„Četiri preokreta“ – Koncept generacijskih ciklusa i arhetipova

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Svakih 100 godina iznova

Takozvani koncept “četiri preokreta“, predstavljena od strane autora Williama Straussa i Neila Howea u njihovoj knjizi iz 1997. godine – “Četvrti preokret: američko proročanstvo”, sve više zaokuplja pozornost sociologa, povjesničara i šire javnosti. Teorija je to koja sugerira da se povijest odvija u cikličkom obrascu, obilježenom ponavljajućim generacijskim arhetipovima i značajnim društvenim transformacijama.

Teorija generacijskih ciklusa

Teorija Straussa i Howea tvrdi da se povijest kreće u ciklusima, od kojih svaki traje otprilike 80 do 100 godina, poznatih kao saeculum. Svaki je saeculum podijeljen u četiri preokreta, od kojih svaki traje oko 20-25 godina. Ove promjene su razdoblja društvenog raspoloženja i ponašanja, karakterizirana različitim generacijskim arhetipovima koji oblikuju i koji su oblikovani prevladavajućim kulturnim, političkim i ekonomskim uvjetima.

1. Vrhunac (The High): Ovaj prvi preokret slijedi nakon krize i obilježen je jakim institucijama, kolektivnim povjerenjem i osjećajem svrhe. Značaj individualizma se umanjuje u korist jedinstvenog društva. Najnovije uzdizanje dogodilo se u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, tijekom kasnih 1940-ih i 1950-ih, koje je karakterizirao ekonomski prosperitet i institucionalna stabilnost.
2. Buđenje (The Awekening): Drugi preokret je vrijeme duhovnog preokreta i preispitivanja uspostavljenih normi. Često dovodi do kulturne revolucije, jer ljudi traže osobnu i duhovnu autonomiju. Šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su primjer posljednjeg buđenja, s pokretima koji su se zalagali za građanska prava, oslobođenje žena i zaštitu okoliša.
3. Rasplet (The Unraveling): Treći preokret donosi slabljenje institucija i jačanje individualizma. Društvo postaje sve fragmentiranije, a osjećaj kolektivne svrhe se smanjuje. Kasne 1980-e do 2000-e predstavljaju ovo razdoblje, obilježeno kulturnim ratovima, političkom polarizacijom i institucionalnim nepovjerenjem.
4. Kriza (The Crisis): Četvrti preokret je razdoblje velikih preokreta i transformacija, koje često uključuje ratove, revolucije ili druge značajne poremećaje. To je vrijeme kada se društvo redefinira i uspostavlja nove institucionalne strukture. Prema Straussu i Howeu, trenutna kriza započela je financijskim kolapsom 2008. i očekuje se da će se nastaviti tijekom 2020-ih, potencijalno završavajući velikom društvenom reformom.

Generacijski arhetipovi

Svaki preokret proizvodi poseban generacijski arhetip, posebnih skupova karakteristika, vrijednosti i ponašanja. Ti se arhetipovi ponavljaju utvrđenim redoslijedom, oblikujući kulturni i politički krajolik svog vremena.

1. Proroci (Boomers): Rođeni tijekom ili nakon Vrhunca, generacija proroka iz udovoljene djece odrastaju tijekom preokreta Buđenja i to kao samozaokupljeni mladi križari Raspleta i odrastaju u moralističke vođe tijekom Krize. Generacija Baby Boomera (1943.-1960.) najnoviji je primjer ovog arhetipa.
2. Nomadi (Generacija X): Rođeni tijekom Buđenja, Nomadi odrastaju kao nedovoljno zaštićena djeca tijekom Raspleta, odrastaju kao otuđeni mladi odrasli tijekom Krize i postaju pragmatični vođe tijekom Vrhunca. Generacija X (1961.-1981.) oslikava ovaj arhetip.
3. Heroji (milenijalci): rođeni tijekom Raspleta, heroji odrastaju kao sve zaštićenija djeca tijekom Krize, odrastaju kao timski orijentirani mladi optimisti tijekom Vrhunca i odrastaju u energične vođe srednjih godina tijekom Buđenja. Milenijalci (1982.-2004.) trenutni su arhetip heroja.
4. Umjetnici (Generacija Z): rođeni tijekom Krize, umjetnici odrastaju kao prezaštićena djeca tijekom Vrhunca, odrastaju kao osjetljivi mladi tijekom Buđenja i postaju empatični vođe tijekom Raspleta. Generacija Z (2005.-danas) predstavlja ovaj arhetip u nastajanju.

Implikacije i kritike

Teorija „četiri preokreta“ nudi okvir za razumijevanje povijesnih obrazaca i predviđanje budućih trendova. Njegove implikacije upućuju na to da se trenutačno nalazimo u razdoblju dubokih promjena, koje potencijalno mogu dovesti do značajne transformacije društvenih struktura do kraja 2020-ih.

Trenutačne geopolitičke i društvene promjene, te slom povjerenja između vlada i ljudi kojima bi one trebale služiti, stvorili su zloslutni vakuum. Ljudi diljem svijeta već neko vrijeme osjećaju nelagodu, a možda bi ova teorija mogla objasniti zašto.

Zaključak

Teorija „četiri preokreta“ pruža uvjerljivu leću kroz koju možemo promatrati povijest i društvene promjene. Iako nije konačan pokazatelj budućih događaja, potiče nas da razmotrimo utjecaj generacijske dinamike na razvoj društva. Dok prolazimo kroz trenutnu krizu, razumijevanje ovih obrazaca može ponuditi vrijedne uvide u izazove i prilike koje su pred nama.

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !