Petak, 26 travnja, 2024
NaslovnicaVijestiCO2, dušik i klimatske promjene ozelenjivanju Zemlju

CO2, dušik i klimatske promjene ozelenjivanju Zemlju

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Ozelenjivanje

Ugljični dioksid (CO2), poznat još i kao “prirodno gnojivo,” postojano je obogaćivao Zemljinu atmosferu, od 320 dijelova na milijun 1970. do 365 dijelova 2000., na više od 412 dijelova danas. Dokazi o procvatu Zemlje vidljivi su zahvaljujući satelitskim snimkama koje prate količinu zelenila od 1979.

Kao što je navedeno u studiji Nature iz 2016. koja je pratila promjene od 1982. do 2016., iako je Zemlja izgubila dio drveća tamo gdje su šume postale poljoprivredna zemljišta, ti su gubici daleko nadmašeni novim šumama. Sveukupno, od 1982. Zemljina pokrivenost drvećem povećala se za 2,24 milijuna četvornih kilometara, što je dodatak prirodnoj blagodati od 7,1 posto.

Gnojidba CO2 samo je jedan, iako dominantan razlog zašto Zemlja ozelenjiva. Studija je također identificirala klimatske promjene, gnojidbu dušikom i upravljanje zemljištem kao druge važne razloge.

U sažetku studije navedeno je:

„Ovdje koristimo tri dugoročna zapisa satelitskog indeksa lisne površine (LAI) i deset globalnih modela ekosustava kako bismo istražili četiri ključna pokretača LAI trendova tijekom 1982.-2009.

Prikazujemo postojano i široko rasprostranjeno povećanje integriranog LAI-ja (ozelenjivanje) u sezoni rasta preko 25% do 50% globalnog vegetiranog područja, dok manje od 4% svijeta pokazuje opadajući LAI (posmeđivanje).

Faktorske simulacije s višestrukim globalnim modelima ekosustava sugeriraju da učinci gnojidbe CO2 objašnjavaju 70% uočenog trenda ozelenjivanja, nakon čega slijedi taloženje dušika (9%), klimatske promjene (8%) i promjena zemljišnog pokrova (LCC) (4%).

Učinci gnojidbe CO2 objašnjavaju većinu trendova ozelenjivanja u tropima, dok su klimatske promjene rezultirale ozelenjivanjem visokih geografskih širina i Tibetanske visoravni. LCC je najviše pridonio regionalnom ozelenjivanju uočenom u jugoistočnoj Kini i istočnim Sjedinjenim Državama.“

Sljedeće je izvorno objavila Američka agencija za civilni svemir i aeronautiku (“NASA”) 26. travnja 2016., a ažurirano 27. ožujka 2019.

Od četvrtine do polovice zemljišnih površina s vegetacijom pokazalo je značajno ozelenjivanje tijekom posljednjih 35 godina uglavnom zbog rastućih razina atmosferskog ugljičnog dioksida, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change 25.travnja.

Međunarodni tim od 32 autora iz 24 institucije u osam zemalja vodio je napore, koji su uključivali korištenje satelitskih podataka iz NASA-inog spektrometra umjerene rezolucije i naprednih instrumenata radiometra vrlo visoke rezolucije Nacionalne uprave za oceane i atmosferu kako bi se pomoglo u određivanju indeksa lisne površine ili iznosa lisnog pokrova, nad vegetacijskim regijama planeta. Ozelenjivanje predstavlja povećanje lišća na biljkama i drveću koje je po površini dvostruko veće od kontinentalnog dijela SAD-a.

Promjena lisne površine diljem svijeta od 1982. do 2015. godine.

Zeleno lišće koristi energiju sunčeve svjetlosti putem fotosinteze za kemijsku kombinaciju ugljičnog dioksida uvučenog iz zraka s vodom i hranjivim tvarima iz tla za proizvodnju šećera, koji su glavni izvor hrane, vlakana i goriva za život na Zemlji. Istraživanja su pokazala da povećane koncentracije ugljičnog dioksida povećavaju fotosintezu, potičući rast biljaka.

Međutim, gnojidba ugljičnim dioksidom nije jedini uzrok povećanog rasta biljaka — dušik, promjena pokrova zemlje i klimatske promjene putem globalne temperature, padalina i promjena sunčeve svjetlosti doprinose učinku ozelenjivanja. Kako bi odredili opseg doprinosa ugljičnog dioksida, istraživači su proveli podatke za ugljični dioksid i svaku od ostalih varijabli zasebno kroz nekoliko računalnih modela koji oponašaju rast biljaka promatran u satelitskim podacima.

Rezultati su pokazali da gnojidba ugljičnim dioksidom objašnjava 70 posto učinka ozelenjivanja, rekao je koautor Ranga Myneni, profesor na Odsjeku za Zemlju i okoliš na Sveučilištu u Bostonu. “Drugi najvažniji pokretač je dušik, s 9 posto. Dakle, vidimo kakvu veliku ulogu ima CO u ovom procesu.”

Oko 85 posto kopna bez leda na Zemlji prekriveno je vegetacijom. Područje pokriveno svim zelenim lišćem na Zemlji jednako je, u prosjeku, 32 posto ukupne Zemljine površine – oceana, kopna i trajnih ledenih ploča zajedno. Opseg ozelenjivanja u proteklih 35 godina “ima mogućnost fundamentalne promjene kruženja vode i ugljika u klimatskom sustavu”, rekao je glavni autor Zaichun Zhu, istraživač sa Sveučilišta u Pekingu, Kina, koji je napravio prvu polovicu ovog studirati s Mynenijem kao gostujući znanstvenik na Sveučilištu u Bostonu.

Svake godine, oko polovica od 10 milijardi tona ugljika koji se emitira u atmosferu ljudskim aktivnostima ostaje privremeno pohranjena, u otprilike jednakim dijelovima, u oceanima i biljkama. “Iako se naša studija nije bavila vezom između ozelenjivanja i skladištenja ugljika u biljkama, druge su studije izvijestile o sve većem ponoru ugljika na kopno od 1980-ih, što je u potpunosti u skladu s idejom o ozelenjivanju Zemlje”, rekao je koautor Shilong Piao s Fakulteta urbanih i ekoloških znanosti na Sveučilištu u Pekingu.

Iako porast koncentracije ugljičnog dioksida u zraku može biti koristan za biljke, on je također glavni krivac klimatskih promjena. Plin, koji zadržava toplinu u Zemljinoj atmosferi, povećava se od industrijskog doba zbog izgaranja nafte, plina, ugljena i drva za energiju i nastavlja dosezati koncentracije koje nisu viđene u najmanje 500.000 godina. Učinci klimatskih promjena uključuju globalno zatopljenje, podizanje razine mora, topljenje ledenjaka i morskog leda, kao i oštrije vremenske prilike.

Korisni utjecaji ugljičnog dioksida na biljke također mogu biti ograničeni, rekao je koautor dr. Philippe Ciais, pomoćnik direktora Laboratorija za klimu i znanosti o okolišu, Gif-suv-Yvette, Francuska. “Studije su pokazale da se biljke aklimatiziraju, odnosno prilagođavaju, na rastuću koncentraciju ugljičnog dioksida, a učinak gnojidbe s vremenom se smanjuje.”

“Dok se otkrivanje ozelenjivanja temelji na podacima, pripisivanje različitim pokretačima temelji se na modelima”, rekao je koautor Josep Canadell iz Odjela za oceane i atmosferu u Organizaciji za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha u Canberri, Australija. Canadell je dodao da, iako modeli predstavljaju najbolju moguću simulaciju komponenti Zemljinog sustava, oni se stalno poboljšavaju.

Provjeri/exspose-news.com

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

Slobodni Promatrač

1 KOMENTAR

  1. Једна слика вреди више од хиљаду речи.
    Даклем, плава планета је постала зелена планета.
    Ово сам прочитао пре неколико година и узалуд сам трошио језик и прсте да објасним људима да је то тако.
    Цела прича са СО2 је глупост и нема везе са животом.
    Ова прича је тачна исто толико колико и да озон штити планету од зрачења из Свемира!
    Тачно толико!
    Ти исти “научници” су се искрено зачудили када је нестала озонска рупа изнад Аустралије!
    Само је нестала!
    Како је то могуће?
    Знате, ако градите теорију на лажима, кад тад дође време да се све види и да лаж више нема никакву снагу.
    Господин Милутин Миланковић, је научно доказао да Планета има свој природни ток у коме мења своје електромагнетне полове.
    Ми сада живимо у “зауставном” времену, јер је промена полова требала да се деси пре око 50.000 година.
    Касни.
    Шта ми ту можемо учинити да спречимо то?
    Ништа.
    Да ли смо ми, људска раса некако допринели томе?
    Нисмо и не можемо.
    Сада електромагнетно поље планете слаби и то је разлог за повећану температуру.
    Слабије поље=више зрачења на планети.
    Промена полова се дешава на тај начин, што омотач планете, који ми знамо као кора, мења свој положај у односу на осу ротације планете.
    Значи, сада неки делови омотача имају већу а други мању угаону брзину у односу на осу ротације.
    То даље имплира да ће бити више: земљотеса, вулканских ерупција и неких дргих природних аномалија.
    Господин Скот Флешбурн, човек звани компјутер, је рекао да 100 земљотреса јачине 2, даје један јачине 3 итд.
    По мени, за очекивати је да се ускоро знатно повећа број земљотреса јачине 7, па онда 8, па 9 итд.
    Тако ће ићи и ту нема расправе.
    До једног тренутка када ће се промена одиграти у тренутку.
    Е, онда иде оно што смо могли да гледамо у филму “Дан после сутра”.
    Мало је познато, да су људи налазили замрзнуте мамуте који су у свом желуцу имали зелену траву!
    Налазили су рибе које су биле залеђене у реци док су пливале!
    Значи, тренутна промена!
    Још нешто.
    Нешто страшно што је задесило планету је и промена фрекфенције на којој вибрира.
    Промењена је ткз. Шуманова фрекфенца.
    Ако знамо, да се фрекфенца срж свега и алфа и омега целог Свемира, онда треба да нам је јасно шта ово значи.
    Наша несрећа је што живимо у овим временима.

VEZANO

najnovije