Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Usta koja govore
U svom govoru na Bitcoin 2024 konferenciji u Nashvilleu, kandidat za američkog predsjednika Donald Trump jasno je iznio svoj stav glede CBDC-a:
“Nikad neće biti CBDC-a dok sam ja predsjednik.”
Ova izjava ponavlja njegove prethodne komentare o tom pitanju, gdje je dosljedno izražavao snažno protivljenje ideji CBDC-a. On vjeruje da bi takva valuta dala vladi previše kontrole nad novcem ljudi i potencijalno mogla dovesti do financijske tiranije.
Čini se da su Trumpovi stavovi o CBDC-u dio šireg narativa kojeg gradi kako bi privukao one koji se nadaju da bi on mogao zaštititi individualne slobode. Ta poruka odjeknula je u zajednici koja se bavi kriptovalutama i koja digitalne valute vide kao način decentralizacije moći i smanjenja državne kontrole.
Do danas je samo nekoliko zemalja službeno usvojilo CBDC-ove, a u tome prednjače Kina koja napreduje u implementaciji svog digitalnog juana, Indija s digitalnim rupijem, te Europska središnja banka koja pokreće pripremnu fazu za potencijalni digitalni euro.
I dok se za ove digitalne oblike fiat valute, koje izdaje i regulira središnja banka zemlje, obećava poboljšana učinkovitost u transakcijama i veća financijska uključenost, one definitivno predstavljaju potencijalne rizike za građanske slobode koje zaslužuju pažljivo razmatranje.
Evo nekih od primarnih briga koje nam donose CBDC:
1. Privatnost
CBDC-ovi bi mogli iz temelja promijeniti krajolik financijske privatnosti. Tradicionalne gotovinske transakcije omogućuju anonimnost. Uz CBDC, čak i male transakcije mogu biti sljedive i evidentirane od strane središnje banke. To bi moglo dovesti do scenarija u kojem bi vlade imale pristup detaljnim zapisima o financijskom životu svakog pojedinca, što bi izazvalo značajnu zabrinutost u vezi s privatnošću osim ako se ne provedu snažne mjere zaštite.
2. Nadzor
Prijelaz na potpuno digitalnu valutu potencijalno bi mogao dati vladama neviđene mogućnosti praćenja i nadzora ponašanja građana. U režimima sa slabijom zaštitom građanskih sloboda, to bi se moglo iskoristiti za praćenje političkog neslaganja ili suzbijanje opozicije. Mogućnost nadzora ne utječe samo na privatnost već i na slobodu izražavanja i udruživanja.
3. Financijska cenzura
Uz centralizaciju izdavanja valute i upravljanja transakcijama, CBDC bi mogao olakšati vladama provedbu financijskih sankcija protiv pojedinaca ili skupina bez odgovarajućeg postupka. Računi bi se mogli zamrznuti ili transakcije učinkovitije blokirati, što bi se moglo koristiti kao sredstvo političke represije ili društvene kontrole.
4. Isključenje
Unatoč potencijalu za veću financijsku uključenost, oslanjanje na digitalnu infrastrukturu moglo bi marginalizirati one koji nemaju pristup tehnologiji ili pouzdanom internetu, poput ruralnog stanovništva ili ekonomski ugroženih. To bi moglo pogoršati postojeće nejednakosti i ograničiti pristup osnovnim uslugama za one na rubu digitalnog gospodarstva.
5. Rizici kibernetičke sigurnosti
Koncentracija financijskih podataka u središnjem digitalnom sustavu povećava rizik od kvarova sustava zbog kibernetičkih napada. Uspješan napad mogao bi ugroziti integritet cijelog financijskog sustava nacije. Štoviše, implikacije takvih napada šire se od ekonomske štete do potencijalno paralizirajućih učinaka na financijsku sigurnost i privatnost pojedinca.
6. Centralizacija moći
CBDC-ovi značajno koncentriraju monetarnu kontrolu. Ova centralizacija financijske moći mogla bi smanjiti kontrolu i ravnotežu koju pruža distribuiraniji bankarski sustav, povećavajući mogućnost zlouporabe od strane onih na vlasti, osobito u nedemokratskim režimima.
7. Pravne i etičke implikacije
Implementacija CBDC-ova postavlja nekoliko pravnih i etičkih pitanja, uključujući opseg državne intervencije u osobnim financijama, prava pojedinaca u sustavu digitalne valute i ravnotežu između nacionalne sigurnosti i osobnih sloboda.
Provjeri/reclaimthenet.org
Foto naslovnice: screenshot reclaimthenet.org
P O D I J E L I !
to što Trump obećava za CBDC, podsjeća me na ono obećanje Kolinde, doke je bila predsjednica, tamo negdje 2018. za vrijeme one frke oko Marakeškog sporazuma o masovnoj migraciji…
ono dok je Kolinda igrala namjenjenu joj ulogu lažne domoljubke i konzervativke, tada je izjavila: “Budite sigurni da neću potpisati Marakeški sporazum”!!
ma nije ni morala, jer uopće nije išla u Marakeš, već su tamo išli Božinović i ekipa i potpisali taj sporazum.
a danas je Kolinda u vrhu slugana globalnog kulta, supredsjednica onog organa WHO-a za pripremu za p(l)andemije, zajedno sa ostalom Tedrosovom bandom
ali što se tiče Trumpa,
možda je posrijedi još veći spin…
da je “atentat” bio loš šou, jeste. tu su svi složni..
ali sa kojim ciljem?
I tko je sve ukljućen u šou?
i je li ono javno de fakto poniženje Bajdena u tv dvoboju sa Trumpom, također bilo šou,- sa ciljem da se dementnog i senilnog Bidena konačno makne i postavi Kamala Harris- o čemu se šuškalo još prije 2 godine?
Jer, evo zadnjih dana i tjedana, nakon što je dementni Bajden odustao– za Harrisovu sipa lova (vežinom naravno židovskig donatora), sa svih strna i gle čuda, odjednom u anketama američki ms medija, Kamala skoro pa stigla Trumpa na samo 2%..
hm,,, već viđeno, rekao bih, uoči francuskih predsjedničkih izbora 2017. kao i ovih nedavnih parlamentarnih izbora..
u oba slučaja, najprije su Nacionalan fronta i Marina Le Pen, bili veliki favoriti.. i onda odjednom, što se bliže izbori, Macron iznenađujuće pobjeđuje 2017. i rastura Marinu, a sada 2014. “iznenađujuće” pobjeda saveza ljevičarskih stranaka, iako je ranije bila prognoziran pobjeda NF i Marine Le Pen.
a da ne govorimo o izborima 2020. i ukradenoj pobjedi Trumpu..
pa me ne bi iznendailo ni sada, da ms mediji uskoro objave prve ankete, da je Kamala već stigla , pa onda prestigla Trumpa i da na izborima u studenom “iznenađujuće” pobjedi..
Pa eno “stručnjak” Alan Lichtmann, profesor, koji je navodno točno prognozirao, ko baba Vanga, i točno pogodio sve američke izbore u zadnjih 30-40 godina, tko će biti predsjednik, sada je prognozortiao da će Kamala pobjediti u studenom.
Lichtman je zajedno sa kolegom Vladimirom Keilis-Borokom smislio kao neku formulu, zvanu „13 ključeva od Bijele kuće“,- po kojoj oni navodno točno prognoziraju, tko će biti novi predsjednik.
Nevažna sitnica: Lichtman i Keilis-Borok su obojica židovi, kao i suprug Kamale harris