Nedjelja, 19 svibnja, 2024
NaslovnicaWake upKako preživjeti u doba informacijskog rata

Kako preživjeti u doba informacijskog rata

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Otkrivanje istine

Davimo se u mnoštvu informacijama, u svijetu u kojem je cenzura vrlo stvarna, pa kako da čovjek ne upadne u kognitivnu disonancu, da se ne pogubi i ostane na pravom tragu?

Htio sam predstaviti brzu zbirku ideja, misli i razmišljanja koji mogu djelovati kao alati za navigaciju kroz današnji informacijski krajolik, jer „tamo vani“ može zaista biti jako zbunjujuće. Svi imamo potencijal živjeti u svijetu u kojem ne bismo morali imati ovu razinu razlučivanja, ali to je danas praktički nemoguće jer smo gotovo svi, više ili manje, zaslijepljeni političkim ideologijama, emocijama, algoritmima društvenih mreža i cenzurom.

1. Ostanite prisutni

Ovo je najvažnije od svega, jer je kretanje našim svijetom i informacijama postalo čista kognitivna disciplina, a mi nismo čisto kognitivna bića. Imamo intuitivnu i srčanu inteligenciju povrh naših mentalnih sposobnosti, pa zašto je ne uključiti i ovladati njome?

Nadalje, kako osjećamo nečemu može nam dati uvid u uvjerenja, otpore i emocije koji mogu oblikovati naše perspektive. A perspektiva je ključna (o tome je pisao naš aloha, prisjetite se ovdje).

Kako osvijestiti kako se osjećamo i aktivirati naše druge oblike inteligencije? Ostajući prisutni i povezani sa svojim tijelom.

Rješenje: Možda ste se izgubili u čistoj spoznaji. Vratite se u svoje tijelo, u prisutnost, i malo proširite svoju svijest. Također, neće škoditi ni neka vrsta prakse koja redovito potiče sposobnost jasnog praćenja vašeg unutarnjeg iskustva, osjeta i emocija. Bilo da se radi o raznim tehnikama svjesnog disanja, somatskih pokreta ili pak trčanja i joge, sve to će doprinijeti izgradnji vašeg interocepcijskog mišića (neko to naziva i šesto čulo), što je ključan aspekt za jasno istraživanje svijeta u kojem živite.

2. Efekt uličnog svjetla

Ponekad možemo potražiti odgovore tamo gdje je najprikladnije, čak i ako je to užasno mjesto za traženje. Ovo se najbolje može sažeti u paraboli koja prikazuje seldžučkog sufijskog mistika Nasredina Hodže. Jednom prilikom netko je vidio Nasredina kako nešto traži po zemlji. “Što si izgubio, Mula?”, upita ga čovjek. “Moj ključ”, odgovori Mula. Pa su oboje pali na koljena i tražili ga. Nakon nekog vremena drugi je čovjek upitao: “Gdje si to točno ispustio?” “U vlastitoj kući”, odgovori Mula. “Pa zašto onda gledaš ovdje?”, s nevjericom upita čovjek. “Ovdje ima više svjetla nego u mojoj vlastitoj kući”, odgovori mudro Mula.

Smiješno je, ali još je smješnije koliko je to istina danas. Ljudi imaju tendenciju tražiti odgovore tamo gdje ih je najlakše tražiti. Bilo da je riječ o samo jednom ili dva izvora vijesti koje prate, 15-sekundnom video isječku ili dvominutnom kolažu vijesti na nacionalnoj televiziji, a kojima nedostaju važni, gotovo uvijek, i ključni konteksti.

Oni koji oblikuju mišljenja javnosti igraju upravo na kartu jednostavnosti, lakoće, brzine i površnosti. Trendovi društvenih medija, najprodavanije knjige, ono što „stručnjaci govore“, samo su neki od tih primjera. Ali samo zato što je nešto jednostavno, lako i brzo ne znači da je to najbolji pristup i put do istine.

Rješenje: Naš svijet je složen. Budite spremni čitati cijele članke, pa čak i više njih. Gledajte više od samih isječaka od 15 sekundi i kratkih filmova – vjerojatno nećete puno naučiti iz njih.

