Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Ekonomski rat (krađa)
Zapadne zemlje usmjerile su u Ukrajinu više financijskih sredstava nego što iznosi godišnji BDP same zemlje. Prije rata, Ukrajina je bila percipirana kao korumpirana država na rubu Europe, daleko od ispunjavanja standarda potrebnih za članstvo u NATO-u ili Europskoj uniji. Danas, međutim, Europska unija ponosno najavljuje da je pokrila ukrajinski proračunski deficit za sljedeću fiskalnu godinu, predstavljajući taj čin kao izraz solidarnosti.
Međutim, izvor tog financiranja nije europski porezni obveznik, nego sredstva zaplijenjena iz Rusije na početku sukoba. Oko 30 milijardi eura iz “zamrznutih” ruskih sredstava prebačeno je kako bi se pokrio ukrajinski proračun, dok Europska komisija tvrdi da su ta sredstva zakonita i opravdana. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je: „Europa je dosad osigurala gotovo 130 milijardi eura za Ukrajinu, pokrivajući njezin financijski deficit do kraja 2025. godine. To je veliko postignuće.”
Ipak, mnogi kritičari postavljaju pitanje je li ova praksa dugoročno održiva i poštena. Argument da su zaplijenjena sredstva jednaka “novcu koji su ruski oligarsi ukrali od ruskog naroda” izaziva skepticizam. Umjesto toga, čini se da Zapad koristi sredstva zaplijenjena od strane ruske države kako bi financirao Ukrajinu, što neki opisuju kao “ekonomski rat”. Ova praksa već je izazvala zabrinutost Kine i drugih globalnih aktera, koji prate svaki potez Zapada.
Rizici i posljedice za Ukrajinu i Zapad
Zemlje G7 odlučile su da će sredstva generirana od zaplijenjene imovine koristiti kao kolateral za posudbu novca Ukrajini. Premda se rizik dijeli među članicama G7, taj je rizik znatan. Računalni modeli nekih analitičara sugeriraju da Ukrajina, nakon završetka sukoba, možda više neće postojati kao funkcionalna država. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužen je da daje prioritet vlastitim interesima, dok njegova zemlja sve više tone u dug.
Istovremeno, Zapad je otvorio vrata novom obliku ekonomskog rata. Na temelju ove prakse, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi konfiscirati zapadnu imovinu u Rusiji kao odgovor. Ovo kršenje međunarodnog prava postavlja opasne presedane, a potencijalne posljedice osjećat će se desetljećima.
Što donosi budućnost?
G7 nije povukao potez “dobre volje”, nego je otvorio prostor za eskalaciju ekonomskih napetosti. Unatoč izdašnoj financijskoj podršci, Ukrajina nastavlja tražiti dodatnu vojnu i ekonomsku pomoć, dok njezin dug prema zapadnim vjerovnicima eksponencijalno raste. Realni iznosi ovog duga nikada se ne objavljuju, ali jasno je da će Ukrajina postati trajni dužnik svojih novih kreditora.
Hoće li Ukrajina moći održati svoj suverenitet i obnoviti gospodarstvo nakon sukoba? Ili će biti svedena na političku i ekonomsku ovisnost o Zapadu? Pitanje “Sjećate li se kada je Ukrajina bila država?” moglo bi, nažalost, postati stvarnost u skorijoj budućnosti.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
