Ponedjeljak, 27 svibnja, 2024
NaslovnicaZdravljeVegetarijanstvo i duhovnost

Vegetarijanstvo i duhovnost

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Jedan Zakon za sve

Prema Vedama (Veda na sanskrtu znači (spo)znanje, a vedska tradicija je apsolutno najstarija i ujedno najobuhvatnija tradicija ljudske vrste) osoba koja jede meso ne može spoznati Boga, jer krši Njegova temeljna načela – poštovanje i suosjećanje prema svim živim bićima.

Ljudi koji nemaju ništa protiv klanja i općenito ubijanja životinja, te jedenja njihovih leševa, ne mogu pružiti duhovnu dobrobit svojoj duši.

Žalosno je što još uvijek prevladavaju neznanje i zabluda, podržavani od interesnih skupina, te proglašavanje životinja “bezdušnim”, stoga i neosjećajnim stvorenjima.

Time se pokazuje neznanje duhovnih istina o Bogu, duši, dharmi, suosjećanju, i ostalim, ne samo ljudskim, već i duhovnim vrijednostima nužnima za samoispunjenje.

Postoje prebrojni citati i zapisi s kojima se hotimice NE izlazi u javnost i koji ukazuju na to da se primjerice i Isus hranio nenasilno, bezmesno. Napokon, Isus je zagovarao ljubav prema svim stvorenjima i djeci Božjoj, prema svim živim bićima. 

Prehrana je vrlo povezana s duhovnošću, kao i svaka aktivnost. Hranimo se svakoga dana. Svaka bi naša aktivnost trebala biti izraz naše ljubavi prema Bogu. Drugim riječima, SVE što činimo, trebalo bi biti povezano sa služenjem Stvoritelju. 

Upanišade poručuju da iskreni tragatelji NE bi trebali prvenstveno nastojati privoljeti ljude da postanu vegetarijanci, već im pomoći da budu svjesni Boga. Samim time, kada postanu svjesni Boga, sasvim naravno će poželjeti ne doprinositi ubijanju životinja. 

Međutim, i među vegetarijancima su oni koji nemaju sveze s duhovnošću.

S druge strane, mnogi u neznanju jedu meso i kreću na duhovno istraživanje, i moguće je da će u jednomu trenutku svoga duhovnoga razvitka zastati, jer naprosto nije moguće riječima pričati o ljubavi i istodobno činom jedenja mesa podržavati bezočno nasilje nad životinjama. 

Starozavjetna zapovijed “NE UBIJ!” izvorno znači: “ne čini nasilja ni nad jednim bićem“.

Mi tu zapovijed možemo tumačiti kako nama odgovara, ali njeno je značenje vrlo jasno.

Znajmo, “možemo slijediti sva pravila i propise, ali ukoliko samo jedan propustimo, odgovarat ćemo za sve”.

U svim duhovnim tekstovima nalazimo isto: poruke o važnosti prehrane za duhovni uspon.

Jasno je, svaki ozbiljni duhovni tragatelj bit će, naravno, vegetarijanac, jer će biti svjestan univerzalnoga načela nenasilja. 

Ako se od duhovnoga tragatelja očekuje da bude vegetarijanac, što onda tek očekivati od svetih osoba, onih koji su već odmakli na svomu duhovnomu putu, onih koji su se potpuno duhovno razvili i spoznali Boga i, među ostalim Njegovim odlikama, Njegovu neizmjernu ljubav prema svim živim bićima, prema svemu Stvorenome.

U Postanku 1;29 se poručuje da je strogo vegetarijanska prehrana namijenjena ljudima:

“I doda Bog: Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!”

Jasno je koliko je nužna vegetarijanska prehrana za svaku osobu koja se posveti duhovnomu životu.

To što su kasnije poneke, a danas dominantnije, religiozne struje izbacile tu poruku iz svoga učenja, samo nam govori o “krojačima” duhovnoga svjetonazora, ali i o zavedenosti njihovih sljedbenika.

Ono što može zbuniti jest uvjerenost kršćana da je i Isus jeo meso: “Ako je i Isus jeo meso, zašto bismo onda mi htjeli biti savršeniji od svoga Gospodara, našega Učitelja?” 

Doista, U Novomu Zavjetu nalazimo da se Isusovo jedenje mesa spominje devetnaest (19) puta. 

Razmotrimo načas kakvo je to “jedenje mesa”.

Proučimo te riječi na izvornomu, starogrčkomu jeziku: 

1) riječ BROMA prijevodi se kao meso, no točniji je prijevod: hrana. Ta se riječ upotrebljava četiri (4) puta i svaki se puta prevodi kao meso;

2) BROSIMOS – isti korijen riječi – ono što se može jesti – jedanput se pojavljuje;

3) BROSIS: hrana ili čin jedenja (također četiri puta);

4) BROSFAGION – bilo što za jesti (jedanput);

5) TROFE – prehrana (šest puta);

6) PFAGO – jesti (tri puta)

SVE su ove riječi u Bibliji PREVEDENE kao “meso”.

Ako samo malo promislimo, zaista bi zvučalo nelogično da Isus kod stola zatraži: “Mesa!”

Obično, naime, pitamo: “Ima li što za jesti?”

Ili, ukoliko Isus traži od nekog od svojih učenika da nabavi hranu, sigurno ne traži: “Nađi meso!”

Po takvim bismo prijevodima mogli zaključili, naravno sasvim pogrešno, da se Isus stalno raspitivao za meso. Neodgovarajućim prijevodom sasvim je izokrenut smisao.

Spomenimo i nestorijansko Evanđelje mira, u kojemu Isus poručuje:

“Ja vam kažem, ne ubijajte ni ljude niti životinje. Ako jedete živu hranu, ona će vas oživjeti – mrtva hrana će vas ubiti… Jer vaše je tijelo ono što jedete, a vaš duh ono što mislite… I zato pripremajte i jedite sve plodove drveća, svo bilje polja, i svo mlijeko životinja koje je dobro za jelo. Jer sve je to sazrjelo vatrom života – sve su to darovi naše majke Zemlje. Tako jedite uvijek s trpeze Božje: voće s drveća, zrnja i biljke s polja, mlijeko životinja i med pčelinji. Hrana koju jedete s obilne trpeze Božje daje snagu i mladost vašemu tijelu i nikada nećete vidjeti bolesti. Jer hrana Božja hraniše Metuzalema, i doista vam kažem, ako živite baš kao što je i on živio, tada će vam Bog živih dati dug život na Zemlji, kao što je bio njegov.”

Izaija (7;14-15):

“Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel! Maslacom i medom on će se hraniti dok ne nauči odbacivati zlo i birati dobro.”

(ovdje se jasno ukazuje da jedenje mesa uništava čovjekovu sposobnost razlučivanja dobra od zla; ponavljanjem ove izreke u Mateju 1;23 biva izostavljen drugi dio izjave). 

Isus je snažno prekorio farizeje riječima (Matej 12;7): “Da ste shvatili što znači riječ: ‘Više volim milosrđe nego žrtvu‘, ne biste osudili ovih nedužnih.”

Ovdje se Isus poziva na riječi Hošee (6;6):

“Jer ljubav mi je mila, ne žrtve; poznavanje Boga, ne paljenice”.

I opet zanimljivo: drugi dio ove izjave biva ispušten u Matej 12;7.

Isus se suprotstavlja običaju hramskoga žrtvovanja, izbacujući prodavače volova, ovaca i golubova i mjenjače novca van iz hrama (Ivan 2;13-15).

Zanimljivo je uočiti da se prodavačima golubova obraća: “Nosite to odavde! Ne pravite od kuće Oca mojega prodavaonicu!”

U nekim ranijim prijevodima Biblije “prodavaonica” se prijevodi kao “murder’s den” tj. brlog umorstva.

