Nedjelja, 19 svibnja, 2024
NaslovnicaVijestiHrvatsko zdravstvo se raspada – po planu depopulacije UN-a iz 1991. godine

Hrvatsko zdravstvo se raspada – po planu depopulacije UN-a iz 1991. godine

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Depopulacija na hrvatski način

Još 1991. Ujedinjeni narodi su izdali svim državama obvezujuće upute za drastično smanjenje broja stanovnika, stoga sve države koje su potpisale taj dokument u UN-u, na sve moguće načine zakidaju bolesnike, starije, invalide i umirovljenike.

Najnoviji njihov projekt uništenja zdravlja ljudi je globalna korona predstava, koja je još više nakon uvođenja covid “cjepiva” ubrzala depopulacijske procese, jer njihovi podmetnuti ratovi i razna trovanja nisu dovoljno brzo dali rezultate.

Ovdje je grafikon broja stanovnika Hrvatske od 1953. do 2021., koji pokazuje da se Hrvatska vratila u 1953. godinu po broju stanovnika:

Kako se jasno vidi, od 1953. godine, ali i ranije, broj stanovnika Hrvatske neprekidno se povećavao, a onda je, počevši od rata 1991. i osobito nakon 2000. godine, počelo ubrzano smanjenje populacije.

Grafikon od 1857. do 1991. još bolje i zornije prikazuje demografsku katastrofu u Hrvatskoj:

Pad ukupnoga broja stanovnika Hrvatske je čak bio relativno umjeren za vrijeme i nakon prvog i drugog svjetskoga rata, što se jasno vidi na srednjemu grafikonu 1857. – 2021., a projekt uništenja broja stanovnika Hrvatske je od 1991. daleko nadmašio oba svjetska rata zajedno.

Zanimljivo je da se ovaj grafikon savršeno poklapa s obvezujućim uputama UN-a iz 1991. o depopulaciji planeta. Dakle, hrvatske vlasti su, osobito nakon 2000. godine, promptno reagirale na tu zapovijed i vrlo učinkovito smanjile broj Hrvata za najmanje milijun u odnosu na 1991. godinu.

Omjer rođenih i umrlih od 1955. do 2020.:

Promise.hr donosi odličan članak koji opisuje svu katastrofu hrvatskoga zdravstva i kako se namjerno uništava zdravstveni sustav, po obvezujućim uputama UN-a i WEF-a – tzv. Svjetskoga ekonomskoga foruma. Tekst je dio projekta “Uništavaju li javno zdravstvo planski u korist privatnih poliklinika i kako će se siromašni liječiti?”, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije.

„Smrtnost raste, zdravstvo se raspada, a HZZO gomila viškove! Ljudi bi trebali masovno prosvjedovati. Bojim se da se ljudi moraju naviknuti da sustava javnoga zdravstva kakvoga su poznavali više neće biti. Umjesto toga, dopušta se ‘amerikanizacija zdravstva’. Tko ima novca, ići će u privatne poliklinike pa će imati zdravstvenu skrb, a tko nema, neće uopće imati odgovarajuću skrb! Siromašni se neće moći na vrijeme liječiti. 

Posljedice već vidimo: imamo rast smrtnosti, sve lošije ishode liječenja, svjedočimo epidemiji na vrijeme neprepoznatih malignih bolesti…”, upozorava ugledni liječnik i predstavnik KoHOM-a dr. Leonardo Bressan te dodaje da je problem u tome što je HZZO postao država u državi.

U protekle tri godine Hrvatska je zabilježila rekordni porast broja umrlih te zabrinjavajući pad broja živorođene djece (56.979 umrlih te samo 33.883 rođenih u 2022. godini), no u isto vrijeme Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je, sudeći prema Izvješću o poslovanju, zabilježio rekordni višak prihoda!

U službenim Izvješćima o financijskomu poslovanju Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020., 2021. i 2022. godinu se može pročitati da je HZZO u tomu razdoblju imao višak od čak 2.945.473.741 kuna.

U “čistki” HZZO-a stradali su mnogi siromašni. No, to nije sve. Unatoč višku prihoda, prikupljenom u periodu pojačanog umiranja stanovništva (?!), HZZO je ove 2023. godine krenuo u masovnu čistku osiguranika, te je s popisa do srpnja obrisao čak oko 106.000 ljudi. Osim onih koji su zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, a koji su ga sada izgubili, HZZO je s liste osiguranika nepravedno i posve okrutno izbrisao i mnogo siromašnih, teško bolesnih, nepokretnih hrvatskih građana, zbog čega je reagirala Pučka pravobraniteljica, koja je Ustavnom sudu predala zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi Zakona o obveznomu zdravstvenomu osiguranju.

dr. Leonardo Bressan

O svemu navedenom, dr. Leonardo Bressan odgovorio je na slijedeća pitanja.