3. Epistemološka poniznost

U, ovo je gadna riječ, kažete? U skladu s prethodnom točkom, ne dozvolite sebi da se ulijeniti i ne pogledate što ona znači.

Ono što je bitno u ovom koraku je da ne pokušavate biti u pravu, već da pokušate biti manje u krivu.

Kao što piše Jose Medina: “Kada se ne dovede do krajnosti, pažnja prema vlastitim kognitivnim ograničenjima ne potkopava nečije samopouzdanje i ne nagriza nečiji karakter (to jest, kada ne postane patološka), epistemološka poniznost može priuštiti velike koristi. Imati ponizan i samopreispitujući stav prema vlastitom kognitivnom repertoaru može dovesti do mnogih epistemoloških postignuća i prednosti.”

Ovdje je ključno to što ne morate biti opsjednuti vlastitim mislima i spoznajom. Uostalom, mi smo bića s intuicijom i srčanom inteligencijom, ali ne bismo trebali zanemariti naše razmišljanje u korist drugih inteligencija.

Naime, uobičajeni stav koji prepoznajem kod mnoštva ljudi je da vjeruju kako mogu izvući sve što trebaju znati samo iz intuicije. Ja se baš ne slažem s tom idejom, jer iako je intuicija nevjerojatno važna, mozak i kogniciju, kao i složeno razmišljanje imamo s razlogom. Koristimo ga svakodnevno, pa zašto ga ne bismo svladali zajedno s inteligencijom srca?

Rješenje: Pripazite na svoju želju da postanete sigurni u nešto. Osjećajte se ugodno kada ste nesigurni, jer je vrlo često teško znati apsolutnu istinu. Bolje je razumjeti kako biti manje u krivu nego pokušavati biti apsolutno u pravu.

4. Budite svjesni „stručnjaka“

Ne, ne kažem da ljudi ne mogu biti stručnjaci. Zapravo, mislim da su nam potrebni visokokvalificirani i fokusirani ljudi poput stručnjaka. Ali za mene postoje dva razloga za kritičko razmišljanje o onome što kažu stručnjaci:

1. Za svaki doktorat koji postoji, postoji još jedan doktorat koji je dodijeljen dokazujući suprotnu tezu. To jednostavno znači da stručnjaci mogu iznositi zaključke koji su potpuno suprotni jedni drugima, a nije neuobičajeno da se stručnjaci u potpunosti ne slažu.

2. Ljudi su ljudi, ali to se vrlo lako zaboravi, kad pojedinci imaju nekoliko slova ispred i/ili iza svog imena. Radi se o predrasudama koje vrlo često, bezrazložno uzdigne takve ljude na raznim ljestvicama, pa ljudi postanu skloni ne razmišljati kritički o onome što govore jer su potpuno hipnotizirani njihovim „društvenim dokazom“.

Svi ti ljudi su, također, od krvi i mesa, griješe baš kao i svi mi i skloni su kratkovidnim pogledima s vremena na vrijeme – pogotovo jer postaju sve zauzetiji i zauzetiji zbog nerealnog rasporeda koji se od njih traži kako bi išli u korak sa svom svojom slavom (a ovo je samo jedan potencijalni izvor pristranosti).

U svijetu vođenom trendovima, neprestanim objavama na društvenim mrežama samo kako bi ostali relevantni i potrebom da se “prouči” sve popularno, ekosustav informacija potiče ljude da se pridruže razgovorima o kojima malo znaju. Da, čak i “stručnjake”.

Rješenje: Budite otvoreni za argumente suprotstavljenih stručnjaka. Ne stavljajte stručnjaka na pijedestal, niti ga pretvarajte u gurua. Upamtite, oni možda nisu proučili nešto što objave tako duboko kao što mislite… jer su zauzeti (samim sobom)…

5. Neinformirana mišljenja

Jedna od najčešćih stvari koje danas vidim na društvenim mrežama i u stvarnom životu su ljudi koji zauzimaju čvrste stavove o stvarima o kojima nisu duboko razmišljali.

Kao netko tko voli postavljati pitanja i razumjeti zašto se ljudi tako osjećaju, kad ljudi imaju jake stavove o nečemu, često kopam dublje da shvatim kako su došli do svojih stavova i koji dokazi, osjećaji, iskustva ili intuicije to mogu poduprijeti.

Ponekad će se ljudi nasmiješiti i priznati da zapravo ne poznaju temu previše dobro, dok će drugi samo ponavljati teme koje su čuli od svog omiljenog voditelja ili nekoga s posla. Ove prve je lako „razmontirati“ i potaknuti da sami provjere to o čemu govore, dok je s ovim drugima ponekad zaista zabavno raspravljati sve do točke kada i sami shvate da zapravo ne znaju što govore, jer nisu imali volje i vremena provjeriti.

Budući da ljudi često ne vole mijenjati mišljenje ili se osjećaju neugodno ako moraju, zauzimanje čvrstih stavova bez istinskog razmatranja može biti problematično.

Rješenje: Prije nego što zauzmete čvrst stav o nekom problemu, provjerite jeste li odvojili dovoljno vremena da se o njemu duboko raspitate. Jeste li slušali više strana i perspektiva? Trebate li uopće zauzeti Čvrst stav upravo sada ili je potrebno još malo vremena?

6. Eho komore i ponavljanje

Svi smo vidjeli kombinirane video zapise koji prikazuju mainstream vijesti kako izgovaraju iste ključne fraze iznova i iznova, razbijajući ideju i osjećaj ponavljanjem – čak i kada ni sama ideja nije koherentna niti istinita.

Indoktrinacija se događa kroz eho komore i ponavljanje. To se radi kada kreatori ovog sadržaja pronađu vijesti koje će i dalje odgovarati njihovom gledištu, bez iskrenog iznošenja šireg konteksta ili različitih perspektiva.

Rješenje: Redovito istražujte različite izvore vijesti. Osobno provjeravam sve, od mainstream medija do alternativnih izvora, jer sukobljene perspektive su zdrave. Naravno, možete ostaviti po strani ekstremne glasove ako želite, ali postoji mnogo utemeljenih ljudi koji dijele suprotne argumente. Nastojte ih razumjeti i integrirati njihovo iskustvo života. To nam pomaže da postanemo otporniji na prevaru.

7. Korupcija iz plemenitih razloga

To se često vidi u probuđenoj, tzv. „woke“ ideologiji, ali nije neuobičajeno ni među tragačima za istinom i drugim krugovima.

Korupcija s plemenitim ciljem je kad ljudi čine loše stvari u ime „dobra“, jer su ljudi uvjereni u svoju samopravednost i učinit će sve što je u njihovoj moći da postignu rezultat koji žele.

To smo jako dobro vidjeli tijekom COVID-a, kada su dobri i inteligentni ljudi uhvaćeni u situaciji da budu sigurni u ono što njihove vlade i zdravstvene vlasti govore, pa su čak i povjerovali na vladinu propagandu koja je tvrdila da su “ta preispitivanja loša.”

To je dovelo do prihvaćanja da ljude treba novčano kažnjavati, zatvarati, cenzurirati i blatiti. Sva ta sredstva bila su opravdana zaustavljanjem kritičkog razmišljanja o politici COVID-a kako bi ljudi „zašutjeli i slijedili pravila“.

Budimo pošteni, bilo je i onih koji bili voljni namjerno objaviti lažne, senzacionalne i pogrešne informacije o ozljedama od cjepiva također za „više dobro“. U tom trenutku to zvuči kao dobra ideja, ali zapravo samo šteti cilju. 

Općenito, postoji dovoljno dobrih i utemeljenih informacija koje pozivaju ljude da otvore svoje umove.

Rješenje: Pazite i razmišljajte o samopravednosti i idejama koje nastoje kontrolirati druge ljude u ime „većeg dobra“. Ako moramo prevariti ljude ili prisiliti ljude da prihvate ideje, one vjerojatno nisu dobro promišljene i dovoljno jasne.

8. Naše postavke i želje

Ponekad prilikom navigacije informacijama o temi, možda želimo da nešto bude istina. Na primjer, možda bismo više voljeli da je Putin veći kriminalac od Zelenskog, pa bismo mogli pogledati samo informacije ili dokaze koji sugeriraju da je to istina, a zanemariti sve ostalo ili to nazvati “zavjerom”.

