u Japanu.
Dr. Naito je profesor na Odsjeku za probavu i medicinu Medicinskog sveučilišta prefekture Kyoto. Također je predsjednik Japanskog društva za gastrointestinalnu imunologiju i Japanskog društva za medicinu protiv starenja, a specijalizirao se za gastroenterologiju, borbu protiv starenja i crijevnu floru.
Maslačna kiselina, poveznica s dugovječnošću
Dr. Naito je objasnio:
Metabolizam maslačne kiseline povećava imunološke stanice i inhibira upale u ljudskom tijelu. Također utječe na moždane aktivnosti povezane s kognitivnom funkcijom.
Dovoljna proizvodnja maslačne kiseline štiti mozak i središnji živčani sustav.
Pokusi na miševima pokazali su da porast bakterija maslačne kiseline u crijevima odgađa starenje središnjeg živčanog sustava.
Kako nastaje starenje i njegov odnos s crijevnom florom
Starenje se događa kada tijelo postane kronično upalno stanje dok su stanice i tkiva oštećeni.
Nacionalna medicinska knjižnica objavila je studiju o crijevnoj mikrobioti i upalnim bolestima koju su napisali istraživači koji su liječnici na odjelu gastroenterologije u Provincijskoj bolnici tradicionalne kineske medicine (TCM) u Shaanxiju.
Probavna mikrobiota i upalna bolest crijeva (IBD) kronična je imunološki posredovana bolest koja zahvaća gastrointestinalni trakt.
Bolnički liječnici i istraživači u provinciji Shaanxi dokazali su da vanjski čimbenici mogu poboljšati mikrobiom i uzročnike upalnih bolesti crijeva. Prilagođavanjem crijevnog okruženja također je moguće manipulirati i usporiti starenje.
Studija dodaje da su u ljudskom tijelu homeostaza prehrane, razvoj imunološkog sustava, metabolizam i obrana od patogena ključni za dug i zdrav život, jer starenje ovisi o postojanju crijevnog mikrobioma.
Zašto su crijevne bakterije važne
Dr. Naito je rekao da postoji više od 1000 bakterija u ljudskom crijevnom sustavu, stvarajući međusobno ovisno okruženje.
Probavni sustav kao cjelina sadrži različite funkcije. Crijevne bakterije također mogu utjecati na bolesti povezane s načinom života, poput dijabetesa i pretilosti.
Ako se crijevno okruženje i energetski metabolizam održavaju na pozitivnoj razini, to može spriječiti arteriosklerozu i smanjiti visceralnu masnoću.
Zašto starije osobe u Kyotango-shiju imaju više bakterija koje proizvode maslačnu kiselinu u svojim crijevima?
Naito vjeruje da je povećanje proizvodnje bakterija povezano s tradicionalnim lokalnim prehrambenim navikama.
Lokalna hrana Kyototanga dolazi s obližnje obale, planina i polja. Ova prirodna hrana sadrži mnogo dijetalnih vlakana, uključujući ribu, morske alge, grah, krumpir, korjenasto povrće i smeđu rižu.
Ova dijeta poboljšava crijevno okruženje, što rezultira učinkom protiv starenja.
Svrha konzumiranja hrane nije samo opskrba ljudskog tijela hranjivim tvarima već i utjecaj na mikrobe unutar crijevnog sustava.
Na primjer, majčino mlijeko sadrži oligosaharide koje ljudsko tijelo ne može razgraditi i apsorbirati. Međutim, to je hrana za mikroorganizme unutar crijeva.
Bioraznolikost crijevnih bakterija opada s generacijama
Naito je također otkrio da se bioraznolikost crijevnih bakterija u ljudskom tijelu smanjuje sa sljedećim generacijama.
Nakon proučavanja crijevne flore triju generacija u istoj obitelji u Kyotango-shiju, Naito je otkrio da crijevne bakterije gube raznolikost i varijabilnost u genima baka i djedova, roditelja i njihove djece.
