Petak, 19 travnja, 2024
NaslovnicaWake upUspon i pad Transhumanizma – 2. dio

Uspon i pad Transhumanizma – 2. dio

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Živjeti sadržajni život i biti svjestan

„Preživjeli smo uspon i doživjeli pad Trećeg Rajha. Sa Transhumanizmom će biti isto.”

Podaci, mjehurići i umjetna inteligencija

“Ako želiš biti dobar vladar svom narodu, onda moraš poznavati svoj narod. Ako želiš biti autoritarni vladar nad svojim narodom, moraš ga još bolje poznavati.”

I kaže Bog: “Svjetlost!”. I bi Svjetlost. Vrag ima strpljenja – četiri i pol milijarde godina kasnije. I kaže Vrag: “Podaci!”. I bijahu Podaci.

Vjerojatno ste svi čuli da velike tehnološke tvrtke prikupljaju podatke o vama (Microsoft, Google, Facebook, YouTube itd.). Nekima to smeta, no većina ljudi je potpuno ravnodušna – kažu: “Pa nemam što skrivati” . Pa pogledajmo kako se skupljaju i obrađuju podaci o vama, zašto se skupljaju i obrađuju i na što utječu.

Podaci i mjehurići

U informatici poznajemo pojam “objektno programiranje”. Zamislite ovaj računalni “objekt” kao neku vrstu mjehurića u kojem su pohranjene informacije i podaci o nekom entitetu. Entitet može biti neki objekt iz stvarnog svijeta. Na primjer, vaš mobilni telefon, automobil ili vaša pametna kuća. Ovim objektima je moguće upravljati na daljinu. Uključite ili isključite klimu u svom stanu – potrebna vam je samo internetska veza.

Svaki upravljivi objekt je sastavljen iz tri vrlo značajna konceptualna elementa: svojstva, stanja i relacije. Klima uređaj recimo ima funkciju hlađenja (svojstvo), ali nema, recimo, svojstvo grijanja. Neki drugi klima uređaj može pored hlađenja i grijati prostor. Klima uređaj je uvijek u nekom stanju – može biti u stanju pripravnosti ili pak puhati hladan zrak. Klima uređaj također može biti u relaciji s vremenskim uvjetima. Ako je vani hladno, automatski podešen klima uređaj će puhati topli zrak. Ali ako je vani toplo, puhat će hladan zrak.

Lijepo je imati “pametne stvari”. Ali nisam siguran da ćete se složiti da “stvar” ili “objekt” možete biti i vi sami, vaše tijelo i vaša osobnost. Vaše tijelo također ima neka svojstva, stanja i relacije. Štoviše, i vaš um također ima neka svojstva, stanja i relacije. Relacije su posebno važne. Vaš strah je u izravnoj (ko)relaciji s vašom reakcijom na situaciju koja za vas predstavlja “smrtni strah”. Ako netko zna popisati sva vaša svojstva, stanja i relacije – vi postajete “objekt” u ovoj našoj priči. Objekt koji se može kontrolirati poput klima uređaja. Iz udaljenosti.

Sva vaša fizička svojstva, stanja i relacije mogu biti pohranjeni u obliku podataka u neki računalni objekt. Nazovimo to “mjehurić podataka”. Ovaj mjehurić je računalni zapis, niz “nula” i “jedinica” koji predstavlja vaše tijelo i vaš um. Pohranjuje se u računalo ili računalni “oblak”. To je vaš kompjutorizirani, virtualni dvojnik. Vi ste vrlo složena i strukturirana osoba. Pa je tako i mjehurić vrlo složen i strukturiran objekt – jer predstavlja vas i vašu osobnost.

Ali kako se “vaš” mjehurić puni podacima? Vrlo jednostavno – svakim klikom na internetu, komentarom na društvenoj mreži, pregledavanjem ili traženjem nekog određenog sadržaja – sve se to bilježi u vašem mjehuriću. Kakve filmove volite gledati, jeste li više sportski ili opušteniji tip, kakvu hranu volite jesti, kakvu ne volite, koja su vaša politička uvjerenja, kakva vina volite piti, s kakvim se ljudima volite družiti, kako reagirate na stresne situacije, kakvo je vaše mišljenje o određenoj temi, koje ste seksualne orijentacije, … i slično. To se danas događa u virtualnom svijetu, u svijetu interneta, mobitela, web stranica i društvenih mreža. Sve se snima i bilježi, apsolutno sve čega se na internetu “dotaknete”.

Ako niste na internetu, ako mobitel koristite samo za telefoniranje ili ga uopće nemate, ako nemate račune na društvenim mrežama,…, onda ste samo silueta na horizontu – prazan list papira – prazan mjehurić, u kojem eventualno piše vaše ime, datum rođenja i spol. Ali koliko takvih praznih mjehurića zapravo ima danas, kada imamo sve te pametne telefone, pametne automobile, pametne kuće, a priča se i o pametnim gradovima koji se imaju izgraditi u bliskoj budućnosti?

Ovaj vaš mjehurić je potpuno jedinstven, drugačiji od svih ostalih mjehurića osam milijardi ljudi koji predstavljaju cijelo čovječanstvo – barem onaj veći dio koji je na bilo koji način povezan s internetom. Vlasnici računalne opreme koja pohranjuje podatke u mjehuriće, mogu njima upravljati i igrati se s njima, kao sa žetonima u kazinu.

Neki mjehurići su rudimentarni, ograničeni u pogledu količine podataka – ako ste polupismeni Afrikanac, negdje u kutku ruralne Afrike, nemate pristup Internetu ili mobitelu. U zapadnoj civilizaciji takvih praznih mjehurića gotovo više i nema. Upravo suprotno. Mnogi od njih vrlo su bogati podacima i informacijama. Što je osoba više u društvenoj hijerarhiji, to je njezin mjehurić zanimljiviji upraviteljima tih mjehurića.

No, da bi cijeli mehanizam mjehurića funkcionirao, potrebni su nam osnovni “sastojci”: a) upravitelji, b) izvođači, c) sustav mjehurića, d) procesori, e) komunikacijske mreže i čvorovi te f) računalni algoritmi umjetne inteligencije.

Upravitelji, izvođači, algoritmi i rezultati

Upravitelji su velike međunarodne multinacionalke, povezane sa samim političkim vrhom raznih političkih sustava u pojedinim zemljama, s bankama i raznim državnim agencijama. Postavljaju strateške ciljeve i postavljaju si pitanja poput “kamo i kako ćemo voditi ovaj svijet da bismo postigli određene ciljeve i kako će ljudi reagirati na naše poteze?«.

Izvođači su stručnjaci, najveći umovi čovječanstva, doktori znanosti iz područja psihologije, sociologije, politologije, društvenih znanosti, financija, zdravstva, nutricionisti,… i tako dalje. Za dobro plaćene poslove rade prognoze, simulacije, razvijaju i potvrđuju hipoteze, programiraju složene računalne programe i uče na vlastitim pogreškama.

Mjehurići odnosno vi i ja, te osam milijardi ljudi, su naši računalni dvojnici. 

Procesori su jedinice poput vašeg mobilnog pametnog telefona. Za prikupljanje podataka o vašoj lokaciji i vašem “ponašanju” na internetu potreban je uređaj koji se protiv vaše volje može spojiti na internet – čak i kada ste sigurni da ste isključili internetsku vezu. Mobitel ima autonomno napajanje i može se uključiti i kada ste sigurni da ste ga isključili. Stoga nije moguće izvaditi bateriju iz modernih pametnih telefona. Postoje razvojni projekti koji predviđaju ugradnju procesora ili čipa u ljudsko tijelo (vidi 1. dio ove mini-serije). 

Komunikacijske mreže i čvorovi (5G, 6G) preduvjet su za brzu i učinkovitu komunikaciju navedenih procesora s hijerarhijom “kontrolnih centara” koji prikupljaju i pohranjuju podatke u mjehuriće. Stoga je cilj sva urbana područja prožeti gustom mrežom 5G i 6G odašiljača, koji će 24 sata dnevno biti pouzdano povezani sa svim svojim “klijentima”. Na taj će se način kontrola i upravljanje mjehurićima odvijati u realnom vremenu.

Računalni algoritmi umjetne inteligencije najsloženije su područje u ovoj našoj priči. Prije svega su potrebni algoritmi koji vode računa o prikupljanju podataka. Što bi trebao značiti vaš “klik” na internetu i kako ga protumačiti, te gdje ga zapisati u mjehuriću: među svojstva, među stanja, među relacije ili čak među sve troje istovremeno? Ovo je tzv. “potegni” (eng. Pull) pristup. Druga vrsta su “gurni” (eng. Push) algoritmi koji simuliraju situaciju iz stvarnog svijeta i prenose je u virtualni svijet. Mjehuriću se “ponudi” odnosno gurne neka situacija, na koju će mjehurić “reagirati”. Na kraju, potrebni su algoritmi za obradu podataka – algoritmi povratne petlje (eng. Feedback Loop), uz pomoć kojih se evaluira rezultat simulacije. 

Kada se to izvodi na desetinama i stotinama milijuna mjehurića – onda dobijemo masovne simulacije. Tek tada možemo dobiti prave povratne informacije, jer mjehurići mogu na ponuđenu situaciju međusobno “komunicirati” i prilagođavati se toj situaciji. Tada dobijemo simulaciju realnog svijeta, u kojem ljudi međusobno komuniciraju i prilagođavaju se različitim situacijama: inflaciji, ratnoj situaciji, prisilnom ili malo manje prisilnom cijepljenju, itd.

Što sada? Kako se ti podaci o vama, pohranjeni u vašem mjehuriću mogu koristiti? Na mnogo načina, među kojima je najistaknutiji propaganda. Koje informacije ponuditi mjehurićima da reagiraju prema željenom scenariju? Preneseno u stvarni svijet ljudi od krvi i mesa – koje informacije i situacije plasirati kroz masovne i internet medije da ljudi reagiraju na njih onako kako su reagirali računalni mjehurići u simulaciji.

Propaganda je relativno mlada “znanost” o kontroli populacije. Otkrivena je početkom 20. stoljeća. Edward Bernays, nećak slavnog Sigmunda Freuda, smatra se ocem propagande. Ljudi moraju shvatiti da će propaganda funkcionirati sve dok postoje ljudi, koji propagandi ne vjeruju. Ljudi koji imaju kritički um i teško ih je ili nemoguće uvjeriti u stvari koje nisu logične. Dokle god takvih ljudi ima i oni predstavljaju dobar dio populacije, do tada ćemo svjedočiti svakodnevnoj propagandi na svim područjima ljudskog života: od politike, preko znanosti, ekonomije, zdravstva, ratova,…, pa čak i sporta.

Pogledajte samo što je William J. Casey, šef agencije CIA , izjavio još 1981. godine:

“Znat ćemo da je naš program dezinformiranja gotov, kada sve što američka javnost bude vjerovala, bude lažno.”

Za kraj

Koja je poanta ovog teksta, odnosno što je pouka napisanog? Prekinuti vezu s internetom? Raskinuti s Facebookom? Zaključiti s Googleom? Riješiti se mobitela? Živjeti životom Isusa Krista i Majke Tereze? Otići negdje u divljinu sjeverne Aljaske ili u najudaljeniji kutak Patagonije?

Ne, svakako ne. Poanta je ostati dio civilizacije, uključen u društveni i socijalni život zajednice, te živjeti sadržajno bogat život – ali biti i ostati svjestan svega gore zapisanog. Samo na informiranu osobu ne može se utjecati bez vlastite volje ili pristanka. Teško je utjecati na osobu koja kritički razmišlja, praktički nemoguće. Samo informirani i kritički misleći ljudi će prekinuti taj teror mjehurića i umjetne inteligencije.

Kako ja sve to znam? Pa i ne znam, samo mi se kao računalnom stručnjaku nekako čini da bih ja upravo to učinio da a) imam neograničenu količinu novca, b) da sam potpuno neosjetljiv na druge ljude i c) da želim vladati svijetom.

A tamo vani, izvan topline vašeg doma – ima upravo takvih ljudi, vjerojatno i kudikamo pametnijih od mene – sa još “luđim” idejama. I nije ih malo.

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

aloha

Jednom me prilikom Google na login stranici pitao: "Ima li išta što na Google ne mogu pronaći?". Bilo je to prije jedno 15 godina. Odgovorio sam: "Na Googlu ne mogu pronaći niti jednog iskrenog i poštenog političara." Nikad me više ništa nisu pitali.

1 KOMENTAR

VEZANO

najnovije