Četvrtak, 6 listopada, 2022
NaslovnicaWake upBelgijski psiholog objašnjava kako nastaje formiranje mase kojem su podlegli brojni naši...

Belgijski psiholog objašnjava kako nastaje formiranje mase kojem su podlegli brojni naši sugrađani

5
(26)

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Masovna hipnoza

Pročitajte i pogledajte što belgijski psiholog i profesor kliničke psihologije na Sveučilištu Gent, Mattias Desmet kaže o nedavnim događanjima koja smo iskusili i nažalost još uvijek traju.

„Na početku krize, počeo sam malo proučavati statistiku i odmah sam zaključio da su početni matematički modeli i početna statistika zaista dramatično precijenili opasnost od virusa. To je bio trenutak kad sam počeo razmišljati kako je moguće da je čitavo društvo i čitava populacija u zagrljaju narativa koji je u mnogim aspektima bio očigledan ili apsurdan.

Poslije nekoliko mjeseci postalo mi je jasno da je jedini mehanizam koji može objasniti što se dešava u društvu ono što se obično naziva „Formiranje mase“.

Proces formiranja mase je identičan hipnozi, a pojedinac koji je u zagrljaju tog procesa obično postaje radikalno slijep za sve što se kosi s narativima kojima masa i grupa vjeruje. Izgledaju kao da su izgubili svaki interes za stvari koje su im bile važne prije početka stvaranja procesa, zbog čega su radikalno spremni na samožrtvovanje. Da se žrtvuju za kolektiv.

Oni postaju radikalno netolerantni prema disonantnim glasovima i to obično ide sve dalje i dalje. Ljudi koji se ne slažu s masama su stigmatizirani i na kraju, mase su obično sklone da ih unište. To čine kao da je to etička dužnost. To je nešto što je primijećeno u svim glavnim primjerima u povijesti, bilo da govorimo o križarskim ratovima ili lovu na vještice ili francuskoj revoluciji ili Sovjetskom Savezu ili nacističkoj Njemačkoj.

U svim velikim formiranjima masa primijetili smo istu krajnju točku procesa, odnosno sklonost ka okrutnosti, ka uništavanju ljudi koji ne idu uz masu i upravo to čini proces tako opasnim.

Želio bih ući u dubinu, a to je da je Covid ljudima dao značenje. Ono što daje smisao masi i pojedincima koji su u njoj je kolektivna herojska bitka s „Objektom anksioznosti“. Proces obično nastaje u društvu kada se ispune vrlo specifični uvjeti.

Prvo i najvažnije je da se velik dio populacije treba osijećati usamljeno. To je presudno!

Jednom kad se ljudi osjete odvojeno od svog okruženja, obično će početi doživljavati nedostatak smisla života. A onda, u trećem koraku, kada se ljudi osjećaju društveno izolirani, suočeni s nedostatkom smisla, bit će suočeni s anksioznošću, frustracijom i agresijom.

Ako se narativ pod ovim uvjetima distribuira putem masovnih medija, ukazujući neprestano na objekt anksioznosti, kao i strategije kako da se nose s ovim, oni se iznenada povezuju s malim objektom straha, na primjer, koronavirusom. Tada se ljudi više ne osjećaju usamljeno i ponovo se osjećaju povezanima.

Ali nova vrsta društvene veze je veoma problematična samo zato što veza nikada nije između pojedinaca. To je uvijek društvena veza između pojedinaca i kolektiva, kroz koju pojedinac pokazuje da su njegovi individualni interesi manje važni od interesa kolektiva.

(Voditelj): Može li se reći da je u korijenu ovog ludila naša suštinska želja da budemo povezani?

Da. Mislim da nam formiranje masa pokazuje da su ljudi suštinski društvena bića i ako se osjećaju usamljeno odjednom će učiniti sve da se ponovo osjećaju povezanim, čak i žrtvujući sebe. U konfrontaciji s totalitarizmom u nastajanju uvijek je najvažnije da disonantni glasovi nastave da govore na što iskreniji, pošteniji i mirniji način. Nenasilni otpor je ono što uvijek najbolje funkcionira.

Malo je cinično, ali na kraju krajeva dobra vijest je da se masovna formacija i totalitarizam uvijek uništavaju u relativno kratkom vremenskom periodu.

Ako ljudi koji ne idu uz sistem nastave govoriti, USPJET ĆE!“

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

Ocijenite članak

Kliknite na srce za ocjenu!

Prosječna ocjena 5 / 5. Ukupno glasova: 26

Zasad nema glasova! Budite prvi tko će ocijeniti članak!

2 KOMENTARI

  1. Slažem se samo djelomično...
    Da - činjenica je da većina nas želi pripadati kolektivu, prvenstveno da bi se osjećala prihvaćena, što nam daje osjećaj (prave ili lažne?) sigurnosti, jer očekujemo zaštitu od tog istog kolektiva u slučaju opasnosti.
    No - postoji jedna snažnija motivacija, a to je - panični straho od smrti! Taj strah je paničan kod ateista, osobito kod ljudi koji smatraju da imaju "dobar" život. Logično - ako netko ne voli svoj život, manje mu je strašan gubitak istog.
    Također - taj strah je više izražen kod vrlo sebičnih, odnosno egocentričnih ljudi, koji smatraju da su (vrlo) važni, bolji (važniji) ostalih...
    Takovi će uvijek pod parolom "za dobro zajednice" ili "za viši cilj" progurati ustvari samo jedno - "za moje dobro"!
    Ovo je pandemija straha! Pandemija od koje najteže oboljevaju ljudi koji ne vjeruju u postojanje Boga, ali se ipak boje da možda nisu pravu....
    A boje se jer, iako ne vjeruju, znaju Božje zakone. I znaju da su ih cijeli život (namjerno) kršili. I što ako u svojoj nevjeri nisu upravu..?

  2. Ali, da se razumijemo, nije ovo "napad" na ateiste (odnosno na anti-teiste)...
    Proveo sam četiri i pol godine u DR i vidio sam kako mnogi ateisti nesebično žrtvuju svoj život za druge...
    No, to niti u kojem slučaju nisu bili sebični ni egocentrični ljudi...

VEZANO

najnovije