Za dva tjedna na UN-ovom „Summitu budućnosti“ potpisuje se „Pakt za budućnost“ koji najavljuje Globalnu vladu

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Jedna svjetska vlada

Iako je UN-ov „Summit budućnosti“ za manje od 20 dana, velika većina javnosti nema pojma da će svjetske vlade na njemu potpisati takozvani „Pakt za budućnost“.

Države članice UN-a okupit će se 22. i 23. rujna u svom sjedištu u New Yorku na povijesnom „Summitu budućnosti“ s namjerom potpisivanja „Pakta za budućnost“ za kojeg se očekuje da bi radikalno mogao ubrzati napredak prema dovršetku UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG) i Agende 2030.

„Summit budućnosti“ održat će se tijekom 79. zasjedanja godišnje Opće skupštine UN-a, a priprema se još najmanje od 2022. nakon opetovanih poziva glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da se preusmjere financijska sredstva kako bi se brzo ispunili ciljevi Agende 2030 koje je UN postavio 2015.

Iako će ovo povijesno okupljanje sigurno utjecati na većinu svjetske populacije, o njemu mainstream uopće ili vrlo malo izvještava. Jedino o čemu se zdušno izvijestilo bila je koordinirana akcija 77 dobitnika Nobelove nagrade i svjetskih vođa koji su potpisali pismo u kojem su se žalili kako je iz Pakta za budućnost izbačeno spominjanje fosilnih goriva kao velike prijetnje čovječanstvu. Naravno da su nakon toga reference ponovno umetnute.

Rasprava o fosilnim gorivima uklapa se u UN-ov narativ o nadolazećoj propasti u vezi s „klimatskim promjenama“. Upravo je ta panika oko „klimatskih promjena“ i dovela do sazivanja Summita budućnosti i poziva na jačanje infrastrukture UN-a.

Tema summita – „Ultilateralna rješenja za bolje sutra” – ilustrira cilj ovog skupa. Naime, poticaj za jačanje, pa čak i preoblikovanje UN-a kako bi se bolje uhvatio u koštac s krizama koje navodno prijete u nadolazećim godinama.

UN je usredotočen na nekoliko potencijalnih hitnih situacija, uključujući klimatske promjene, rat, gubitak bioraznolikosti i degradaciju okoliša. UN tvrdi da su ove potencijalne krize prevelike da bi se bilo koja nacionalna država mogla sama nositi s njima, te će stoga zahtijevati veću suradnju i organizaciju među državama članica.

“Shvaćamo da se multilateralni sustav i njegove institucije, s Ujedinjenim narodima i njihovom Poveljom u središtu, moraju ojačati kako bi držali korak sa svijetom koji se mijenja. Moraju biti spremni za sadašnjost i budućnost – učinkoviti i sposobni, spremni za budućnost, pravedni, demokratski, ravnopravni i reprezentativni za današnji svijet, uključivi, međusobno povezani i financijski stabilni”, stoji u najnovijem nacrtu Pakta za budućnost.

Globalni šokovi zahtijevaju globalnu vladu

Treći nacrt Pakta za budućnost objavljen je 27. kolovoza i trenutno ga razmatraju države članice UN-a. Ovaj nacrt nastavlja raspravu o “globalnim šokovima” i kako će ti šokovi zahtijevati globalni odgovor.

Na primjer, jedan odjeljak pod naslovom “Ojačat ćemo međunarodni odgovor na složene globalne šokove”, navodi da postoji potreba za “koordiniranim i višedimenzionalnim međunarodnim odgovorom na složene globalne šokove i središnju ulogu Ujedinjenih naroda u tom pogledu.”

UN definira “složene globalne šokove” kao događaje koji “imaju ozbiljne razorne i nepovoljne posljedice za značajan dio zemalja i globalnog stanovništva”. Ti bi šokovi zahtijevali “multidimenzionalni odgovor više dionika, cijele vlade i cijelog društva”.

