Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Programirani pad
Proizvođači povrća širom sjeverne i zapadne Europe razmatraju obustavu poslovanja, čime dodatno ugrožavaju opskrbu hranom, kao rezultat energetske krize koja je pogodila kontinent, prenio je Reuters prošli tjedan.
Prema izvještaju, veliko povećanje cijena električne energije i plina najveći su trošak s kojim se suočavaju uzgajivači povrća koji se bave uzgojem u staklenicima. Dva francuska farmera koji obnavljaju ugovore o električnoj energiji za 2023. rekli su medijima da im se nude cijene deset puta veće nego u 2021. godini.
„U narednim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam šta da radim“, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji uzgaja krastavce, rajčice i jagode južno od Pariza, te dodaje: „Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To nije održivo”.
Johanes Gros, zamjenik menadžera prodaje u njemačkoj zadruzi Reichenau-Gemuse, rekao je za Rojters: „Suočavamo se sa ukupnim povećanjem troškova proizvodnje od oko 30%. Neke kolege razmišljaju o tome da svoje plastenike ostave prazne kako bi troškovi bili što manji. Nitko ne zna što će se dogoditi slijedeće godine”.
Rastući troškovi gnojiva, pakiranja i transporta samo dodatno otežavaju stvari. Čak i u zemljama sa obiljem sunca, kao što je Španjolska, proizvođači voća i povrća se bore sa skokom troškova gnojiva od 25%.
Kako farmeri širom EU upozoravaju na nestašice, supermarketi bi mogli prijeći na nabavu robe iz toplijih zemalja kao što su Maroko, Turska, Tunis i Egipat, navodi se u izvještaju.
Osim problema s poljoprivrednim proizvodima i drastičnom poskupljenju poljoprivredne proizvodnje, ekonomsko urušavanje na svim razinama počelo se osjećati diljem europskih zemalja. Da je situacija zabrinjavajuća govore i informacije iz Austrije.
„Iz našeg svakodnevnog rada znamo da su pomoć za nezaposlene i socijalna pomoć već prije vala poskupljenja bile premale. Više od polovine svih nezaposlenih, koji su duže od godinu dana bez posla, pogođeni su siromaštvom“, rekla je generalna tajnica Caritasa Austrije Anna Parr.
Inflacija je, ističe, dovela do masovnog zaoštravanja situacije.
„Prilikom svake kupovine poskupljenja punom snagom pogađaju osobe ugrožene siromaštvom. Vlada mora provesti što prije reformu tržišta rada i osnažiti značajne stupove socijalne pomoći. Građanima je sada potrebna pomoć i mjere reforme moraju što prije djelovati. Najavljene promjene do kraja 2023. ili početka 2024. su prekasne“, istaknula je Anna Parr.
Analiza Fiskalnog savjeta pokazala je da je valom poskupljenja pogođeno 35 posto domaćinstava s najmanjim primanjima, koji više ne mogu pokriti troškove za kupovinu namirnica.
To, naglašava Anna Parr, pokazuje da dosadašnja socijalna davanja nisu dovoljna.
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
