Četvrtak, 6 listopada, 2022
NaslovnicaNajnovije10 znakova da je rat u Ukrajini dio Velikog reseta – 1.dio

10 znakova da je rat u Ukrajini dio Velikog reseta – 1.dio

4.8
(33)

Dobrodošli u drugu fazu Velikog reseta: Rat

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

(Mišljenje) Dok je pandemija aklimatizirala svijet na blokade, prihvaćanje eksperimentalnih lijekova, ubrzala najveći prijenos bogatstva na korporacije desetkovanjem malih i srednjih poduzeća i prilagodila nas za kibernetičku budućnost, bio je potreban dodatni vektor za ubrzanje ekonomskog kolapsa prije nego se krene s „Ponovnom izgradnjom“ (Build Back Better).

Ovdje vam donosimo deset naznaka koje govore u prilog tome da sukob između Rusije i Ukrajine služi kao slijedeći korak ili novi katalizator programa Svjetskog ekonomskog foruma, tzv. Velikog reseta, uz pomoć međusobno povezane mreže globalnih sudionika i difuzne mreže javno-privatnih partnerstava.

1. Rat između Rusije i Ukrajine već uzrokuje neviđene poremećaje u svjetskim lancima opskrbe, izazivajući nestašice i inflaciju

Dok se geopolitičke napetosti pretvaraju u dugotrajni sukob između NATO-a i BRICs-a, već se javljaju problemi u lancima opskrbe, pogotovo hrane, goriva i poljoprivrednih gnojiva. Ovakva situacija najprije će se prelomiti preko leđa najsiromašnijih, koji će biti prisiljeni na rad za „kikiriki“ kako bi doslovno izbjegli glad. Također, dio društva kojeg se dosad nazivalo „srednjom klasom“ mogao bi potonuti dosta dublje, pa čak i sasvim nestati.

Recesija koja započinje pojačat će globalnu žeđ za resursima, suziti prostor za samodostatnost i značajno povećati ovisnost o državnim subvencijama. Na horizontu se nazire uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka, što će dovesti do novog feudalnog, tzv. neofeudalnog poretka. Sjetite se one: „Nećete posjedovati ništa i biti ćete sretni!“

2. Ekonomske posljedice rata dovest će do dramatičnog smanjenja svjetske radne snage

Arhitekti Velikog reseta najavljuju ovaj trend već godinama i iskoristit će ovu gospodarsku turbulenciju promicanjem uloge disruptivnih tehnologija kako bi odgovorili na globalne izazove i iz temelja promijenili tradicionalne poslovne obrasce.

Poput pandemije, pripravnost na katastrofe u doba sukoba uvelike će počivati ​​na spremnosti prihvaćanja specifičnih tehnoloških inovacija u javnoj i privatnoj sferi kako bi buduće generacije mogle zadovoljiti zahtjeve za radnom snagom „Ponovne izgradnje“.

Ovo je dobro opisano u knjizi Klausa Schwaba Oblikovanje budućnosti četvrte industrijske revolucije. Revolucionarne tehnološke i znanstvene inovacije više neće biti potisnute u fizički svijet oko nas, već će postati produžeci nas samih. Nove tehnologije i digitalizacija imati će primat u sljedećoj generaciji radne snage. Vrtoglava brzina primjene AI tehnologije sugerira vrlo brzu transformaciju tradicionalnih industrija i profesija, kao što su poljoprivreda, maloprodaja, ugostiteljstvo, proizvodnja i industrija dostave. No, neće se ograničiti samo na tome, jer su sustavi umjetne inteligencije na rubu veleprodajne automatizacije raznih poslova, posebno u područjima koja uključuju obradu informacija i prepoznavanje uzoraka kao što su računovodstvo, ljudski resursi i srednji menadžment.

Iako je teško predvidjeti buduće trendove zapošljavanja, sa sigurnošću se može reći da kombinirana prijetnja pandemijama i ratovima znači da je radna snaga na rubu neviđene rekonstrukcije (čitaj uništenja), prijeteći stotinama milijuna radnih mjesta. Sjetite se što se dogodilo u pandemiji…rad od kuće, otpuštanja…teško da ćemo se više ikada vratiti na staro.

3. Rat je značajno smanjio oslanjanje Europe na rusku energiju i učvrstio značaj Ciljeva održivog razvoja UN-a i „Nula“ emisije kao temelja Velikog reseta

Možda niste primijetili, ali sada svakako hoćete, da je u tijeku iskorištavanje oštrih sankcija protiv Rusije za ubrzanje prijelaza na „zelenu“ energiju, pri čemu se naglašava važnost dekarbonizacije kao dijela „borbe protiv klimatskih promjena“.

Naravno, već razumijete da UN kad govori o Ciljevima održivog globalnog razvoja ne vodi brigu za okoliš i klimu, niti želi pravednu raspodjelu „zelene“ energije i goriva koja će zamijeniti ona fosilna, već zazivaju preobrazbu dioničarskog kapitalizma kojeg elite iz Davosa zdušno hvale kao “kapitalizam dionika“. Radi se o sustavu u kojem vlade više nisu konačni arbitri državnih politika, već privatne korporacije koje postaju de facto povjerenici društva, preuzimajući izravnu odgovornost za rješavanje svjetskih društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova kroz makroekonomsku suradnju i model globalnog upravljanja s više dionika.

Prema takvoj ekonomskoj konstrukciji, konglomerati koji drže imovinu preusmjeravaju tok globalnog kapitala usklađivanjem s UN-ovim Ciljevima kako bi se nova međunarodna tržišta mogla izgraditi na katastrofi i bijedi stotina milijuna ljudi koji se grče od ekonomskog kolapsa uzrokovanog ratom. U njihovim očima rat ne predstavlja ništa drugo nego tipku reseta, u procesu koji vodi oblikovanju tržišta prema modelu „zelenog i uključivog rasta“, odnosno sustava ograničene trgovine, inače poznatog kao ekonomija „ugljičnog kredita“.

4. Nestašica hrane zbog rata doprinijeti će industriji sintetičke hrane koja će radikalno transformirati poljoprivredni sektor i potaknuti usvajanje biljnih i laboratorijski uzgojenih alternativa

Rusija i Ukrajina su žitnice svijeta, a kritična nestašica žitarica, gnojiva, biljnih ulja i esencijalnih namirnica lansirati će važnost biotehnologije, a što će iznjedriti nekoliko proizvođača umjetnog mesa sličnih onome „Impossible Foods“ kojeg je sufinancirao i sam Bill Gates.

Za očekivati je ​​da će se u narednom periodu dogoditi značajnija izmjena zakonske regulative vezane za uvođenje dramatičnih promjena u industrijskoj proizvodnji i uzgoju hrane, u konačnici od koristi za agrobiznis i biotehnološke investitore, budući da će prehrambeni sustavi biti redizajnirani kroz nove tehnologije za uzgoj „održivih“ proteina i patentiranih usjeva.

5. Isključenje Rusije iz SWIFT-a nagovještava ekonomski reset koji će uspostaviti sve neophodno za uvlačenje populacije u tehnokratsku kontrolnu mrežu

Sada je jasno da se ovim potezom SWIFT (The Society for Worlwide Interbank Financial Telecommunication), CHIPS (The Clearing House Interbank Payments System) i američki dolar iskoristio kao savršeno oružje protiv Rusije, jer će potaknuti geopolitičke suparnike poput Kine da ubrzaju proces dedolarizacije.

Rusija može zaobići SWIFT jedino uz suradnju Kine, koja ima snagu preoblikovati euroazijsko tržište poticanjem država članica Šangajske organizacije za suradnju i BRICS-a da uspostave prekogranična međunarodna plaćanja u digitalnom yuanu.

Potražnja za kriptovalutama doživjeti će ogroman skok, a što će potaknuti vlade diljem svijeta da sve više reguliraju sektor putem javnih blockchaina i provedu multilateralnu zabranu decentraliziranih kriptovaluta. Prijelaz na kriptovalute mogao bi biti generalna proba za ubrzanje planova programabilnog novca kojeg nadzire savezni regulator. Jednom kada se ovo uspostavi to će označiti početak vladavine globalne tehnokracije i našeg financijskog ropstva.

Nastavit će se…

Ocijenite članak

Kliknite na srce za ocjenu!

Prosječna ocjena 4.8 / 5. Ukupno glasova: 33

Zasad nema glasova! Budite prvi tko će ocijeniti članak!

VEZANO

najnovije