U dokumentu se kaže da “oružani sukob ne predstavlja složeni globalni šok”, ali bi mogao dovesti do “utjecaja na više sektora”.

Ovi potencijalni šokovi zahtijevali bi aktiviranje “platformi za hitne slučajeve” koje bi UN-u mogle dati više ovlasti za odgovor na ove očite hitne situacije. U dokumentu se navodi da će UN državama članicama predstaviti “protokole za sazivanje i operacionalizaciju platformi za hitne slučajeve temeljene na fleksibilnim pristupima za odgovor na niz različitih složenih globalnih šokova”.

Dok UN tvrdi da će se te platforme za hitne slučajeve sazivati ​​samo na ograničeno razdoblje, te da neće biti stalna institucija ili entitet u pogledu nacionalnog suvereniteta, kritičari strahuju da će se te platforme za hitne slučajeve koristiti za odobravanje nove pravne ovlasti UN-a.

Pozivi za aktiviranjem Platforme za hitne slučajeve slični su pozivima UN-u da proglasi Planetarno izvanredno stanje. Organizacije povezane s UN-om poput Komisije za upravljanje klimom (CGC) pozivale su na takvu deklaraciju tijekom prošle godine.

Krajem studenog 2023., neposredno prije otvaranja UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP28, Komisija za upravljanje klimom objavila je izvješće pod naslovom Upravljanje našom planetarnom izvanrednom situacijom, u kojem nastavlja zagovaranje ažuriranja ideja o upravljanju.

Poziv na Planetarnu izvanrednu situaciju možemo pratiti do zloglasne, ali opskurne skupine, Rimskog kluba. Izvješće CGC-a iz studenog 2023. čak napominje da je vjerovanje u “polikrizu prepoznato u radu Projekta planetarne hitne pomoći Rimskog kluba”. Ovo pozivanje na Rimski klub otkriva još jedan razlog zašto bi javnost trebala biti zabrinuta zbog pritiska na aktiviranje Planetarnih izvanrednih situacija.

Rimski klub poziva na proglašenje Planetarne izvanredne situacije barem od 2019. objavljivanjem svog “Planetarnog plana za izvanredne situacije”. Izvješće je ažurirano u kolovozu 2020., nakon početka operacije COVID-19. Plan za izvanredne situacije Rimskog kluba opisan je kao “putokaz za vlade i druge dionike kako bi promijenili naša društva i gospodarstva kako bi vratili ravnotežu između ljudi, planeta i prosperiteta”.

U konačnici, poticaj za hitnu platformu kao dio Pakta za budućnost ima za cilj ojačati ideju da se čovječanstvo suočava s planetarnom izvanrednom situacijom koja zahtijeva povećanje utjecaja i ovlasti UN-a. Dokument zazire od izraza svijet ili globalna vlada – umjesto toga preferira multilateralizam ili globalno upravljanje – ali ishod je isti – Ujedinjeni narodi s više ovlasti da djeluju i prisile nacionalne države da se pridržavaju njihovih ukaza.

Na primjer, pod odjeljkom pod naslovom “Transformacija globalnog upravljanja”, dokument UN-a opisuje “Akciju 41”:

“Transformirat ćemo globalno upravljanje i osnažiti multilateralni sustav kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima i iskoristili prilike, danas i sutra.”

Odjeljak dalje opisuje brojne načine na koje Pakt za budućnost namjerava transformirati i osnažiti UN da se uhvati u koštac s hitnim situacijama s kojima se planet suočava.

Veliki reset financijskog sustava

Najnoviji nacrt Pakta za budućnost također ocrtava konkretne načine na koje bi se “međunarodna financijska arhitektura” trebala reformirati tako da “pravično podržava zemlje tijekom sustavnih šokova i čini financijski sustav stabilnijim”.

Konkretno, odjeljak 82 navodi da je “rastuća učestalost i intenzitet globalnih gospodarskih šokova” usporila napredak u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Rješenje je, prema Paktu, “prepoznati ulogu posebnih prava vučenja (SDR) u jačanju globalne financijske sigurnosne mreže u svijetu sklonom sustavnim šokovima”.

