Prva godina „Novog svjetskog poretka“ u kojem Kina postaje njegovo središte

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

U centru

Kina je nedvojbeno moderna tehnokracija, koju je izvorno njegovao i poučavao Zbigniew Brzezinski, suosnivač Trilateralne komisije 1973. godine. Kada je Kina stupila na svjetsku ekonomsku pozornicu, nisu je podučavali principima ekonomije slobodnog tržišta, već tehnokraciji, ili samoproglašenom Novom međunarodnom ekonomskom poretku Komisije.

Nije iznenađenje da se Kina pojavljuje kao globalni lider baš kad je Trilateralna komisija 2023. godinu proglasila “prvom godinom” novog globalnog poretka. Kina će dominirati, baš kao što je Komisija predvidjela 1973.

Kina traži novi međunarodni poredak s Pekingom kao dominantnim igračem, a Europska unija mora biti odlučnija u obrani svojih sigurnosnih i gospodarskih interesa, uključujući moguće kontrole vanjskih ulaganja diljem EU-a, rekao je u četvrtak najviši dužnosnik bloka.

U govoru održanom u četvrtak uoči svog putovanja u Kinu zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koje će se održati sljedeći tjedan, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da EU mora nastaviti surađivati ​​s Pekingom, ali treba strategiju za “umanjivanje rizika” u svojim odnosima i ovisnosti o Kini.

Također je povezala budućnost europskih veza s Kinom s akcijama Pekinga u vezi s ratom u Ukrajini i učinkovito pozvala na prekid preostalih nada o donošenju investicijskog sporazuma između EU-a i Kine 2020. godine.

Navodeći kinesku potporu Rusiji u ukrajinskom ratu, njezinu globalnu infrastrukturnu inicijativu „Pojas i put“ i njenu odlučnost u multilateralnim tijelima, von der Leyen je rekla da je “jasan cilj kineske Komunističke partije sustavna promjena međunarodnog poretka s Kinom u središtu.”

“Prvo, gdje su individualna prava podređena nacionalnom suverenitetu. Tamo gdje sigurnost i gospodarstvo imaju prednost nad političkim i građanskim pravima”, rekla je u govoru koji su organizirala dva europska think tanka, od kojih je jedan – Mercatorov institut za kineske studije sankcioniran od strane Pekinga.

Komentari Ursule von der Leyen dolaze u ključnom trenutku u odnosima Europe s Kinom, koji su poremećeni godinama gospodarskih razmirica i, od ruske invazije na Ukrajinu, bliskim vezama kineskog predsjednika Xi Jinpinga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Provjeri/technocracy.news

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !