Ponedjeljak, 26 rujna, 2022
NaslovnicaVijestiRazvijen sintetički embrij s mozgom i otkucajima srca

Razvijen sintetički embrij s mozgom i otkucajima srca

5
(10)

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Bespolni svijet

Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu stvorili su sintetski model embrija s mozgom, srcem koje kuca, s potencijalom za uzgoj drugih organa iz mišjih matičnih stanica. Istraživanje se reklamira kao novi način ponovnog stvaranja prvih faza života.

Tim istraživača predvođen profesoricom Magdalenom Zernicka-Goetz koristio je matične stanice za razvoj modela embrija, a ne jajašca ili sperme. Matične stanice su glavne stanice koje se mogu razviti u gotovo sve druge vrste stanica u tijelu.

Ovi modeli embrija mogli bi pomoći u daljnjem razumijevanju zašto se neki embriji razvijaju u zdravu trudnoću, dok drugi ne. Rezultati bi se također mogli koristiti za usmjeravanje popravka i razvoja sintetskih ljudskih organa koji bi se koristili u transplantaciji.

Kako bi stvorili embrije, istraživači su oponašali prirodne procese kako bi vodili tri vrste matičnih stanica pronađenih u ranom razvoju sisavaca dok ne počnu međusobno djelovati. Istraživači bi mogli natjerati matične stanice da ‘razgovaraju’ jedna s drugom manipulirajući genima i uspostavljajući pravo okruženje za stanice.

Odatle su se matične stanice organizirale u strukture koje su razvile otkucaja srca i temelje mozga. Također su uzgojili žumanjčanu vrećicu iz koje embriji dobivaju hranjive tvari tijekom prvih nekoliko tjedana života.

U prvom istraživanju, ti su embriji dosegli točku u kojoj se cijeli mozak, uključujući prednji dio, počeo razvijati. Nijedan drugi model izveden iz matičnih stanica nikada nije dosegao ovu fazu.

Prirodni i sintetski embriji jedan do drugoga

Grupa profesorice Zernicka-Goetz u Cambridgeu proučava te najranije faze trudnoće već desetljeće. Žele navodno razumjeti zašto neke trudnoće ne uspiju, a neke uspiju.

“Model embrija matičnih stanica važan je jer nam daje pristup strukturi u razvoju u fazi koja je inače skrivena od nas zbog implantacije sićušnog embrija u majčinu utrobu”, rekla je Zernicka-Goetz. “Ova pristupačnost omogućuje nam da manipuliramo genima kako bismo razumjeli njihove razvojne uloge u modelu eksperimentalnog sustava.”

“Naš model mišjeg embrija ne samo da razvija mozak, već i srce koje kuca, sve komponente od kojih se sastoji tijelo”, rekla je profesorica Zernicka-Goetz, koja je profesorica razvoja sisavaca i biologije matičnih stanica na Odsjeku za medicinu u Cambridgeu. Fiziologija, razvoj i neuroznanost. “Prosto je nevjerojatno da smo dogurali tako daleko. Ovo je godinama bio san naše zajednice i glavni fokus našeg rada cijelo desetljeće i konačno smo to uspjeli.”

Da bi se ljudski embrij uspješno razvio, tkiva koja će postati embrij i tkiva koja će povezivati ​​embrij s majkom trebaju imati ‘dijalog’. U prvom tjednu nakon oplodnje razvijaju se tri vrste matičnih stanica: jedna koja će postati tkivo tijela i dvije koje podržavaju razvoj embrija.

Jedno od tkiva koje podupire razvoj embrija je placenta, koja povezuje fetus s majkom i osigurava kisik i hranjive tvari. Drugi je žumanjčana vrećica, gdje embrij raste i iz kojeg dobiva hranjive tvari tijekom ranog razvoja.

Istraživači su otkrili da izvanembrionalne stanice signaliziraju embrionalnim stanicama kemijskim signalima. One također komuniciraju mehanički ili putem dodira kako bi usmjeravali razvoj embrija.

Model je također prvi koji signalizira razvoj prednjeg dijela mozga, i zapravo cijelog mozga. “Ovo otvara nove mogućnosti za proučavanje mehanizama neurorazvoja u eksperimentalnom modelu”, rekla je Zernicka-Goetz.

Trenutno istraživanje provedeno je na modelima miševa, ali istraživači razvijaju slične ljudske modele. Oni se mogu koristiti za generiranje specifičnih tipova organa kako bi se razumjeli procesi koje bi inače bilo nemoguće proučavati u stvarnim embrijima.

Trenutačno zakon Ujedinjenog Kraljevstva dopušta proučavanje ljudskih embrija u laboratoriju samo do 14. dana razvoja. Ako se metode koje je razvio Zernicka-Goetz tim pokažu uspješnim s ljudskim matičnim stanicama u budućnosti, mogle bi se koristiti i za usmjeravanje razvoja sintetskih organa za pacijente koji čekaju transplantaciju.

Zernicka-Goetz je rekla: “Postoji toliko mnogo ljudi diljem svijeta koji godinama čekaju na transplantaciju organa. Ono što naš rad čini tako uzbudljivim je to što se znanje koje iz njega proizlazi može koristiti za uzgoj ispravnih sintetičkih ljudskih organa kako bi se spasili životi koji su trenutno izgubljeni. Također bi trebalo biti moguće utjecati na organe odraslih i liječiti ih korištenjem znanja koje imamo o tome kako su napravljeni.”

Kao i uvijek, čovjek mora postaviti pitanje radi li se zaista o novom „otkriću“ ili se ovom „tehnologijom proizvodnje bića“ već odavno ovladalo. Naime, neke naznake da je to vrlo izgledna budućnost postoje već izvjesno vrijeme…

P O D I J E L I !

Ocijenite članak

Kliknite na srce za ocjenu!

Prosječna ocjena 5 / 5. Ukupno glasova: 10

Zasad nema glasova! Budite prvi tko će ocijeniti članak!

VEZANO

najnovije