Balfourova deklaracija – britanska „dozvola za ubojstvo“ cionistima

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Detaljniji uvid

Balfourska ili Balfourova deklaracija kritičan je dokument u povijesti Bliskog istoka, Izraela i palestinskog naroda. Izdano 2. studenog 1917., ovo kratko pismo označavalo je britansku potporu za uspostavu “nacionalnog doma za židovski narod” u Palestini i poslano je od strane tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Arthura Jamesa Balfoura cionističkom lordu Walteru Rothschildu.

Međutim, ovaj dokument i njegove posljedice prepuni su kontroverzi. Zaronimo u detalje oko Balfourove deklaracije, njezinih posljedica i rasprave oko njezine interpretacije i provedbe.

Balfourova deklaracija: kontekst i sadržaj

Balfourova deklaracija bila je rezultat različitih političkih i povijesnih zbivanja. U kontekstu Prvog svjetskog rata, Britanci su željeli pridobiti potporu globalne židovske zajednice, posebice u Rusiji i SAD-u, kako bi izvršili pritisak na svoje vlade da ostanu ili se pridruže ratnim naporima protiv Centralnih sila. Nadalje, Britanci su također bili zainteresirani za kontrolu nad Palestinom zbog njezinog strateškog položaja.

Deklaracija upućena lordu Rothschildu, vodećem britanskom Židovu, glasila je:

“Vlada Njegovog Veličanstva sklona je osnivanju nacionalnog doma za židovski narod u Palestini i dat će sve od sebe kako bi olakšala postizanje ovog cilja, uz jasno razumijevanje da se neće učiniti ništa što bi moglo naštetiti građanskim i vjerskim prava postojećih nežidovskih zajednica u Palestini ili prava i politički status koji uživaju Židovi u bilo kojoj drugoj zemlji.”

Ova je formulacija bila namjerno dvosmislena. Iako je izražena potpora židovskom nacionalnom domu, nisu definirani parametri tog doma niti način na koji će biti uspostavljen.

Posljedice

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, Liga naroda dodijelila je Britaniji mandat za upravljanje Palestinom. Britanci su sada morali upravljati sukobljenim nacionalističkim težnjama i Arapa i Židova u regiji. Izdali su niz političkih izjava s ciljem razjašnjenja svog stajališta o tom pitanju, ali napetosti su samo eskalirale.

Do 1930-ih i 1940-ih, imigracija Židova u Palestinu značajno se povećala, potaknuta antisemitskom politikom i progonima u Europi. Ova povećana prisutnost Židova, zajedno s kupnjom zemlje koja je ponekad raseljavala arapske zakupce, dovela je do pojačanih napetosti i nasilnih sukoba.

“Ugovor” i tvrdnje o cionističkim kršenjima

Mnogi su Palestinci vidjeli tekst Balfourove deklaracije kao obećanje zaštite svojih prava. Stoga su smatrali da je masovno useljavanje Židova i uspostava države sa židovskom većinom bila izdaja ovog obećanja. Iz ove perspektive, neki tvrde da su cionisti “prekršili ugovor”.

Međutim, bitno je oprezno pristupiti pojmu “ugovor”. Balfourova deklaracija nije bila pravno obvezujući ugovor, već prije izjava o namjeri. Unatoč tome, neporecivo je da su mnogi Palestinci bili raseljeni tijekom i nakon izraelskog rata za neovisnost 1948.

Ovaj događaj, koji Palestinci nazivaju Nakba (ili “katastrofa”), doveo je do raseljavanja oko 700.000 Palestinaca.

Cionisti kao “teroristi”?

Etiketa “terorista” je sporna i politički opterećena. Neosporno je da su određene židovske paravojne skupine, poput Irguna i Stern Ganga, koristile nasilne i ponekad neselektivne taktike protiv britanskih dužnosnika i arapskih civila u razdoblju prije države.

Takvi su postupci bili kontroverzni čak i unutar cionističkog pokreta. Međutim, općenito oslikavanje cijelog cionističkog pokreta ili države Izrael kao “terorističke” previše pojednostavljuje složeni povijesni narativ.

Irgun (Etzel)

Irgun, ili Etzel, bila je cionistička paravojna skupina koja je djelovala u britanskom mandatu Palestine od 1931. do 1948. Formirana je kao frakcija koja se odvojila od glavne židovske obrambene organizacije, Hagane, zbog ideoloških razlika oko toga kako odgovoriti arapskom napada i britanske politike.

1. Bombaški napad na hotel King David (1946.): Jedna od najzloglasnijih akcija koju je poduzeo Irgun bilo je bombaški napad na hotel King David u Jeruzalemu, u kojem se nalazilo britansko administrativno sjedište. Napad je rezultirao smrću 91 osobe, uključujući Židove, Arape i britansko osoblje. Irgun je tvrdio da su dali upozorenje za evakuaciju zgrade, ali to ostaje sporno.
2. Masakr u Deir Yassinu (1948.): Još jedan kontroverzni događaj bio je napad na selo Deir Yassin, koji su zajedno izveli Irgun i druga ekstremistička skupina, Lehi. Napad je rezultirao smrću preko 100 arapskih seljana. O događajima u Deir Yassinu vodi se velika rasprava, ali masakr je imao dubok psihološki utjecaj na palestinsko arapsko stanovništvo, pridonoseći masovnom egzodusu iz njihovih domova tijekom rata.

Lehi (Stern Gang)

Lehi, često nazivana Stern Gang po svom osnivaču Avrahamu Sternu, bila je još jedna radikalna cionistička paravojna skupina. Vjerovali su u nasilnu uspostavu židovske države s obje strane rijeke Jordan i bili su poznati po svom beskompromisnom stavu protiv Britanaca i onih koje su doživljavali kao neprijatelje židovske države.

1. Ubojstvo Lorda Moynea (1944.): Jedna od akcija visokog profila koju je izveo Lehi bilo je ubojstvo Lorda Moynea, britanskog ministra rezidenta na Bliskom istoku. Skupina ga je smatrala neprijateljem cionističkog cilja.
2. Atentat na grofa Bernadottea (1948.): Lehi je također orkestrirao atentat na grofa Folkea Bernadottea, posrednika UN-a, jer su vjerovali da su njegovi prijedlozi za budućnost Palestine štetni za interese židovske države.

Vrijedno je napomenuti da je glavno židovsko vodstvo, uključujući Davida Ben-Guriona, prvog premijera Izraela, često osuđivalo postupke ovih ekstremističkih skupina. Novouspostavljena izraelska vlada čak je 1948. godine pokrenula vojnu operaciju protiv Irguna, poznatu kao “afera Altalena”, odražavajući duboke podjele unutar židovske zajednice oko upotrebe nasilja i vizije nove države.

Kada razmišljamo o postupcima ovih skupina, bitno je zapamtiti širi geopolitički kontekst i mnoštvo uključenih aktera. Iako su nasilni činovi skupina poput Irguna i Lehija bili neosporni, označavanje cijelog nacionalnog pokreta ili naknadne države na temelju djelovanja frakcije može biti redukcionistično.

Međutim, prepoznavanje i razumijevanje ovih događaja ključno je za sveobuhvatno razumijevanje povijesti regije.

Zaključak

Balfourova deklaracija nedvojbeno je temeljni dokument u povijesti Izraela i Palestine. Njegova dvosmislena priroda postavila je temelj za desetljeća sukoba i kontroverzi. Tu dolazimo i do sadašnjeg trenutka u kojem Izrael svojom odmazdom za napade Hamasa prijeti da izbriše palestinski narod s čitavog teritorija Gaze.

Iako će mnogi odmahnuti rukom na spomen pisma Alberta Pikea, nikako ne smijemo smetnuti s uma da se, u proteklih više od sto godina, sve odvija potpuno u skladu s onim što je u njemu izneseno… ovo je naročito važno kako bi se stekao uvid u to što, ili bolje rečeno tko, zapravo stoji u pozadini čitave ove agonije.

Provjeri/expose-news.com

Foto naslovnice: screenshot expose-news.com

P O D I J E L I !