Otkrio je da promjene u prehrambenim navikama i načinu života također utječu na broj crijevnih bakterija. Nakon što te dobre klice nestanu iz probavnog sustava, nema daljnje proizvodnje.
Naito je jednom rekao medijima kako postoji netočno staro vjerovanje da je omjer dobrih, loših i neutralnih bakterija 2:1:7.
Upala i starenje
Naito je rekao da bakterije klostridije uzrokuju upalu u debelom crijevu, a također se smatraju dobrim bakterijama za stvaranje maslačne kiseline. Oni gube ravnotežu zbog poremećenog crijevnog okruženja. Dakle, upale u tijelu također ubrzavaju starenje.
Što je Biofodobactium?
Prema Healthlineu, Bifidobacterium , ponekad nazivan i B. Bifidum, skupina je zdravih bakterija koje se u našem probavnom sustavu nazivaju probioticima. Ove dobre klice obavljaju bitne funkcije kao što su probava i borba protiv štetnih bakterija.
Bifidobacterium, anaerobna bifidobakterija, živi u anaerobnom okruženju debelog crijeva i proizvodi maslačnu kiselinu.
Genetika i bifidobakterije
Mikroorganizmi u našim crijevima nakupljaju se postupno nakon rođenja. Međutim, raznolikost se odnosi na genetiku.
Na primjer, sposobnost razgradnje laktoze za Japance je osjetljiva. Međutim, kada neprobavljena laktoza dospije u debelo crijevo, ona osigurava hranu za bifidobakterije. Zbog toga se povećava broj bifidobakterija.
Američki nagrađivani genetičar, biolog i autor New York Timesa David Sinclair provodio je istraživanje o dugovječnosti više od 20 godina.
U jednoj od svojih najprodavanijih knjiga, LifeSpan: Why We Age and Why We Don’t Have To, Sinclair je napisao o istraživačima koji su se tijekom godina počeli međusobno slagati: “Usporite starenje i možete spriječiti bolest. Spriječite bolest i možete odgurnuti smrt.”
Drugim riječima, moguće je odgoditi starenje i produžiti životni vijek.
Stvorite zdravo probavno okruženje
Naito primjećuje važnost topivih vlakana za hranjenje bakterija maslačne kiseline i drugih crijevnih bakterija.
Mediteranska prehrana je idealna jer je slična japanskoj prehrani, s puno ribe, cjelovitih žitarica, povrća i voća, mahunarki i dobrih masnoća.
U međuvremenu, visoki šećer i masnoće dovode do nestanka i smanjenja broja crijevnih bakterija.
Harvard School of Public Health tvrdi da je osim obiteljskih gena, okoliša i upotrebe droga, prehrana bogata vlaknima ključna za održavanje zdravlja naših crijeva jer održava aktivan rad crijeva. Piše: “Neprobavljivi ugljikohidrati i vlakna kao što su inulin, otporni škrobovi, gume, pektini i fruktooligosaharidi često se nazivaju prebioticima jer hrane našu korisnu mikrobiotu.”
Zašto je važan visok sadržaj vlakana
Prehrana koja sadrži malu količinu vlakana smanjit će količinu dobre mikrobiote. Umjesto toga, povećava patogene bakterije, koje rastu u niže kiseloj sredini.
Što je dijeta za dugovječnost?
Naito potiče zobene pahuljice bogate vlaknima, jogurt ili kivi kao zdrav doručak. Iako je konzumacija kupusa i lisnatog povrća ključna, stručnjak za crijeva rekao je da treba dodati brokulu u svakodnevnu prehranu kako bi spriječili rak.
S druge strane, Harvardska medicina preporučuje hranu koja je dobra za crijeva sa živom aktivnom kulturom ili fermentacijom, ukiseljeno povrće, tempeh, kombucha čaj, kimchi, miso i kiseli kupus.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Naito nas podsjeća da izbjegavamo hranu s visokim udjelom masti, natrija, šećera i dijetalnih gaziranih pića ako želimo živjeti dug i zdrav život. Sve nabrojano su neizostavni sastojci brze hrane.
Provjeri/TheEpochTimes
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