Nadalje, naše želje to čine tako da je potreban samo maleni dokaz da bi se dokazalo da je ono što želimo istinito, dok su planine potrebne da promijenimo mišljenje.

Primijetite da ovdje nije riječ o pristranosti potvrde. Govorimo o nečem dubljem. Osjećaj, želja, emocija, nešto što nas privlači iz dubljeg razloga.

Rješenje: Primijetite svoje osjećaje i obratite pozornost na svoje emocije. Obratite pozornost na načine na koje biste mogli imati otpor prema određenim ishodima i koliko brzo diskvalificirate neke dokaze dok pretvarate sitne komadiće u mozaik. Provjerite možete li iz jednadžbe izbaciti vlastite želje i istraživati ​​više holističkijim pristupom.

Foto naslovnice: unsplash.com

P O D I J E L I !

Conscious Pilat

4 KOMENTARI

  1. Juče sjajan tekst, danas još jedan… za mesec dana ćemo srušiti Veliku agendu 🙂

    Šalu na stranu, pridržavanje saveta iz ovog teksta su od suštinskog značaja – ne samo za praćenje geopolitike, ne samo za ovo vreme već za život uopšte. Ne jedan od navedenih saveta ne smete zanemariti ako želite da izgradite objektivan stav o bilo kakvom pitanju.

    Ja primenjujem tehniku “Velike slike”, vremenom sam izgradio mišljenje o bitnijim pitanjima i sve to povezao u celinu. Sada svaku dolaznu informaciju filtriram kroz tu sliku i ako informacija ne odgovara slici postoje samo dve akcije – slične informacije koje sam već procenjivao automatski odbacijem (inače bih bio prebrzo ugušen “propagandnim blatom”) a nove za koje postoji bar mala verovatnoća da su istinite držim “u karantinu”, na često ponavljanoj proceni. Vremenom ta provera kroz “sliku” postaje vrlo brza i ne oduzima mnogo vremena ni snage. Osim tačnosti, ovo je velika prednost ove metode.

    A šta kad se Velika slika u velikoj meri pokaže pogrešnom? Ništa, pravi se rekonstrukcija. Kao što je Pilat rekao ne sme se dozvoliti insistiranje na stavu ako on može biti pogrešan. Velike rekonstrukcije sam pravio posle Brexita i izbora Trampa za POTUS, u doba korone a baš sam sinoć odgledao emisiju na “Na rubu znanosti” koja će možda pokrenutu najveću rekonstrukciju moje Velike slike do sada… ali prvo da se slegnu utisci – za to će trebati dosta vremena.
    ———————
    Još jednom, moja preporuka je da pažljivo prođete više puta kroz ovaj tekst kako bi prepoznali greške ako ih pravite i kako bi odredili način njihove eliminacije. Ali tu procenu morate da pravite pošteno, objektivno (što je, ako ćemo pošteno, izuzetno teško) inače samo gubite vreme…

  2. 9. Sada kada ste pročitali prethodnih osam točaka razmislite vrti li vam se život oko informacija. Možda da dio života probate provesti bez stresa i stalnog osjećaja: Neko me hoće zahebati. Probajte zamisliti kako su živjeli vaši preci. Ne, nisu bili nezainteresirani ili glupi, nisu bili čak ni neinformirani. Ali su bez obzira na informacije, ponekad zakašnjele ili krnje, našli vremena i za sasvim običan život.
    Za početak smanjite, znam da ne možete bez toga, ne mogu ni ja, čitanje “vijesti”, analiza, prognoza, mišljenja… Život može biti sasvim OK i bez svakodnevnog istraživanja što se gdje događa ili sprema, što će se možda desiti, kako će nam netko moćan i mračan smjestiti.

  3. Hvala Conscious Pilat na tako nježnoj “budilici”. Nisam zaspao nego imam “magareću dilemu”. Već danima stojim ispred dva stoga sijena, kao magare i razmišljam: “Hoću li početi na ovom lijevom ili onom desnom?”. Zapravo je ispred mene cijela hrpa stogova sijena. Ali već sam naciljao prvog 🙂

    Odličan članak. Za kontemplaciju na suncu, uz more ili na planini.

VEZANO

najnovije