Četvrtak, 25 travnja, 2024
NaslovnicaVijestiSvjetski čelnici guraju reviziju „globalnog financijskog sustava“ za postizanje „klimatske solidarnosti“

Svjetski čelnici guraju reviziju „globalnog financijskog sustava“ za postizanje „klimatske solidarnosti“

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Veliki reset

Oko 50 šefova država sastaje se na summitu u Parizu kako bi razgovarali o planovima za “remont globalnog financijskog sustava i spašavanje planeta od klimatskih promjena”.

U četvrtak i petak svjetski čelnici okupili su se na Summitu za novi globalni pakt o financiranju, događaju čiji je domaćin bio francuski predsjednik Emmanuel Macron u Parizu.

Dnevni red skupa je potaknuti svjetske čelnike da potpišu globalistički pakt kojim se obvezuju na financijsku “reviziju za klimatsku solidarnost”.

Najbogatije nacije svijeta pokazuju “nalet solidarnosti” s onima koji su najosjetljiviji na “klimatske promjene”, rekla je Cécile Duflot, predsjednica nevladine organizacije Oxfam.

Oko 50 šefova država i vlada, predstavnici međunarodnih financijskih institucija, članovi privatnog sektora, “stručnjaci za klimu” i druge moćne elite nazočit će summitu.

Cilj ove ambiciozne konferencije je “izgraditi novi ugovor između globalnog Sjevera i Juga”, prema Elizejskoj palači.

Ekolozi nisu bili zadovoljni kako su pregovori o klimi završeni. No, u posljednjim satima postignut je povijesni sporazum kojim se predviđa osnivanje fonda za kompenzaciju posljedica klimatskih promjena koje su pretrpjele zemlje u razvoju.

Početni cilj ovotjednog sastanka na vrhu za novi globalni pakt o financiranju bio je utvrditi konkretne mjere za financiranje ovog fonda.

“Klimatske promjene će generirati veće i češće katastrofe i neproporcionalno utjecati na najsiromašnije, najranjivije populacije diljem svijeta”, napisali su.

“Ovi izazovi prelaze granice i predstavljaju egzistencijalne rizike za društva i gospodarstva.”

“Želimo da naš sustav pruži više za planet.”

Financijske potrebe globalnog juga su kolosalne. Skupina neovisnih stručnjaka, specijaliziranih za klimatsko financiranje i koji rade pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, procijenila je prošle godine da svijet treba izdvajati 1 trilijun dolara godišnje od sada do 2030. za zemlje u razvoju, osim Kine, kako bi odgovorile na klimatsku i bioraznolikost krize.

Oxfam procjenjuje da će se od sada do 2030. morati mobilizirati 27 milijardi dolara za “borbu protiv siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena u zemljama u razvoju”, odnosno oko 3,9 milijardi dolara godišnje.

Svjetska banka napravila je još višu procjenu, ističući u svom klimatskom akcijskom planu za 2021. da će od sada do 2030. biti potrebno 4 trilijuna dolara godišnje za izgradnju infrastrukture koja zadovoljava potrebe zemalja u razvoju.

Vlade koje su ovog tjedna prisutne na summitu za novi globalni financijski pakt neće davati financijska obećanja, već se umjesto toga očekuje da će raspravljati o najučinkovitijim načinima financiranja.

Prve točke dnevnog reda su one temeljene na već preuzetim obvezama.

“Razvijene zemlje već su se obvezale dodijeliti 0,7% svog bogatstva zemljama u razvoju i pridonijeti 100 milijardi dolara klimi”, rekao je Désiré Assogbavi, direktor za francusko govorno područje Afrike u ONE-u, globalnoj nevladinoj organizaciji za borbu protiv siromaštva, na tiskovnoj konferenciji u utorak.

“Ali trenutno su ta sredstva samo djelomično raspodijeljena, ako su uopće i raspodijeljena.”

Zemlje G7 2021. razmatrale su preraspodjelu 100 milijardi dolara u posebnim pravima povlačenja (SDR), pričuvnoj valuti MMF-a koja je proporcionalna kapitalu zemlje u razvoju.