Doista, i Isus se hranio bezmesno.

U Bibliji se spominje da će Isusu nadjenuti ime Emanuel (Bog s nama), te da će mu hrana biti nevina (med i orasi) kako bi mogao razaznati zlo od dobra.

Jedna od 10 zapovijedi glasi: “Ne ubij!” (na hebrejskomu: lo tirzahne čini nasilje ni nad jednim živim bićem!)

Za sedmero Isusovih učenika postoji evidencija o tomu da su bili striktni vegetarijanci, i prema onoj da “sluga nije veći od gospodara” to isto možemo zaključiti i za ostale.

Možemo reći da su najmanje njih sedmero bili vegetarijanci (apostoli: Petar, Ivan, Toma, Matej, Andrija i Juda, te kao sedmi i Ivan Krstitelj).

Tih sedmero “veličanstvenih” su:

Petar “čija je hrana bila kruh, masline i bilje..” (Klement. Hom. XII,6);

Ivan (crkveni otac Euzebius, citirajući Hegesippusa) “..Ivan, brat Gospodinov je bio svet od rođenja. Nije pio vino niti jeo meso životinja..” (Euzebius: “Church History” II, poglavlje 23,5-7). Ivan, koji je bio krajnje umjeren, jeo je “locust” (rogač, “Ivanov kruh”, Johannisbrot) i divlji med. 

Toma (apokrifno Tomino evanđelje, 20. poglavlje): “On je trajno postio i molio se, apstinirajući od jedenja mesa i pijenja vina, jeo bi samo kruh sa solju i pio vodu, a nosio bi iste odore i ljeti i zimi, te nikada ne bi ništa ni od koga prihvaćao, a davao bi drugima sve što ima.”  

Matej: “Puno je bolje biti sretan nego imati demona koji prebiva u nama. A sreća se pronalazi u prakticiranju vrlina.” U skladu s time, apostol Matej je jeo isključivo sjemenke i lješnjake, voće i povrće, bez mesa. (Klement Aleksandrijski: “The Instructior, II.I,16 : On Eating“)

Andrija i Juda: Andrija (Petrov brat po krvi i vjeri) i Juda iz Betsaide su izvorno bili sljedbenici Ivana Krstitelja, te iz toga proizlazi zaključak o njihovoj vegetarijanskoj prehrani.

Quintus Septimius Tertullianus (ovo znanje Tertulijana se smatra fragmentarnim dijelom pisanja apostolskoga oca Papiasa : 60-125 n.e.): “..(podučite ih da..) u svojim molitvama ne umoljavaju mesnatu hranu, već samo kruh…”

Sveti Krisostomos (347-404. n.e.): “Mi, kršćanski predvodnici, prakticiramo apstinenciju od mesa životinja da bismo obuzdali naša tijela. Nenaravno jedenje mesa je demonskoga podrijetla.” (a o ranim kršćanima kaže: “Nema prolijevanja krvi među njima. Nema mesnih kuharija, nema “težine” glave. Ni užasnoga smrada mesa među njima nema, niti nepodnošljivih isparenja iz kuhinje..”

Sveti Bazil (320-370): “Dim mesa pomračuje svjetlost duha… Osoba teško može imati vrlina ukoliko uživa mesnate obroke i festivale..”

Apostol Ivan kaže: Dobro je ne jesti meso i ne piti vino (Rimljanima 14;21) (Agains Jovinianus, Book I,18) (Ne razaraj Božjega djela zbog jela!, Rimljanima 14;20)

Kardinal John Henry Newman (1801-1890): “..Okrutnost prema životinjama je isto kao da čovjek nema ljubavi prema Bogu… One nam ne čine zlo, one nemaju moć oduprijeti se… postoji nešto zastrašujuće, toliko sotonski u zlostavljanju onih koji nam nikada nisu naudili i koji se ne mogu obraniti, koji su podpuno u našoj moći…”

Dr. Albert Schweitzer (učenjak i proučavatelj povijesnoga Isusa): “..Etika nije samo povezana s ljudima, već također i sa životinjskim stvorenjima. To je posvjedočeno u osobnosti svetoga Franje Asiškoga.

Stoga nam valja zaključiti da etika znači poštivanje  svega što živi. To je etika ljubavi. To je etika Isusa…

Samo univerzalna etika koja prigrljuje svakoga živoga stvora može nas dovesti u dodir s Gospodinom koji je u Njemu očitovan…”.

Sokrat, ponajveći grčki filozof, preporučuje vegeterijansku prehranu, jer će ona omogućiti državi da na najinteligentniji način iskoristi svoje poljoprivredne površine. On je upozorio da ako ljudi počnu jesti životinje, javit će se potreba za daleko većom površinom pašnjaka, te da naposljetku neće dostajati obradivih površina.

Hinduizam: “Veličina naroda i stupnja njegovoga moralnoga razvoja se zrcali u tome na koji način se odnosi prema svojim životinjama.”

Mahatma Gandhi: “Ako netko baš ima jaku želju za mesom, može načiniti životinju od masla (pročišćenoga maslaca) ili od brašna, pa je pojesti. Ali, neka nikada ne pokuša uništiti živo biće…”

Manusmriti 5.37.174: “Okrutni i besramni čovjek koji se održava na životu ugrožavajući tuđe živote, zaslužuje biti ubijen za svoju vlastitu dobrobit, inače će se srozati zahvaljujući svojim djelima.”

Šrimad – Bhagavatam 1.7.37: “Sve je povezano. Što god se sada događa životinjama, na kraju će se dogoditi čovjeku.”

Indira Gandhi: “Sve dok ljudsko društvo dopušta da se krave redovno ubijaju u klaonicama, ne može biti govora o miru i naprjedku. U ovomu dobu stalno je prisutno neprijateljstvo prema jadnim životinjama, te su zbog toga ta nesretna stvorenja neprekidno uznemirena.

Reakcije jadnih životinja se nezadrživo prijenose na ljudsko društvo, pa je od tuda među ljudima uvijek prisutna napetost, sukobi i rat, pojedinačno, kolektivno i nacionalno.” 

Šrimad – Bhagavatam 1.10.6: “Postoje mnogi nitkovi koji krše svoja vlastita religiozna načela. Dok se jasno kaže u skladu s judeo-kršćanskim spisima: Ne ubij!, oni daju razne vrste opravdanja. Čak i vođe religija se upuštaju u ubijanje životinja dok se pokušavaju smatrati svetim osobama. To laganje i licemjerje u ljudskomu je društvu uzrokovalo neograničene nesreće.” 

Islam:

“Nema ni jedne životinje na nebu niti ptice koja leti krilima svojim, a da nisu slične vama.”, Kuran: suma 6, stih 38;

“Njome (vodom) uzgaja usjeve, masline, palme, grožđe i raznovrsne plodove. Zaista, u tomu ima znak za ljude koji razmišljahu.”, Kuran, suma 16, stih 11; 

“..ali loviti…zabranjeno vam je, sve dok ste na hodočašću. Imajte na umu vašu dužnost prema Allahu, kojem ćete svi biti pozvani na istinu.”, Kuran, suma 5, stih 96;

“A dokaz im je mrtva zemlja; mi je oživljujemo i iz nje vadimo zrnje (žito) pa oni jedu od njega. Mi smo stvorili na njoj (zemlji) i vinograde i dali smo da na njoj provru izvori da (oni) jedu njihove plodove i od onoga što su proizvele njihove ruke. Pa, zar oni neće biti zahvalni?”, Kuran, suma 36, stihovi 33-35;

Tko god je dobar prema slabijim stvorenjima, dobar je prema sebi, poručuje prorok Muhamed

Judaizam i kršćanstvo:

“Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim.”, Psalmi 145;9.

“Pravednik pazi i na život svoga živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.”, Izrjeke 12;10.

“… svakovrstne voćke… Plod će njihov biti za hranu, a lišće za lijek.”, Ezekiel 47;12.

“Sit sam ovnujskih paljenica i pretiline gojne teladi. I krv mi se ogadi bikova, janjaca i jaradi. Kada mi lice vidjet dolazite, tko od vas ište da gazite mojim predvorjima?”, Izaija 1;11,12.

“Kada na molitvu ruke širite, ja od vas oči odvraćam. Molitve samo množite, ja vas ne slušam. Ruke su vam u krvi ogrezle”, Izaija 1;15.

“Jer ljubav mi je mila, ne žrtve, poznavanje Boga, ne paljenice.”, Hošea 6;6.

“Ne druži se s vinopijama ni sa žderačima mesa!”, Izrjeke 23;20.

“Ima ih koji kolju bika, ali i ljude ubijaju; žrtvuju ovcu, ali i psu vrat lome. Netko prinosi žrtvu, ali i krv svinjsku; kao što oni izabraše svoje putove i duši im se mile gnusobe njihove, tako ću i ja izabrati za njih nevolje nesmiljene, pustit ću na njih ono čega se plaše.

Jer zvao sam, a nitko se ne odazva, govorio sam, a nitko ne posluša, nego su činili zlo u očima mojim, izabrali ono što mi nije po volji.”, Izaija 66;3,4;

Ne ubij!, Izlazak 20;13.

“Neka je sva hvala Bogu: odkako sam odbacio meso i vino, oslobodio sam se svih bolesti tijela.”, John Wesley (1703-1791), osnivač metodizma;

“Biti okrutan prema životnjama je kao da ne volimo Boga.”, Kardinal John H. Newman.

Budizam: “Da bi izbjegao izazivanje straha kod živih bića, neka se učenik uzdrži od jedenja mesa… hrana koju jedu sadhui (svetci.. osobe na duhovnomu putu) ne sastoji se od mesa…

U budućnosti će možda biti budalastih ljudi koji će htjeti reći da sam dopustio jedenje mesa ili da sam ga i sam jeo, ali istina jest da nikomu nisam dopustio jesti meso, nikomu to ne dopuštam, niti ću ikomu dopustiti jesti meso u bilo kojemu obliku, na bilo koji način i na bilo kojemu mjestu; to je bezuvjetno zabranjeno svima.” (Buddha)

Buddha – Dharmmapada“: “Onaj tko, tražeći svoju vlastitu sreću, kažnjava ili ubija bića koja također čeznu za srećom, neće naći sreću nakon smrti” – Dharmmapada;

“Svetim čovjekom se smatra onaj tko je suosjećajan prema svakome živome stvoru” – Dharmmapada

Isusov zagovor bezmesne prehrane i osuda žrtvovanja životinja.

“Ja sam došao dokinuti žrtvovanja”, kaže Isus u ebonitskom Evanđelju, ” i sve dok ne prestanete sa žrtvama, moj bijes neće prestati nad vama” (Panarion 30.16.5.).

Jedan od ključnih razloga obraćanja Isusa Židovima u “Spoznavanjima” i “Propovijedima” jest ukazivanje na nužnost prekidanja žrtvovanja životinja, čime se izkazuje suosjećanje prema svim živim bićima. 

Epifanije opisuje ebonite kao vegetarijance, i u “Spoznavanjima” i “Propovijedima” vegetarijanstvo je uzko povezno s odbacivanjem žrtvovanja životinja i zahtijeva se od svih Isusovih sljedbenika. 

Bog ima jedan zakon za sve.

Svatko treba slijediti univerzalan i vječni Zakon (Propovijedanja 8.10) objavljen Mojsiju (Prepoznavanja 1.35).

Provjeri/drumtidam.info

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

Citatelj

VEZANO

najnovije