SDR-ovi se ne smatraju valutom, već se umjesto toga smatraju “deviznim rezervama” što dopušta državama članicama MMF-a da razmijene SDR-ove za valutu koju drže članice MMF-a.

Pakt za budućnost jasno pokazuje da će SDR-ovi doista igrati glavnu ulogu u transformaciji međunarodnog financijskog sustava.

“Pozdravljamo obećanja o preusmjeravanju SDR-ova u vrijednosti od preko 100 milijardi dolara u zemlje u razvoju, istovremeno naglašavajući hitnost ispunjavanja ovih obećanja zemljama u razvoju što je brže moguće”, navodi se u nacrtu.

U nacrtu se također navodi da će UN pozvati države da “nastave istraživati ​​opcije za dobrovoljno preusmjeravanje najmanje polovice SDR-ova iz alokacije 2021., uključujući kroz multilateralne razvojne banke, poštujući relevantne zakonske okvire i čuvajući karakter rezervnih sredstava posebnog povlačenja Prava.”

Daljnje preporuke nacrta uključuju poticanje Međunarodnog monetarnog fonda da “istraži sve opcije za nastavak jačanja globalne financijske sigurnosne mreže” kako bi pomoglo zemljama u razvoju da odgovore na “makroekonomske šokove”.

Pod “Akcijom 55” stoji: “Ubrzat ćemo reformu međunarodne financijske arhitekture kako bi mogla odgovoriti na izazov klimatskih promjena.”

Pakt ponovno spominje Multilateralne razvojne banke, pozivajući te institucije da “povećaju dostupnost i utjecaj financiranja klimatskih promjena na zemlje u razvoju” i podupiru te zemlje dok razvijaju strategije za borbu protiv klimatskih promjena.

Navedeni cilj reforme međunarodnog financijskog sustava za financiranje SDG-a i Agende 2030 oponaša nedavne izjave glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u kojima je pozvao na “novi trenutak iz Bretton Woodsa”, pozivajući se na zloglasni međunarodni sporazum iz 1944. kojim je osnovan MMF. Na sastanku u Breton Woodsu također su usvojena pravila za upravljanje monetarnim odnosima između neovisnih država, uključujući zahtjev da svaka nacija jamči konvertibilnost svojih valuta u američke dolare.

Guterres je istaknuo da je 2022. MMF dodijelio 650 milijardi dolara u SDR-ovima, pri čemu su zemlje Europske unije dobile 160 milijardi dolara u SDR-ovima, a afričke zemlje samo 34 milijarde dolara.

Osim toga, dokument UN-a o Summitu budućnosti pod naslovom Što bi on postigao?, poziva na “Globalni financijski sustav koji funkcionira za sve”.

„Transformirana međunarodna financijska arhitektura odgovara svrsi, inkluzivnija je, pravednija, reprezentativnija, učinkovitija i otpornija, odgovara današnjem svijetu, a ne onom kakav je izgledao nakon Drugog svjetskog rata. Ova arhitektura unaprijed ulaže u ciljeve održivog razvoja, klimatske akcije i buduće generacije.”

Ovi pozivi odražavaju slične one upućene tijekom “Summita za novi globalni pakt o financiranju” održanog u Parizu u lipnju 2023., na kojem se raspravljalo o naporima za resetiranje međunarodnog financijskog sustava u sklopu kontinuiranog nastojanja prema Agendi 2030 i ciljevima Net Zero.

Na temelju ovih prethodnih izjava UN-a i nacrta Pakta za budućnost, jasno je da je resetiranje financijskog sustava ključna komponenta njihovih planova.

Šansa da se spriječi potpisivanje Pakta za budućnost, stvaranje hitnih platformi i potencijalno proglašenje Planetarne izvanredne situacije je u proširenju ove vijesti i podizanju svijesti od ove opasnosti među ljudima.

Provjeri/activistpost.com

Foto naslovnice: screenshot activistpost.com

P O D I J E L I !