Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Oprezno!
U posljednjih nekoliko godina, vidimo sve veći pritisak na ono što se čini kao uništavanje zaliha hrane, a s druge strane sve veći pritisak da nas se natjera da jedemo bube. Oba se reklamiraju pod lažnim narativima o “antropogenim klimatskim promjenama” i “spašavanju planeta”.
Znamo da uništenje naših zaliha hrane i pristupa zdravoj uravnoteženoj prehrani može samo donijeti katastrofu za ljudsku rasu. Ali što je s prehranom koja se temelji na kukcima? Jesu li insekti zdrava opcija?
Primarna prednost koju ističu propagatori prehrane insektima je njihov visok sadržaj proteina, pri čemu potpuno zanemaruju sigurnost hrane.
Dr. Sherri Tenpenny, osteopatska liječnica iz Clevelanda, provela je opsežno istraživanje o povijesti upotrebe te prednostima i manama insekata kao izvora hrane. Svoja otkrića dokumentirala je u dva članka, OVDJE i OVDJE .
“Većina vrsta insekata NISU jestive”, napisala je dr. Tenpenny. “Od 2100 insekata koji su jestivi, najčešći su cvrčci, pčele medarice i crvi brašnari. Globalno se također često konzumiraju kornjaši, gusjenice, ose i mravi.”
Zaključila je da postoji vrlo malo nadzora nad propisima o preradi unutar ove relativno nove industrije. Također postoji ozbiljna zabrinutost oko zdravlja kukaca uzgojenih na farmama i rizika za ljude od unakrsne kontaminacije od onoga što kukci jedu.
U nastavku ističemo tri kategorije rizika od konzumiranja insekata koje je identificirala dr. Tenpenny.
Prvo upozorenje dr. Tenpenny je da će neki ljudi biti alergični na insekte. Studija je pokazala da su ljudi alergični na školjke, alergični i na žute brašnare. Alergije na školjke uzrokuje hitin koji se nalazi u egzoskeletima insekata, stjenkama stanica gljiva i određenim tvrdim strukturama beskralješnjaka i riba. To je vjerojatno drugi najzastupljeniji polisaharid (ugljikohidrat) u prirodi. Nije baš probavljiv i spada u kategoriju “netopivih vlakana” s obrokom od kukaca.
Također je sugerirano da ljudi s alergijama na račiće mogu biti izloženi riziku od reakcija na hranu ne samo na nekoliko vrsta crva brašnara, već najvjerojatnije i na druge insekte i proizvode od insekata. Također, ljudi s poznatom alergijom na grinje iz kućne prašine također mogu biti alergični na jestive insekte poput žutog brašnara, mopanskog crva, kućnog cvrčka i pustinjskog skakavca. Ostali insekti za koje se zna da uzrokuju alergijske reakcije su svilene bube, skakavci i cikade.
Drugi identificirani rizik je da kukci mogu biti vektor za mikroorganizme koji predstavljaju rizik za ljude i životinje, bilo izravno ili neizravno. Kukci mogu zadržati patogene na svojoj površini, u svojim crijevima i kao dio svog reproduktivnog ciklusa. Potpuni opseg mikrobiote jestivih insekata nije poznat i nije poznato mogu li ovi vanjski patogeni biti štetni ako se pojedu. Također nije poznato mogu li biti uklonjeni termičkom obradom. Na primjer, bakterije koje stvaraju spore u gastrointestinalnom traktu jestivih kukaca mogu izdržati kuhanje, sušenje i duboko prženje.
Treća značajna zabrinutost kod jedenja insekata ili proizvoda od insekata je rizik od bioloških i kemijskih kontaminanata koji se prenose unutar gastrointestinalnog trakta buba. Ovi kontaminati se prenose na čovjeka ukoliko konzumira stočne proizvode životinja koje su hranjene insektima, stoga način na koji se kukci komercijalno uzgajaju, hrane, smještaju i prerađuju može odrediti rizik unutar čitavog prehrambenog lanca.
Kukci uzgojeni na poljoprivrednom otpadu mogu biti izloženi mikotoksinima, pesticidima i drugim kemijskim opasnostima poput otrovnih metala i dioksina.
Organofosfati i klorirani pesticidi – benzen heksaklorid, lindan i aldrin – identificirani su u jestivim skakavcima pronađenim u Kuvajtu. Nije poznato potencijalno nakupljanje ovih zagađivača u kukcima i njihovo prenošenje u ljudsku hranu ili hranu za životinje.
Visoke razine olova pronađene su u osušenim skakavcima iz države Oaxaca u Meksiku. Kube su identificirane kao izvor povišenih razina olova u krvi tijekom izbijanja trovanja olovom među migrantima u Kaliforniji 2007. godine.
Dodatni kemijski spojevi koji su pronađeni u ili na jestivim kukcima uključuju nekoliko vrsta usporivača plamena, dioksine, ugljikovodike mineralnih ulja, smole, plastifikatore, PVC-ove i aluminij.
Čak i obrada insekata može biti opasna. Kada se griju ili kuhaju, kemijsko-toplinske reakcije s toksinima na njihovim ljuskama ili unutar njihovih crijeva mogu dovesti do oslobađanja toksičnih spojeva koji se nakupljaju u proteinskom obroku.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: screenshot expose-news.com
P O D I J E L I !