Kako komentirate činjenicu da HZZO zadnjih godina ostvaruje velike viškove prihoda, dok se u isto vrijeme raspada sustav javnoga zdravstva (goleme liste čekanja, veliki nedostatak pedijatara, ginekologa, preopterećenost obiteljskih liječnika…)?

“To je priča koja traje već duže vrijeme. Temelji se na zaista robovlasničkim ugovorima koje HZZO nudi pružateljima zdravstvene zaštite. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje samovoljno određuje cijene usluga u javnomu zdravstvu i ukupnu količinu sredstava koju netko za pružene usluge može fakturirati. 

To je ponuda po načelu “uzmi ili ostavi”. Nema mogućnosti pregovora s jedinim osiguravateljem. 

Jednostavno osvane njihova odluka da se te godine ugovara pružanje zdravstvene skrbi po tim cijenama i s ograničenim limitima, nakon čega su pružatelji usluga zdravstvene skrbi (liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja, bolnice….) stavljeni pred gotov čin. 

Upravo zato se pojavljuju viškovi prihoda nad rashodima u blagajni HZZO-a. Nije li suludo da HZZO ima toliki višak prihoda temeljen na uplatama hrvatskih građana, u situaciji kada su mnogi građani prisiljeni privatnim poliklinikama plaćati preglede – jer se u javno-zdravstvenomu sustavu ne mogu na vrijeme liječiti?

Posebno je apsurdno da je HZZO počeo ostvarivati višak prihoda tijekom epidemije covida, dakle u vrijeme kada je bio najveći pritisak na javno-zdravstveni sustav. To znači da su brojne zdravstvene usluge pružene, ali nisu plaćene iznad njihovog (HZZO-vog) limita. 

Ravnatelji Domova zdravlja stavljeni su na tanak led, jer je zakonom propisano da ne smiju nanijeti poslovnu štetu ustanovi koju vode. Ali… Troškovi ordinacija obiteljske medicine, Domova zdravlja, itd. tada su bili u prosjeku bitno veći od prihoda, no te troškove pružatelji usluga nisu mogli naplatiti od HZZO-a. 

U isto vrijeme, nitko ne može odbiti pacijenta, zbog čega su Domovi zdravlja i mnogi pružatelji zdravstvenih usluga završili u dugovima. 

Potom su osnivači (gradovi, ili županije) sanirali te dugove. No, to opet plaćaju građani kroz porez i prirez, iako su za zdravstvenu skrb već platili izdvajajući za obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje. 

Žalosno je da su mnogi, uza sve to, prisiljeni ponovno plaćati uslugu zdravstva jer su, zbog sve dužih listi čekanja, prisiljeni preglede obavljati u privatnim poliklinikama.“

Zašto su, unatoč prepunoj blagajni HZZO-a, liste čekanja sve duže?

„Zato jer je broj pružatelja usluga zdravstvene zaštite, odnosno timova obiteljskih liječnika, pedijatara, ginekologa…, pao debelo ispod optimuma. U Hrvatskoj trenutno imamo 2170 timova obiteljskih liječnika, a Ured za državnu reviziju je utvrdio da Hrvatskoj treba 2452 takvih timova. 

Dakle, gotovo 300 obiteljskih liječnika već nam danas nedostaje, što znači da postojeći ne mogu primiti sve pacijente u istomu danu, zbog čega su mnogi prisiljeni čekati na pregled izabranoga liječnika. 

Isto tako je i u bolnicama. Ustalila se ‘epidemija’ generiranja velikoga broja pretraga, jer se liječnici boje da štogod ne propuste, jer danas baš svatko svakoga tuži… 

No, ti propusti će biti sve češći, jer je HZZO posao pripreme i obrade podataka prebacio na pružatelje usluga zdravstvene skrbi, pogotovo u primarnoj zaštiti. 

Administrativni poslovi sve su obimniji, pa liječnicima i sestrama oduzimaju čak oko 30 posto vremena. Trećinu radnoga vremena smo, dakle, prisiljeni trošiti na “ispunjavanje papira”, a ne na liječenje ljudi. Otuda tolike liste čekanja.“

Zašto Ministarstvo zdravstva ne reagira zbog ovakvoga rasula?

„HZZO drma zdravstvenom scenom! Zato što HZZO drma scenom, a ne Ministarstvo zdravstva. HZZO se pokušava nametnuti kao ekonomski i pravni regulator sustava zdravstva, iako je to posao Ministarstva.“ 

Uskoro će gotovo tisuću liječnika otići u mirovinu. Što nas tek čeka?

„Već 7-8 godina upozoravamo da će se, zbog odlaska liječnika u mirovinu, dogoditi kolaps cjelokupnoga sustava. Uporno smo tražili znatno više specijalizacija, no uzalud. Taj veliki nedostatak pokušava se krpati apeliranjem na savjest starijih liječnika. 

Oni ne odlaze u zasluženu mirovinu, već rade dok ne pokleknu, očekujući da će država riješiti problem novih liječnika. No, država ništa ne rješava, zbog čega se događa da se pedijatar u dobi od 81 godinu u Zadru i dalje trudi liječiti djecu. 

Pompozna priča Ministarstva o velikomu broju specijalizacija uopće ne drži vodu, jer je riječ o specijalizacijama liječnika koji već rade u ordinacijama. To, dakle, nisu oni koji će doći, već su ti ljudi već u sustavu. 

Zbog svega navedenoga u pedijatriji danas imamo 34 posto pedijatara starijih od 60 godina, dok je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stanje još alarmantnije: čak 37 posto liječnika obiteljske medicine starije je od 60 godina. To znači da je od 2170 postojećih obiteljskih liječnika, njih više od 800 u dobi pred mirovinom (stariji od 60). 

Za svega nekoliko godina stvorit će se ogromna rupa koju će biti nemoguće pokrpati, jer novih liječnika nema. Trebali bi pod hitno poslati već danas barem 1000 novih ljudi na specijalizaciju, no ako znamo da studij medicine traje šest, a specijalizacija dodatnih četiri godine, onda je jasno da je toliki broj liječnika nemoguće u kratko vrijeme obrazovati.“

Znači li to da će se javno-zdravstveni sustav u Hrvatskoj uskoro u potpunosti raspasti?

„Bojim se da se ljudi moraju naviknuti na činjenicu da sustava javnoga zdravstva kakvoga su poznavali više neće biti. Umjesto toga, dopušta se ‘amerikanizacija zdravstva’, što znači da će oni koji se budu htjeli liječiti kroz javni sustav morati jako dugo čekati, dok će se oni koji imaju novac moći liječiti na vrijeme. 

Tko ima novca, ići će na preglede u privatne poliklinike pa će imati zdravstvenu skrb, a tko nema, neće uopće imati odgovarajuću skrb. 

Siromašni se, dakle, neće moći na vrijeme liječiti. Pri tom, nije problem u privatizaciji, već u ‘amerikanizaciji’ zdravstva. Privatne poliklinike mogle bi, čak štoviše, dopuniti i unaprijediti postojeći javno-zdravstveni sustav, kada bi sustav bio pošteno i transparentno uređen. Jer ako novac HZZO-a treba pratiti pacijenta i ako za istu uslugu HZZO plaća isti iznos i privatnim i javnim pružateljima zdravstvene skrbi, onda to funkcionira. 

Ako pacijent ode na pregled kod privatnika, jer bi u javnomu sustavu jako dugo morao čekati i ako HZZO plati tu uslugu (po istoj cijeni), to može doprinijeti boljemu zdravlju građana i smanjenju listi čekanja. 

Problem je što HZZO ne funkcionira po tom načelu. A ako štogod u sustavu nije jasno propisano, to stvara sumnje. Često puta se kod nas pogoduje podobnima i po političkoj liniji, umjesto da je sustav transparentan.“

Koliko pruženih usluga zdravstvene srbi u javnomu sustavu ostaje neplaćeno (jer je iznad limita)? Tko plaća troškove koje HZZO ne priznaje?

„Preko 24.000 kuna neplaćenih računa. Prošle godine moja ordinacija obiteljske medicine imala je preko 24.000 kuna neplaćenih računa za usluge zdravstvene skrbi koje smo pružili, ali ih od HZZO-a nismo mogli naplatiti. 

Pisao sam HZZO-u zbog toga, no oni su poručili: ‘Vi ste svojom voljom sklopili s nama ugovor, pa ste preuzeli rizik’. 

Što liječnicima i bolnicama preostaje u takvoj situaciji? Ili će dnevno primati manje pacijenata kako ne bi prekoračili limite (i generirati pozamašne liste čekanja), ili će svjesno ići u financijske gubitke. 

Tako se motivira nerad, odnosno lošija zdravstvena skrb, umjesto da je briga za zdravlje ljudi na prvomu mjestu.

 Nedavno je jedan portal pisao o prijevarama HZZO-a na štetu roditelja koji idu na bolovanje zbog djece (isplaćuju im manje novca nego što bi po zakonu trebali). Iz toga slučaja, ali i svega dosad navedenog, moglo bi se zaključiti da HZZO sustavno zakida i potkrada svoje osiguravatelje? Je li poznato kamo odlazi višak prihoda iz blagajne HZZO-a, budući da vidimo da se u javno-zdravstveni sustav ne ulaže ni približno dovoljno?

Postoji zakon koji regulira kolike bi iznose roditelji trebali dobiti od HZZO-a dok su na bolovanju zbog djece. No, HZZO sam tumači taj zakon kako njima odgovara, odnosno onako kako će oni jeftinije proći. Zato i mogu imati viškove prihoda nad rashodima.“

Kako je moguća tolika samovolja zdravstvenog osiguravatelja u Hrvatskoj?

„Kada kupite auto, obvezni ste ga osigurati. No uz plaćeno (obvezno) osiguranje uvijek dobivate i policu osiguranja na kojoj precizno piše na što sve imate pravo. 

Jeste li od HZZO-a ikada dobili policu osiguranja s popisom usluga na koje imate pravo? Niste. 

Sada su, nakon izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te uvedene obveze periodičnoga javljanja HZZO-u, skinuli na tisuće ljudi s liste HZZO-a. 

Pitanje je jesu li prijavili Ministarstvu da su im se povećali prihodi, odnosno smanjili rashodi, jer im država uplaćuje novac za te ljude koje su nedavno izbrisali? 

Moguće je da Ministarstvu zdravstva nitko iz HZZO-a nije javio za veliko smanjenje broja osiguranika za koje im država uplaćuje novac (npr. nezaposlene osobe). 

HZZO je, dakle, država u državi. 

Ministarstvo obitelji i socijalne politike bi trebalo preuzeti teret plaćanja za pojedino dijete dok je majka (ili otac) na porodiljnom. To ne bi smjelo ići preko zdravstvenog osiguravatelja (tzv. “populacijska politika”). 

No, u Hrvatskoj sve ide preko HZZO-a, zbog čega su mnogi roditelji zakinuti smanjenim porodiljnih naknadama ili naknadama za bolovanja, za iznose koje neki u HZZO-u samovoljno odrede.

 Oko tisuću ljudi prosvjedovalo je nedavno u Zadru zbog raspada sustava pedijatrijske skrbi, odnosno zato što njihovu djecu više nema tko liječiti. Pravobraniteljica za djecu reagirala je upozorenjem da je riječ o kršenju prava djece jamčene Konvencijom o pravima djeteta.“

Unatoč svemu, do danas problem nije riješen, jer nisu osigurani novi pedijatri na tomu području. Kako to komentirate? Pedijatara nema pa uskače 81-godišnjak ?!

„Taj problem neće ni biti riješen, jer novih pedijatara nema. 

Postojeći pedijatri su prisiljeni držati djecu starije dobi – što zbog sustava plaćanja HZZO-a, a što zbog činjenice da ta djeca nemaju kamo. Pedijatara bi možda i bilo dovoljno ako bi imali samo djecu do npr. sedam godina starosti. Ali onda nema dovoljno obiteljskih liječnika za stariju djecu. 

Liječnika kronično nedostaje, uvjeti rada su težki, medicinske sestre i liječnici imaju pune ruke administrativnoga posla, jer vode poslovne knjige za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, za sustav socijalne skrbi, za poslodavce itd… 

Kaos je u sustavu, pa se pojedini administrativni poslovi po tri-četiri puta preklapaju. 

Primjerice, kada se dijete razboli, pedijatar predlaže da roditelj uzme bolovanje te šalje obavijest HZZO-u, ali i obiteljskomu liječniku roditelja.

Obiteljski liječnik potom mora otvoriti bolovanje za roditelja te izdati doznake, sve to evidentirati te slati HZZO-u. To je nepotrebno opterećivanje liječnika. 

Jer, ako je pedijatar slao obavijest HZZO-u, to bi trebalo biti dovoljno, posebno što takvo bolovanje od prvoga dana neposredno ide na teret HZZO-a. Osim toga, velik je broj takozvanih lako izlječivih bolesti poput, primjerice, proljeva, obične viroze…, gdje je dovoljno da pacijent ostane nekoliko dana kod kuće. No, umjesto da se zaposlenici u takvim slučajevima dogovore s poslodavcem, opet se opterećuju liječnici. 

Osoba s običnom virozom mora doći kod liječnika kako bi joj otvorio bolovanje, no budući da nije najavljena i da su velike gužve, ona dolazi tek za nekoliko dana. Liječnik bi joj tada trebao vjerovati da je imala virozu. Mora joj potom ispisati izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad. 

To stvara veliko opterećenje na liječnike i zbog takvih stvari nedostaje vremena za liječenje pacijenata. 

Ako mi medicinska sestra, zbog gomile administrativnoga posla, ostaje dva-tri sata duže, moram joj to adekvatno platiti kao prekovremeni rad. No, iz HZZO-a mi taj trošak neće priznati. Zato taj nepravedni sustav treba pod hitno mijenjati.“

Više hrvatskih liječnika tvrdi da se hrvatski javno-zdravstveni sustav planski i namjerno uništava u korist pojedinih privatnika. Možete li se složiti s tom tvrdnjom?

„Mogu. Potiče se amerikanizacija zdravstva i ja ne vidim lijepu budućnost javnozdravstvenoga sustava. 

Proljetos je bio prosvjed zdravstvenih djelatnika na Markovu trgu i na taj prosvjed došlo je 20 posto hrvatskih liječnika. To je veći postotak nego što je HDZ dobio na izborima! No, da je osim 3000 liječnika na prosvjed došlo samo pet posto zdravstvenih osiguranika, onda bi tamo bilo od 100.000 do 150.000 ljudi. Tada bi Vlada morala napraviti pomak i suštinski reformirati zdravstvo.“

Bi li hrvatski građani trebali masovno prosvjedovati zbog kršenja prava potrebitih osoba koje su ostale bez zdravstvene skrbi, odnosno zbog zakidanja onih koji redovito uplaćuju novac HZZO-u, a za to ne dobivaju odgovarajuću skrb?

„Građani apsolutno trebaju prosvjedovati zbog zakidanja njihovih prava. Nitko od osiguranika nije dobio policu zdravstvenog osiguranja, iako redovito plaćaju to osiguranje. 

Očito je da je HZZO država u državi te da ne snose posljedice ni za što. U isto vrijeme raspolažu s ogromnim viškom prihoda. Kako je to moguće? 

Hrvatska vlada je nedavno odlučila odobriti privremeni dodatak za liječnike i medicinske sestre, no u prvomu mjesecu nakon što je ta odluka stupila na snagu, taj novac nismo dobili. Zašto nismo? Zato što HZZO nije htio ispuniti odluku Plenkovićeve Vlade! Kazali su da ne vide pravnu osnovu za isplatu novca toga mjeseca. Do danas nam taj dio nisu platili, što znači da su odbili postupiti po odluci Hrvatske Vlade. Unatoč tome, Vlada nije reagirala… I to nije jedini primjer…“

Kakve će biti posljedice tolikoga kaosa u sustavu?

„Posljedice već vidimo. Imamo vrlo loše pokazatelje, sve lošije ishode liječenja, rast smrtnosti… 

Populacija nam je sve starija, a uz to ukida se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje mnogim potrebitim ljudima, što znači da ćemo i dalje imati rast smrtnosti, kao i kraću očekivanu životnu dob stanovništva. 

Sve to dovodi i do viših stopa bolovanja. Sada svjedočimo epidemiji na vrijeme neprepoznatih malignih bolesti. Događa se to ponajviše zbog epidemije, no i sada se teško možemo nositi s povećanjem broja oboljelih od malignih bolesti.“

Što bi trebalo najprije učiniti? 

„Kao prvo, trebalo bi sve administrativne poslove vratiti HZZO-u. To bi za barem trećinu povećalo učinkovitost obiteljskih liječnika i bolnica, a bitno bi se skratile i liste čekanja, što bi pridonijelo smanjenju smrtnosti stanovništva.“

Hoće li si siromašni hrvatski građani moći priuštiti liječenje? Hoće li ljudi u Hrvatskoj masovno umirati jer ne mogu do potrebne zdravstvene skrbi?

„Ako se ubrzo sustav HZZO ne dovede u red, ako im se ne vrate svi administrativni poslovi te ako o cijenama zdravstvenih usluga ne budu pregovarali HZZO i nadležne komore, ne vidim da će sustav javnoga zdravstva postati zdraviji. 

Siromašni si, u tom slučaju, neće moći priuštiti potrebno liječenje, zbog čega ćemo doista imati povećanu stopu umiranja.“

Provjeri/promise.hr

P O D I J E L I !

Citatelj

VEZANO

najnovije