“Ova je mjera blokirana u eurozoni, ali to bi se lako moglo riješiti političkom odlukom”, rekao je Assogbavi, pozivajući da se blokada ukine “do kraja godine”.

“Posljednjeg dana summita nadamo se da će biti objavljeni vrlo jasni mehanizmi kako bi se svaka od ovih obveza mogla provesti.”

Istodobno će se morati istražiti novi izvori financiranja.

U međuvremenu, nekoliko udruga i nevladinih organizacija već iznosi niz ideja.

Prvo, pozivaju na uvođenje poreza najvećim zagađivačima, posebice tvrtkama fosilnih goriva, zbog “njihove povijesne odgovornosti za klimatski kaos”.

Početkom lipnja, 12 udruga potpisalo je peticiju kojom od Macrona traže da oporezuje industriju fosilnih goriva. Do 21. lipnja prikupili su više od 31.000 potpisa.

“Ovaj porez bi nam omogućio da prikupimo do 300 trilijuna dolara”, rekla je Fanny Petitbon, voditeljica zagovaranja nevladine organizacije CARE France.

“Zašto ne uvesti i porez na financijske transakcije, što bi prikupilo 440 milijardi dolara?”, upitala je Petitbon.

Načelo ovog poreza je jednostavno: s obzirom na opseg transakcija koje se provode na financijskim tržištima, primjena čak i vrlo niske porezne stope pomogla bi prikupiti značajne porezne prihode bez ikakvog utjecaja na funkcioniranje tržišta.

Čini se da se uoči summita u Parizu tek pojavljuje konsenzus o oporezivanju pomorskog prometa, koji bi prema Svjetskoj banci mogao generirati između 60 i 80 milijardi dolara godišnje.

“Ova tema mogla bi se razriješiti u srpnju kada se sastane Međunarodna pomorska organizacija”, rekla je Petitbon, te dodala: “Ali pitanje kako će se novac koristiti tek treba biti odlučeno. Dok neki zagovaraju da bi trebao ići u zemlje u razvoju, drugi pozivaju da se koristi za dekarbonizaciju pomorskog sektora.”

Uz glavno pitanje financiranja, drugi dosje na stolu je dug zemalja u razvoju.

“Servisiranje duga za zemlje u razvoju na najvišoj je razini od kraja 1990-ih, a 93% zemalja koje su najosjetljivije na katastrofe povezane s klimom prezadužene su, ili nisu daleko od toga”, rekla je Lison Rehbinder, zagovaračica financiranja razvoja službenik u nevladinoj organizaciji CCFD-Terre Solidaire.

“Danas su zemlje u krizi prisiljene otplaćivati ​​svoje dugove državama vjerovnicima, financijskim institucijama i privatnim bankama, a to ih sprječava da ulažu u javne usluge ili da se bore protiv klimatskih promjena”, rekla je.

Trenutačno se raspravlja o planu uvođenja klauzula u ugovore o zajmu koje bi omogućile obustavu otplate u slučaju klimatske katastrofe, rekla je Rehbinder.

Usvojena od strane zemalja G20 tijekom pandemije Covida, ova bi mjera postala automatska: “Ali moramo ići dalje i razmisliti o otpisu duga velikih razmjera. To je jedini način da zemlje dignu glavu iznad vode.”

Harjeet Singh, voditelj strategije globalne politike u Climate Action Network International, slaže se s tim: “Najbogatije zemlje i dalje većinom daju zajmove zemljama juga – 2020. bespovratna sredstva činila su samo 26% odobrenih klimatskih sredstava. Borba protiv klimatskih promjena mora se brzo udaljiti od ove logike koja se vodi profitom.”

Udruge tvrde da će sve ove mjere biti moguće provesti samo ako velike multilateralne razvojne banke, prvenstveno Svjetska banka, usvoje hrabriju politiku kreditiranja.

Francuska, međutim, priznaje da Pariz neće moći donijeti nikakve konkretne odluke na ovom summitu.

Prema Elizejskoj palači, glavni cilj sastanka je sastaviti vodič koji će se koristiti na sljedećem summitu G20 u Indiji u rujnu, godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u listopadu te COP28 u Dubaiju početkom prosinca.

“Ovaj će događaj staviti mnoga važna pitanja u središte međunarodnih rasprava”, rekao je Duflot, te dodao: “Nažalost, još uvijek je previše neambiciozan, iako više ne možemo čekati da implementiramo dalekosežna rješenja.”

“Nije novac ono što nedostaje, već politička volja”, rekla je Petitbon i dodala: „Šefovi vlada sada moraju preuzeti svoje odgovornosti. Jer osim financiranja, sve je u ponovnoj izgradnji povjerenja između zemalja Sjevera i Juga.”

Provjeri/slaynews.com

Foto naslovnice: screenshot slaynews.com

P O D I J E L I !

Slobodni Promatrač

1 KOMENTAR

  1. još jedan primjer gdje se vidi da je sve u krugu jedne iste mafije

    na dnu ovog službenog sajta samita za ” new global financing pact” su navedeni partneri i njihovi logovi:

    – Zaklada Bila i Melinde gates.
    – Zaklada Rockefeller
    – Zaklada Otvoreno društvo (Soroseva)
    – childerns investmet fund foundation – to je zaklada,, Chrisa Hohna, engleskog milijardera, hedge fond menagera (čitaj: lešinara na burzama). Hohn je inače donirao lovu i za ekstremno ljevičarsku režimsku organizaciju u službi kulta: Extinction Rebellion. te je također donirao lovu prije 3 godine, za testove za lažnu bolest kovid
    -Bloomberg philantropies- još jedna “dobrotvorana” zaklada, koju je osnovao američko-židovski milijarder Michael Bloomberg, bivši gradonačelnik New Yorka iz demokratske stranke, vlasnik TV Bloomberg
    – Paris Peace Forum, novija organizacija globalističkog kulta, osnovana tek 2018. na inicijativu Macrona.. PPF , prema procjeni stručnjaka, je u rangu WEF-a i MMF-a (Minhenska sigurnosna konferencija).
    – Global Citizen- također globalistička organizacija iz guste mreže globalističkog kulta, koja je u ljeto 2020. u surdanji sa WHO-om organizirala veliki koncert za skupljanje love za cjepivo za kovid i za budući genocid cjepivom. na koncertu su bile mnoge muzičke i filmske zvijezde, između ostalih; myley Cyrus, Coldplay, Justin Bieber,.. Hugh Jackman, Dwayne the Rock Johnson..itd
    GC je već godinam ranije surađivao sa gatesovom zakladom u kampanji kofol za istrebljivanje bolesti polio i što više cjepljenje djece širom svijeta

    druga stvar koja se može uočiti iz ovog sastanka za “novi globalni financijski pakt” je da svi igraju za iste gospodare kulta ..

    osim poznatih likova kulta, na ovom samitu kao, Janet Yelen (američka ministrica financija, inale članica Rokefelerovog CFR-a), Ayay Banga (novi predsjednik Svjetske banke), Melinda Gates (bivša Gatesova supruga kao predstavnica zaklade), Ursula vond der Leyen (predsjednica EK višsetruka sudionica skupova Bilderberga), Kristalina Georgijeva (predsjednica MMF-a, također bilderbergka), Charles Michel (preedsjednik Europskog vijeća, bilderbergovac), Mark Carney (bivši predsjednik bank of England, stalni član Bilderberga), Ngozi Okonjo-Iweala (predsjednik WTO-a, također bilderbergovac), Christine Lagarde (predsjednica ECB, također bilderbergka).itd..

    tu su bili i oni koji su kofol protivnici zapadne duboke države iz kofol nezavisnog BRICS-a (koji vic)…. kao Dilma Rouseff (bivša predsjednica Brazila, sada nova predsjednica New Development Bank- “nezavisne” banke država BRICS), Cyril Ramaphosa-predsjednik Južne Afrike, jedne od 5 članica BRICS-a zemlje domaćina sljedećg skupa BRIS-a, Miguel Diaz Cenl Bermudes (predsjednik Kube), Al Sissi (predsjednik Egipta), Ranil Wickremensinghe (predsjednik Sri Lanke, kriminalac koji je prije 2 godine za vrijeme lokdauna unuštio sri lanku) i mnogi drugi predstavnici azijskih i afričkih država

VEZANO

najnovije