Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Smrzavanje
Dok mainstream mediji izvještavaju kako je prekasno za spašavanje leda Arktičkog mora, čini se da Arktik ima druge planove. Dobitak snijega i leda na Grenlandu pokazao se iznimnim, a uzgajivači trešanja u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi upozoravaju da bi im rekordno niske temperature mogle smanjiti prinose.
Još prije tri tjedna, The Guardian i The New York Times objavili su “Sad je prekasno za spašavanje arktičkog ljetnog leda, otkrili klimatolozi – klimatska kriza“ i “Ljeto bez arktičkog leda moglo bi doći desetljeće ranije nego što se očekivalo“. Oba članka izvještavaju o radu objavljenom u časopisu Nature Communications koji je koristio podatke od 1979. do 2019. kako bi se “pokazala važnost planiranja i prilagodbe Arktiku bez leda u bliskoj budućnosti” zbog budućnosti “Arktika bez leda u rujnu.”
Međutim, kako ističe Electroverse, korporativni mediji nisu uspjeli prenijeti vijest prošlog tjedna da je vidljivo više snijega i leda na Grenlandu, kao i debljeg morskog leda dalje od mora.
Morski led “neobično blizu” islandske obale
Kao što je objavljeno posljednjih dana, povećanje snijega i leda na Grenlandu pokazao se iznimnim, posebno za ovo doba godine. Slično tome, morski led oko Islanda je “obilan” i napredovao je “neobično blizu” sjevernoj obali zemlje.
Dok korporativni mediji troše na tone tinte kako bi izvijestili o sjevernoatlantskom zagrijavanju – prirodnom fenomenu povezanom s El Ninom – let Sjeverne obalne straže jučer je otkrio iznimne količine morskog leda u blizini islandske obale, za koji kažu da prijeti pomorcima.
“Led dolazi do obale nekih osam do devet nautičkih milja od Hornstrandira, što je bliže nego što smo vidjeli u posljednje vrijeme”, rekao je stručnjak za morski led Ingibjörg Jónsdóttir, koji je bio na letu u četvrtak.
Deblji morski led također je bio prisutan dalje od mora, nastavio je Ingibjörg, što bi se moglo pokazati opasnim za manje brodove.
Ove hladne vode zadaju glavobolju Stranci antropogenog globalnog zatopljenja (AGW), zbog čega vijesti o njima neće doći do njihovih medijskih kuća.
Džepovi tople vode u sjevernom Atlantiku, s druge strane… “Osnovni razlog je to što su svi svjetski oceani mnogo topliji nego što su bili, a to je jednostavno rezultat globalnog zatopljenja”, izjavio je Halldór Björnsson, islandski Met Ured – tvrdnja od koje se očekuje da ćemo poslušno i tiho progutati u ovom trenutku – nisu potrebni dokazi ili objašnjenja – Znanost je riješena!
Vidimo to u vezi s islandskim oceanima – kao što je gore spomenuto – i također s vrlo hladnim vodama u blizini zapadne obale SAD-a koje su ovog proljeća bile među najhladnijima ikada zabilježenim. Scripps Pier u sjevernom San Diegu u La Jolli, na primjer, zabilježio je temperaturu vode od samo 52F u travnju, očitanje koje je malo niže od najhladnije referentne vrijednosti svih vremena od 50F. Temperature u samom San Diegu također su ispod normale svaki mjesec od studenog – još jedna činjenica zamagljena i ignorirana.
Uzgajivači trešanja u Britanskoj Kolumbiji koriste helikoptere
Uzgajivači zapadne Kanade upozoravaju da bi im rekordno niske temperature ove godine mogle smanjiti prinose za čak 50%.
Uzgajivači trešanja u Okanaganu već se muče zbog rekordno hladne zime, ali sada su zbog povijesnih padova u kasno proljeće/rano ljeto u kombinaciji s nedavnim štetnim kišama poljoprivrednici poduzeli iznimne mjere kako bi spasili svoje voće koje sazrijeva.
Samo nekoliko tjedana prije berbe, voćnjaci uzduž i dolje u Okanaganu unajmljuju helikoptere da ispuhuju vlagu s voća nabubrenog od šećera. Kiša može uzrokovati bubrenje voća, lomljenje ili cijepanje osjetljive kožice i potencijalno kvarenje trešnje,
“Unajmljivanje helikoptera nije nešto što prihvaćamo olako”, rekao je Sukhpaul Bal, uzgajivač trešanja i predsjednik BC Cherry Association. “Vrlo su skupi i da postoji drugi način da spasimo naš urod, mi bismo to učinili.”
Snažno silazno strujanje rotora helikoptera vrlo je učinkovito u uklanjanju nakupljene kišnice u zdjeli peteljki trešanja. Također se mogu koristiti puhala pričvršćena na traktore za voćnjake, ali proces traje 40 do 50 minuta po hektaru, u usporedbi s 5 minuta koliko je potrebno helikopteru. Međutim, cijena je visoka, kaže Bal – između 1000 i 1600 dolara po satu leta.
Uzgajivači voća u cijeloj regiji Okanagan upozoravaju da bi voćnjaci i vinogradi pogođeni rekordno niskim zimskim temperaturama mogli imati pad prinosa za čak 50% ove godine.
Ovi strahovi se podudaraju s prošlim godinama, kada je iznenadni mraz ponovno prisilio uzgajivače trešanja u BC da koriste helikoptere – čini se da je to sve veća pojava.
Snježne oluje udaraju po australskim Alpama
Četvrtak je bio još jedan vrlo hladan dan u južnoj polovici Australije. Toliko hladan, da je bezbroj meteoroloških postaja objavilo svoje najniže lipanjske rekorde.
Biro za meteorologiju (BoM) neobjašnjivo je povisio jučerašnju jutarnju zabilježenu najnižu temperaturu za 1,1C i time uskratio gradu novi rekord svih vremena.
Međutim, ono što BoM ne može zanijekati su uvjeti mećave koja trenutačno pogađa Aussie Alpe. Naime, australska alpska odmarališta prošlog su tjedna doživjela značajne snježne padaline, s dubinom snijega u Spencers Creeku, na primjer, koja je iznosila gotovo 60 cm. A s prognozom koja ukazuje na još 50-ak centimetara do sljedećeg utorka.
Sniježilo je čak i na Bluff Knollu u zapadnoj Australiji u petak, 23. lipnja:
⛄ A cold front overnight provided the perfect conditions for a light dusting of snow to fall on Koi Kyeunu-ruff (Bluff Knoll) this morning.
❄️ We usually see snow on the Stirling Ranges once each winter, with the most in 2016 – 6 reports!📷 Sam Goerling – ABC Great Southern pic.twitter.com/iHOSWJppSC
— Bureau of Meteorology, Western Australia (@BOM_WA) June 23, 2023
Sav ovaj australski snijeg oslikava sličnu postavu kao i prošle godine, koja je završila kao sezona koja ruši rekorde sa snježnom olujom koja je donosila 1,2 m snijega u lipnju, što je kulminiralo najvećom visinom od 2,3 m do rujna.
Međutim, usprkos ovim podacima iz stvarnog svijeta, „klimatska uzbuna“ se naravno mora održati.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
