Tko su bili katari i koju tajnu čuva dvorac Montségur?

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Dvorac Svetog Grala

Godine 1243. francuska vojska predvođena Hughom od Arcisa započela je opsadu dvorca Montségur, do tada neprobojne tvrđave, smještene na stijeni i nadmorskoj visini od 1100 metara. Bila je to apoteoza onoga što je danas poznato kao Albigenski ili Katarski križarski rat, kojim je dovršeno uništenje Katara.

O katarima se danas, paradoksalno, zna vrlo malo. Bili su to pripadnici vjere koja je u svojem fundamentalnom nauku imala dualistički kršćanski pristup s elementima onoga što se danas naziva gnosticizam. O nekadašnjim razmjerima raširenosti ove vjere govore podaci da su se njeni pripadnici nalazili diljem Europe, od Italije, Njemačke, Francuske i Španjolske, a doda li se tome i činjenica da su ponegdje zvani i drugim imenima, poput bougres (Bugari) ili na „našim“ područjima bogumili, sve dobiva potpuno novu dimenziju.

Prema katarskoj vjeri, dobri Bog zvan Rex Deus stvorio je nebesa i ljudsku dušu, dok je zli Bog zvan Rex Mundi zarobio tu dušu da pati u ljudskom tijelu na Zemlji koja se smatra zlim mjestom. Tajna spasenja, kako su ga vidjeli katari, ležalo je u bijegu ljudske duše u duhovno carstvo iz svog zatvora tijela materijalnog svijeta. Religija katara bila je podijeljena između većine Credenta (vjernika ili sljedbenika) i manjine usavršenih Perfecta. Ovi Savršeni obvezali su se na celibat i strogost prehrane, te su prošli kroz ritual poznat kao consolamentum, vrstu katarskog krštenja. Samo su se perfecti smatrali članovima katarske Crkve.

Za razliku od srednjovjekovne Katoličke crkve, Katarska crkva bila je predan pokret koji je odbacio zamke bogatstva, požude i moći, te nije imala u posjedu crkvene zgrade niti imovinu, niti je zahtijevala desetinu od svojih članova, a školovala je djecu bez obzira na spol.

Naravno, Katolička crkva je u Katarskoj vidjela veliku prijetnju, sustavno je uništavajući, što je kulminiralo križarskim ratom sponzoriranim od strane pape Inocenta III za konačno uništenje ove „heretičke“ vjere 1209. godine koji je trajao desetljećima, a predvodio ga je francuski plemić Simon de Montfor, izrazito ortodoksno religiozan čovjek.

Sustavno potiskivanje katara od strane Vatikana dovelo je do toga da je jedna osamljena tvrđava u brdima Francuske, poznata pod imenom Montségur postala njihovim središtem, posljednjim utočištem i naposljetku njihovim grobom.

Do trenutka kad je 10 000 kraljevskih trupa započelo opsadu utvrde Montségur, u njoj se nalazilo oko 200 perfecta i 100 vojnika koje je predvodio Peter-Roger od Mirepoixa.

Epska opsada Montségura trajala je 9 mjeseci, sve dok nije pala u ožujku 1244. godine. U neuobičajenom činu milosrđa, Hugh od Arcisa dao je do znanja da će svi koji se odreknu svoje vjere biti pošteđeni, te da će im svi „grijesi“ iz prošlosti biti oprošteni, uz jedini uvjet da se stave na raspolaganju za ispitivanje francuskoj inkviziciji. Nitko od perfecta nije odgovorio…

U nedjelju, 13. ožujka, 21 vojnik u opsjednutom dvorcu zatražio je consolamentum, učinivši hrabar korak u sigurnu smrt. Dana 16. ožujka, njih 21 i ostalih 200 perfecta živi su spaljeni. Dvorac je nakon toga potpuno uništen, sadašnja tvrđava je sagrađena u 17. stoljeću.

No, tu ipak nije kraj priče o katarima.

Iz dokumenata inkvizitora iz Carcassonnea, pretpostavlja se da su četiri Perfecta prekrivena vunenim pokrivačima spustila užadima s vrha do dna klanca Lasset kako bi predali „blago“ Pons-Arnaudu de Castellum Verdunumu u špiljama Sabarthes. Budući da je Peter-Roger od Mirepoixa dobio dopuštenje da ponese svo zlato i srebro sa sobom, izvjesno je da „blago“ o kojem govori inkvizitor, a koje su četiri neustrašiva katara iznijela, nije to zlato i srebro.

Identitet tog blaga možda upravo otkriva epska pjesma Parzivala Wolframa von Esschenbacha, za koju mnogi tvrde da otkriva dvorac Montségur kao dvorac Svetog Grala, kojeg su četvorica perfecta ponijela sa sobom kako bi ga zaštitili od kraljevskih trupa i katoličke crkve.

Provjeri/renneslechateau.nl

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !