Što nam donosi konzumacija prerađevina kukaca?

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Samo reci NE

Nemamo običaj prenositi članke koje objavljuje „ministarstvo istine“ i razni „provjerivači činjenica“, no ovdje ćemo se poslužiti tekstom kojeg donosi Central European Digital Media Observatory, na temu brojnih postova koji „dovode u zabludu o ljudskoj konzumaciji insekata“.

Naime, ova tema sve je prisutnija u našim medijima i očigledno je nedavno odobrenje Europske unije za korištenje praha kukaca kao hrane u raznim i brojnim proizvodima sada jedna od „vrućih“ agendi koje će se pokušati nametnuti stanovništvu nesretne tvorevine, zvane Europska unija.

Slijedeći tekst čitajte pažljivo, imajući na umu pojam „dijametralna suprotnost“.

………

Autor(i): AFP Kanada

Objave na društvenim mrežama govore da ljudsko tijelo ne može preraditi hitin, spoj koji se nalazi u egzoskeletima insekata te da bube nisu hrana za sisavce. Ovo je pogrešno: dok ljudi možda ne mogu u potpunosti probaviti neke dijelove insekata, to ne znači da je njihovo jedenje štetno ako se njima pravilno postupa, kažu stručnjaci.

Tweet od 29. srpnja 2022. koji je podijeljen i lajkan tisuće puta iznosi tu tvrdnju, dijeleći snimku zaslona teksta koji kaže: “Ovo nije hrana za sisavce. Samo PTICE mogu prerađivati ​​hranu za insekte u sigurnim uvjetima. Ptičji aparat za probavu je POTPUNO drugačiji od našeg…”

Tweet uključuje tekst koji je također podijeljen na Facebooku početkom kolovoza, uključujući i Kanadu, a koji kaže: “Insekti sadrže CHITIN koji se ne može preraditi u našim crijevima.”

Nastavlja se: “Ali hitin je polisaharid koji je vrlo ugodan za rak, parazite, gljivice i gotovo sve ono što uzrokuje bolesti. Hitin je njihov sastavni dio! Također sadrže METAMORFNE steroide, posebno ecdysterone.”

Proširilo se usred naleta tvrdnji da globalne elite žele prisiliti ljude da jedu insekte jer su ga organizacije poput Svjetskog ekonomskog foruma, česte mete dezinformacija, promicale kao način borbe protiv klimatskih promjena jer zahtijevaju manje resursa od drugih životinjskih izvora hrane poput stoke. Kukci su dio ljudske prehrane tisućama godina i još uvijek ih jedu milijarde ljudi u različitim kulturama diljem svijeta.

Tekst podijeljen na društvenim mrežama iznosi nekoliko pogrešnih tvrdnji, prema stručnjacima.

Probava hitina

Hitin je drugi najčešći polisaharid (nakon celuloze) koji se nalazi u prirodi i dio je egzoskeleta insekata, kao i rakova, gljiva, bakterija, kvasaca i algi, među ostalima. Može se koristiti kao gnojivo, dodatak hrani i u medicinske svrhe.

Mareike Janiak , prva autorica studije o genima kitinaze ( enzima koji razgrađuju hitin) objavljene 2018. u časopisu Molecular Biology and Evolution, rekla je da, iako hitin možda nije u potpunosti probavljiv, to ga ne čini nužno štetnim za ljudsko tijelo.

“Biolozi su dugo mislili da sisavci ne proizvode enzim koji bi mogao razgraditi hitin, međutim, to ne bi značilo da se kukac ne može preraditi u crijevima”, rekla je AFP-u u e-poruci.

Hitin je usporedila s celulozom, od koje se sastoje stanične stijenke mnogih biljaka, za koju ljudsko tijelo nema enzim koji bi je mogao razgraditi.

“Još uvijek jedemo stvari poput celera i dobre su za nas”, objasnila je.

Dok se neki dijelovi povrća možda neće u potpunosti probaviti, netopljiva vlakna koja sadrže i dalje doprinose cjelokupnom zdravlju.

“Naša crijeva izvlače hranjive tvari iz vegetacije i propuštaju neprobavljiva vlakna, koja održavaju kretanje stvari u našem probavnom traktu i omogućavaju nam zdravo pražnjenje crijeva. Nedostatak netopivih vlakana može dovesti do zatvora, na primjer.”

Janiakovo istraživanje otkrilo je da primati (red sisavaca kojemu ljudi pripadaju), kao što su miševi i šišmiši kukcojedi, mogu koristiti specifičan enzim za probavu hitina u egzoskeletima kukaca, pružajući potencijalno značajne prehrambene prednosti.

“Ljudi su dugo vremena mislili da je hitin poput celuloze za sisavce – netopivo vlakno koje prolazi kroz crijeva, dok se energija i hranjive tvari izvlače iz ostatka kukca. Međutim, otkriće enzima “kisele kitinaze sisavaca” u želucima miševa i šišmiša dovelo je ovo u pitanje i snažno sugerira da neki sisavci doista mogu probaviti hitin, objasnila je.

“Ljudi, kao i mnogi drugi primati, imaju funkcionalni gen za ovaj enzim, tako da je moguće da zapravo možemo preraditi kitin u našim crijevima. Ipak, čak i da ne bismo mogli, samo bi prošao kroz naš sustav, baš kao celuloza u celeru i drugom povrću.”

Pregled literature objavljen 2021. u časopisu Journal of Functional foods kaže: “Kitin sadrži 90,6% ukupnih dijetalnih vlakana i može se definirati kao funkcionalna komponenta hrane koja daje posebne dobrobiti hrani, na primjer doprinosi zdravlju debelog crijeva, zdravlju koronarne arterije i smanjenje kolesterola između mnogih drugih.”

Ekdisteron

U objavi se također kaže da kukci sadrže “METAMORFNE steroide, posebno ekdisteron”, te da to “nije hrana za sisavce”.

Ekdisteroidi su klasa steroidnih hormona koji se nalaze u člankonošcima (beskralježnjacima s egzoskeletom), koji reguliraju njihov razvoj, uključujući linjanje i reprodukciju. Ecdysterone se može koristiti kao pojačivač sportskih performansi i otkriveno je da inhibira rast stanica raka dojke.

Dominique Bureau , profesorica na Odsjeku za biološke znanosti o životinjama Sveučilišta Guelph, rekla je za AFP u e-poruci da je pogrešno reći da bi to nužno bilo štetno jer će “gotovo sva životinjska tkiva ili hrana sadržavati određene količine steroidnih hormona”.

“Mlijeko, meso, jetra itd. sadržavat će hormone. Hrana biljnog podrijetla, poput mnogih uljarica i mahunarki, sadržavat će prekursore steroidnih hormona (npr. fitoestrogene poput izoflavona u proizvodima od soje)”, rekao je.

René Lafont , profesor emeritus na Institutu za biologiju Paris-Seine  na Sveučilištu Sorbonne, složio se.

Rekao je AFP-u u e-poruci da su ti hormoni doista prisutni u malim količinama u kukcima, ali iu puno većim količinama u biljkama (fitoekdisteroidi), uključujući i neke biljke koje ljudi konzumiraju, poput špinata i kvinoje.

“Ovi spojevi nisu toksični za ljude i čak imaju zanimljiva anabolička i antidijabetička svojstva”, rekao je.

Tvrdnja da insekti nisu hrana za sisavce je “kategorički lažna”, prema Mareike Janiak.

Mravojedi, rovke, armadilosi primjeri su sisavaca koji jedu kukce, neki od njih gotovo isključivo, objasnila je.

“Važno je da mnogi primati jedu kukce, uključujući mnoge male majmune (kapucine, vjeverice, tamarine da spomenemo samo neke), tarsiere, ali i čimpanze, naše najbliže živuće rođake”, rekla je.

Prehrana i sigurnost

Studija objavljena u siječnju 2020. u NFS Journalu otkrila je da je nutritivna kvaliteta jestivih insekata “ekvivalentna i ponekad premašuje kvalitetu hrane životinjskog podrijetla”.

“Ovo i činjenica da jestivi kukci imaju bržu stopu rasta, visoku učinkovitost pretvorbe hrane i zahtijevaju manje resursa za uzgoj u usporedbi sa stokom, trebali bi ih učiniti privlačnijim kvalitetnim izvorom hrane, posebno ruralnoj sirotinji u zemljama u razvoju.”

Međutim, napominje da se, iako se jedenje insekata može smatrati sigurnim u zemljama u kojima se prakticira entomofagija, “to nije slučaj u većini razvijenih zemalja gdje je većina potrošača oprezna glede njihove sigurnosti, stoga oklijevaju uključiti ih u svoju prehranu.”

„Znanstvena literatura o aspektima sigurnosti hrane jestivih insekata je ograničena. Stoga postoji potreba za više istraživanja usmjerenih na razumijevanje rizika uključenih u njihovu konzumaciju kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača,” zaključuje se.

Iako se reklamirao kao način održivog povećanja opskrbe hranom usred sve toplijeg planeta, izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda podsjetilo je da se moraju uložiti napori kako bi se osigurala sigurnost hrane u proizvodnji i konzumaciji jestivih insekata kako bi se izbjegli alergeni , biološke, kemijske ili fizičke opasnosti.

Kaže da rizici mogu biti veći kada se insekti beru iz divljine i konzumiraju sirovi te da osobe alergične na školjke ne bi trebale konzumirati neke od njih.

Članak Michelinovog vodiča preporučuje da saznate podrijetlo insekata i temeljito ih skuhate prije jela, baš kao i bilo koji drugi sastojak hrane.

Kanadska agencija za inspekciju hrane također kaže da zajedno s Health Canada nadzire jestive insekte na kemijske opasnosti kao što su pesticidi i teški metali, bakterijske opasnosti poput patogena i druga potencijalna pitanja sigurnosti hrane.

……………

Pamet u glavu!

Provjeri/cedmohub.eu

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !