Utorak, 23 travnja, 2024
NaslovnicaZdravljeDr. Lidija Gajski: "Pesticidi - štetni učinci na ljudsko zdravlje"

Dr. Lidija Gajski: “Pesticidi – štetni učinci na ljudsko zdravlje”

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Borba za zdravlje

Autorica ove prezentacije je Lidija Gajski, specijalistica interne medicine. Izlaganje je održano na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 28. travnja 2023. u sklopu međunarodnog skupa „Sigurna i održiva proizvodnja hrane u Hrvatskoj“. Organizator skupa je Udruga biofila Hrvatske, u suradnji s Međunarodnom udrugom proizvođača sredstava za biološku kontrolu (IBMA), Akcijskom mrežom za pesticide (PAN Europe), Europskim parlamentom i Programom Europske unije „Life“. Osnovni cilj bio je informiranje te promicanje ekoloških načela proizvodnje hrane.

Pesticidi – štetni učinci na ljudsko zdravlje

Pesticidi su sveprisutni u okolišu i brojna su istraživanja dokazala njihovu prisutnost u tijelu većine ispitanika. Učinci na zdravlje ovise o vrsti tvari, njenoj količini i dužini ekspozicije te o karakteristikama domaćina, pri čemu je najvažnija dob – najosjetljiviji su prenatalno razdoblje i djetinjstvo.

Pesticidi remete niz vitalnih fizioloških funkcija i procesa te mogu dovesti do akutnih i kroničnih bolesti.

Akutna trovanja i alergije ispoljavaju se kao blaže smetnje poput iritacije kože i očiju, preko proljeva i povraćanja, krvarenja, do teških neuroloških i cirkulacijskih poremećaja, kome i smrti. Procjena je da se svake godine širom svijeta dogodi 385 milijuna nenamjernih trovanja pesticidima od kojih dio završi fatalno. S druge strane između 110 000 i 168 000 ljudi godišnje počini samoubojstvo pesticidom. Najčešća su i najopasnija trovanja insekticidima, poglavito organofosfatima.

Kronična ili opetovana izloženost pesticidima, i u niskim dozama, uzrokuje kronične poremećaje i bolesti. U podlozi su razni patomehanizmi, primjerice blokada enzima acetilkolinesteraze, djelovanje na crijevni mikrobiom te endokrina disrupcija. Pesticidi kao endokrini disruptori mijenjaju funkcije endokrinog sustava, što se, između ostalog, manifestira na spolni razvoj i reprodukciju te dovodi do neplodnosti. Između 1973. i 2018. broj spermatozoida u uzorku sperme na globalnoj razini smanjio se za 62,3 %, i smanjuje se sve brže.

Izloženost pesticidima muškaraca i žena prije začeća te trudnica može dovesti do urođenih malformacija djece. Ekspozicija majki u trudnoći i djece u djetinjstvu povećava rizik neurorazvojnih poremećaja poput autizma i ADHD-a. Povezana je sa slabijim intelektualnim sposobnostima, verbalnim izražavanjem, pamćenjem i motorikom te s tremorom i poremećajima spavanja u djece. U odraslih je dokazana veza pesticida i Parkinsonove bolesti te demencije.

Brojna istraživanja pokazala su nedvojbenu vezu pesticida i raka. Riječ je o raku dojke, pluća, tumorima mozga, leukemiji, limfomu, Hodgkinovoj bolesti, raku bubrega, mokraćnog mjehura, prostate, testisa, jajnika, maternice, gušterače i debelog crijeva te koštanom sarkomu. Na popisu Međunarodne agencije za istraživanje raka kao vjerojatni karcinogen nalazi se i glifozat.

Pesticidi izazivaju bolesti dišnog sustava, od rinitisa, preko astme, kroničnog bronhitisa i kronične opstruktivne plućne bolesti do smrtonosne plućne fibroze. Nadalje, potvrđena je veza pesticida i debljine, bolesti metabolizma i dijabetesa, veza sa srčanožilnim bolestima, s masnom bolešću jetre, poremećajima štitnjače, oštećenjem funkcije bubrega, anemijom i reumatoidnim artritisom.

Sve navedeno nalaže krajnji oprez i izbjegavanje pesticida, te borbu protiv njihova korištenja na sustavnoj razini.

Pogledajte čitavu prezentaciju:

Provjeri/dr. Lidija Gajski

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

Provjeri

Prethodni članak
Sljedeći članak
VEZANO

najnovije