Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Jedna svjetska vlada
Iako je UN-ov „Summit budućnosti“ za manje od 20 dana, velika većina javnosti nema pojma da će svjetske vlade na njemu potpisati takozvani „Pakt za budućnost“.
Države članice UN-a okupit će se 22. i 23. rujna u svom sjedištu u New Yorku na povijesnom „Summitu budućnosti“ s namjerom potpisivanja „Pakta za budućnost“ za kojeg se očekuje da bi radikalno mogao ubrzati napredak prema dovršetku UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG) i Agende 2030.
„Summit budućnosti“ održat će se tijekom 79. zasjedanja godišnje Opće skupštine UN-a, a priprema se još najmanje od 2022. nakon opetovanih poziva glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da se preusmjere financijska sredstva kako bi se brzo ispunili ciljevi Agende 2030 koje je UN postavio 2015.
Iako će ovo povijesno okupljanje sigurno utjecati na većinu svjetske populacije, o njemu mainstream uopće ili vrlo malo izvještava. Jedino o čemu se zdušno izvijestilo bila je koordinirana akcija 77 dobitnika Nobelove nagrade i svjetskih vođa koji su potpisali pismo u kojem su se žalili kako je iz Pakta za budućnost izbačeno spominjanje fosilnih goriva kao velike prijetnje čovječanstvu. Naravno da su nakon toga reference ponovno umetnute.
Rasprava o fosilnim gorivima uklapa se u UN-ov narativ o nadolazećoj propasti u vezi s „klimatskim promjenama“. Upravo je ta panika oko „klimatskih promjena“ i dovela do sazivanja Summita budućnosti i poziva na jačanje infrastrukture UN-a.
Tema summita – „Ultilateralna rješenja za bolje sutra” – ilustrira cilj ovog skupa. Naime, poticaj za jačanje, pa čak i preoblikovanje UN-a kako bi se bolje uhvatio u koštac s krizama koje navodno prijete u nadolazećim godinama.
UN je usredotočen na nekoliko potencijalnih hitnih situacija, uključujući klimatske promjene, rat, gubitak bioraznolikosti i degradaciju okoliša. UN tvrdi da su ove potencijalne krize prevelike da bi se bilo koja nacionalna država mogla sama nositi s njima, te će stoga zahtijevati veću suradnju i organizaciju među državama članica.
“Shvaćamo da se multilateralni sustav i njegove institucije, s Ujedinjenim narodima i njihovom Poveljom u središtu, moraju ojačati kako bi držali korak sa svijetom koji se mijenja. Moraju biti spremni za sadašnjost i budućnost – učinkoviti i sposobni, spremni za budućnost, pravedni, demokratski, ravnopravni i reprezentativni za današnji svijet, uključivi, međusobno povezani i financijski stabilni”, stoji u najnovijem nacrtu Pakta za budućnost.
Globalni šokovi zahtijevaju globalnu vladu
Treći nacrt Pakta za budućnost objavljen je 27. kolovoza i trenutno ga razmatraju države članice UN-a. Ovaj nacrt nastavlja raspravu o “globalnim šokovima” i kako će ti šokovi zahtijevati globalni odgovor.
Na primjer, jedan odjeljak pod naslovom “Ojačat ćemo međunarodni odgovor na složene globalne šokove”, navodi da postoji potreba za “koordiniranim i višedimenzionalnim međunarodnim odgovorom na složene globalne šokove i središnju ulogu Ujedinjenih naroda u tom pogledu.”
UN definira “složene globalne šokove” kao događaje koji “imaju ozbiljne razorne i nepovoljne posljedice za značajan dio zemalja i globalnog stanovništva”. Ti bi šokovi zahtijevali “multidimenzionalni odgovor više dionika, cijele vlade i cijelog društva”.
U dokumentu se kaže da “oružani sukob ne predstavlja složeni globalni šok”, ali bi mogao dovesti do “utjecaja na više sektora”.
Ovi potencijalni šokovi zahtijevali bi aktiviranje “platformi za hitne slučajeve” koje bi UN-u mogle dati više ovlasti za odgovor na ove očite hitne situacije. U dokumentu se navodi da će UN državama članicama predstaviti “protokole za sazivanje i operacionalizaciju platformi za hitne slučajeve temeljene na fleksibilnim pristupima za odgovor na niz različitih složenih globalnih šokova”.
Dok UN tvrdi da će se te platforme za hitne slučajeve sazivati samo na ograničeno razdoblje, te da neće biti stalna institucija ili entitet u pogledu nacionalnog suvereniteta, kritičari strahuju da će se te platforme za hitne slučajeve koristiti za odobravanje nove pravne ovlasti UN-a.
Pozivi za aktiviranjem Platforme za hitne slučajeve slični su pozivima UN-u da proglasi Planetarno izvanredno stanje. Organizacije povezane s UN-om poput Komisije za upravljanje klimom (CGC) pozivale su na takvu deklaraciju tijekom prošle godine.
