Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
#Ostani doma
Ljeto 2023. bilo je vrlo značajno za industriju putovanja. Do kraja srpnja, međunarodni turistički dolasci globalno su dosegli 84% razine prije pandemije. U nekim europskim zemljama, poput Francuske, Danske i Irske, turistička potražnja čak je premašila razinu prije plandemije.
Ovu izvrsnu vijest s ekonomskog aspekta zasjenit će nastojanja da se povratak na status quo iskoristi za impliciranje kako sve utječe na sve „strašnije ekološke i društvene posljedice“.
Zbog toga što su se ljudi vratili svojim starim navikama putovanja, ovo ljeto su zabilježeni „rekordni toplinski valovi“ u mnogim dijelovima svijeta. Ljudi su bili prisiljeni bježati od sasvim prirodnih šumskih požara u Grčkoj i na Havajima, a upozorenja o „ekstremnim vremenskim prilikama“ postala su svakodnevica u mnogim popularnim odredištima za odmor poput Portugala, Španjolske, Turske, pa i Hrvatske. Naravno, stručnjaci su ove „ekstremne uvjete“ pripisali, a čemu drugome nego, klimatskim promjenama.
„Stručnjaci“ sada upozoravaju kako je turizam dio problema, jer ovaj sektor „stvara oko jednu desetinu emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatsku krizu“.
„Negativni utjecaji turizma na okoliš“ postali su toliko ozbiljni da neki sugeriraju da su drastične promjene u našim navikama putovanja neizbježne. U izvješću iz 2023. koje je analiziralo budućnost ODRŽIVOG putovanja, turoperator Intrepid Travel predložio je da će “ugljične putovnice uskoro postati stvarnost ako turistička industrija želi opstati“. Aha, sad su stvari jasnije…
Hrvatska također sudjeluje u kreiranju budućnosti turizma, o čemu svjedoči i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Pročitate li tekst ove strategije, teško da ćete dobiti odgovor na pitanje o čemu se tu zapravo radi… nije ni čudo kad strategija donosi jedan ovakav odlomak:
„U skladu sa Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine i drugim aktima strateškog planiranja, Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, omogućit će transformaciju turizma temeljenu na načelima održivosti kao temeljne razvojne koncepcije, uz proces digitalne transformacije, usklađivanja sa zelenim politikama i jačanja otpornosti turističkog sustava.“
Što je ugljična putovnica?
Ideja ugljične putovnice usredotočuje se na to da se svakom putniku dodjeljuje godišnja količina ugljika koju ne može premašiti. Ta se godišnja količina ugljika zatim može koristiti i za putovanja.
Do jučer je ovaj ekstreman koncept smatran samo još jednom „teorijom zavjere“, no sada on polako počinje krčiti svoj put prema realizaciji. Da bi se ugljične putovnice mogle početi primjenjivati, potrebno je dakle nametnuti javno mišljenje kako su „klimatske promjene“ zaista stvarne i neosporne, na čemu svakodnevno rade servisi javnog (dez)informiranja. Nadalje, potrebno je utvrditi i koja je to godišnja količina ugljika koja će biti dozvoljena.
Prosječni godišnji ugljični otisak za osobu u SAD-u je 16 tona, što je jedna od najviših stopa u svijetu. U Velikoj Britaniji ta brojka iznosi 11,7 tona, što je još uvijek pet puta više od brojke preporučene Pariškim sporazumom za zadržavanje rasta globalne temperature ispod 1,5°C.
Na razini svijeta, prosječni godišnji ugljični otisak osobe je bliži 4 tone, ali kako bismo imali najbolje „šanse za sprječavanje porasta temperature od prekoračenja 2°C“, prosječni globalni ugljični otisak bi trebao pasti na ispod 2 tone do 2050. Ova brojka odgovara približno dva povratna leta između Londona i New Yorka.
Izvješće Intrepid Travela predviđa da ćemo vidjeti ugljične putovnice na djelu do 2040. godine. Međutim, tijekom prošle godine uvedeno je nekoliko zakona i ograničenja koja sugeriraju da su naše navike putovanja možda već na rubu promjene.
Primarni cilj – zračna putovanja
Iako su tvrdili da je između 2013. i 2018. količina CO2 koju emitiraju komercijalni zrakoplovi diljem svijeta porasla za 32%, poboljšanja u učinkovitosti goriva smanjila su te emisije po putniku. Zato su napravili istraživanje koje je navodno pokazalo da će rast zračnog prometa nadjačati napore industrije da smanji svoje emisije ugljičnog dioksida.
Nadalje, da bi smanjenje emisija imalo smislen učinak, predviđali su da bi cijene karata morale porasti za 1,4% svake godine, a u stvarnosti se događa da cijene karata padaju.
Neke europske zemlje počinju poduzimati mjere za smanjenje putovanja zrakoplovom. Od 1. travnja 2023. putnici na kratkim letovima i starijim zrakoplovima u Belgiji podliježu povećanju poreza kako bi se potaknuli alternativni oblici putovanja.
Manje od dva mjeseca kasnije Francuska je zabranila domaće letove na kratkim relacijama gdje se isto putovanje može obaviti vlakom za dva i pol sata ili manje. Očekuje se da će i Španjolska slijediti primjer, baš kao i Njemačka, jer je anketa YouGov-a 2021. pokazala da bi 70% Nijemaca podržalo takve mjere za „borbu protiv klimatskih promjena“ da su dostupni alternativni prometni pravci poput vlakova ili brodova.
Krstarenja i ugljik
Nije samo zračni promet ono što se kritizira. Istraga Europske federacije za promet i okoliš 2023. pokazala je da brodovi za krstarenje ispuštaju četiri puta više sumpornih plinova u atmosferu nego svih 291 milijuna europskih automobila zajedno.
Statistike poput ovih prisilile su europska odredišta da poduzmu mjere protiv industrije krstarenja. U srpnju je amsterdamsko vijeće zabranilo brodovima za krstarenje pristajanje u središtu grada u pokušaju smanjenja turizma i zagađenja U 2019. Venecija je bila najzagađenija europska luka, zbog velikog broja posjeta kruzera, ali je pala na 41. mjesto 2022. nakon što je zabrana ulaska velikih brodova za krstarenje u gradske vode smanjila zagađenje zraka s brodova u Veneciji za 80%.
Promjena odredišta
Izvješće Intrepid Travela također naglašava da će „klimatske promjene“ uskoro utjecati ne samo na to kako putujemo, već i kamo putujemo. „Temperature ključanja“ vjerojatno će umanjiti privlačnost tradicionalnih odredišta na plaži, što će potaknuti europske turiste da potraže hladnija odredišta kao što su Belgija, Slovenija i Poljska za svoje ljetne praznike.
Da će uvijek biti budala koje će padati na propagandu koja im elita servira govore i izvještaji nekoliko putničkih agencija o zamjetnom porastu rezervacija za odmor u hladnijim europskim odredištima poput Skandinavije, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva tijekom vrhunca ljetne sezone 2023. godine. Što reći…?
Provjeri/technocracy.news
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
