Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Pročišćavanje
Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog.
Utjecaj religije na prehranu provlači se od davnina sve do današnjeg doba, a uloga hrane u religiji temelji se na:
– komunikaciji s Bogom (kroz riječi zahvale ili traženja blagoslova)
– iskazivanju vjerovanja prihvaćanjem pravila vezanih uz prehranu
– učvršćivanju vjere postom.
Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na:
– hranu koja se smije i ne smije jesti
– hranu koja se smije konzumirati u određeno doba dana ili godine
– vrijeme dana u koje se smije jesti
– način pripreme hrane
– pravila kada, kako i koliko dugo postiti.
Što se događa u tijelu za vrijeme posta?
U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu.
Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.
Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne reakcije (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno.
Utjecaj gladovanja na živčane stanice
Kada je u pitanju održavanje mozga na životu čini se da je priroda odlučila da žene vrijede više od muškaraca. Naime, nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.
Utjecaj povremenog gladovanja na lipide u serumu i homocistein
Tijekom mjeseca Ramazana, muslimani gladuju od izlaska do zalaska sunca. Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije Ramazana, 21. dan i 20 dana nakon Ramazana.
Rezultati su pokazali da nije došlo do značajne promjene u razini ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a, međutim, HDL je bio povećan tijekom Ramazana i 20 dana kasnije, a razina homocisteina tijekom jednog mjeseca gladovanja bila je snižena.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Kada nije uputno postiti?
Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima,te osobe s hipoglikemijskim krizama.
Može li post produljiti životni vijek?
Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti.
Provjeri/vitamini.hr
Foto naslovnice: unsplash.com