Krajem studenog 2023., neposredno prije otvaranja UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP28, Komisija za upravljanje klimom objavila je izvješće pod naslovom Upravljanje našom planetarnom izvanrednom situacijom, u kojem nastavlja zagovaranje ažuriranja ideja o upravljanju.
Poziv na Planetarnu izvanrednu situaciju možemo pratiti do zloglasne, ali opskurne skupine, Rimskog kluba. Izvješće CGC-a iz studenog 2023. čak napominje da je vjerovanje u “polikrizu prepoznato u radu Projekta planetarne hitne pomoći Rimskog kluba”. Ovo pozivanje na Rimski klub otkriva još jedan razlog zašto bi javnost trebala biti zabrinuta zbog pritiska na aktiviranje Planetarnih izvanrednih situacija.
Rimski klub poziva na proglašenje Planetarne izvanredne situacije barem od 2019. objavljivanjem svog “Planetarnog plana za izvanredne situacije”. Izvješće je ažurirano u kolovozu 2020., nakon početka operacije COVID-19. Plan za izvanredne situacije Rimskog kluba opisan je kao “putokaz za vlade i druge dionike kako bi promijenili naša društva i gospodarstva kako bi vratili ravnotežu između ljudi, planeta i prosperiteta”.
U konačnici, poticaj za hitnu platformu kao dio Pakta za budućnost ima za cilj ojačati ideju da se čovječanstvo suočava s planetarnom izvanrednom situacijom koja zahtijeva povećanje utjecaja i ovlasti UN-a. Dokument zazire od izraza svijet ili globalna vlada – umjesto toga preferira multilateralizam ili globalno upravljanje – ali ishod je isti – Ujedinjeni narodi s više ovlasti da djeluju i prisile nacionalne države da se pridržavaju njihovih ukaza.
Na primjer, pod odjeljkom pod naslovom “Transformacija globalnog upravljanja”, dokument UN-a opisuje “Akciju 41”:
“Transformirat ćemo globalno upravljanje i osnažiti multilateralni sustav kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima i iskoristili prilike, danas i sutra.”
Odjeljak dalje opisuje brojne načine na koje Pakt za budućnost namjerava transformirati i osnažiti UN da se uhvati u koštac s hitnim situacijama s kojima se planet suočava.
Veliki reset financijskog sustava
Najnoviji nacrt Pakta za budućnost također ocrtava konkretne načine na koje bi se “međunarodna financijska arhitektura” trebala reformirati tako da “pravično podržava zemlje tijekom sustavnih šokova i čini financijski sustav stabilnijim”.
Konkretno, odjeljak 82 navodi da je “rastuća učestalost i intenzitet globalnih gospodarskih šokova” usporila napredak u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Rješenje je, prema Paktu, “prepoznati ulogu posebnih prava vučenja (SDR) u jačanju globalne financijske sigurnosne mreže u svijetu sklonom sustavnim šokovima”.
SDR-ovi se ne smatraju valutom, već se umjesto toga smatraju “deviznim rezervama” što dopušta državama članicama MMF-a da razmijene SDR-ove za valutu koju drže članice MMF-a.
Pakt za budućnost jasno pokazuje da će SDR-ovi doista igrati glavnu ulogu u transformaciji međunarodnog financijskog sustava.
“Pozdravljamo obećanja o preusmjeravanju SDR-ova u vrijednosti od preko 100 milijardi dolara u zemlje u razvoju, istovremeno naglašavajući hitnost ispunjavanja ovih obećanja zemljama u razvoju što je brže moguće”, navodi se u nacrtu.
U nacrtu se također navodi da će UN pozvati države da “nastave istraživati opcije za dobrovoljno preusmjeravanje najmanje polovice SDR-ova iz alokacije 2021., uključujući kroz multilateralne razvojne banke, poštujući relevantne zakonske okvire i čuvajući karakter rezervnih sredstava posebnog povlačenja Prava.”
Daljnje preporuke nacrta uključuju poticanje Međunarodnog monetarnog fonda da “istraži sve opcije za nastavak jačanja globalne financijske sigurnosne mreže” kako bi pomoglo zemljama u razvoju da odgovore na “makroekonomske šokove”.
Pod “Akcijom 55” stoji: “Ubrzat ćemo reformu međunarodne financijske arhitekture kako bi mogla odgovoriti na izazov klimatskih promjena.”
Pakt ponovno spominje Multilateralne razvojne banke, pozivajući te institucije da “povećaju dostupnost i utjecaj financiranja klimatskih promjena na zemlje u razvoju” i podupiru te zemlje dok razvijaju strategije za borbu protiv klimatskih promjena.
Navedeni cilj reforme međunarodnog financijskog sustava za financiranje SDG-a i Agende 2030 oponaša nedavne izjave glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u kojima je pozvao na “novi trenutak iz Bretton Woodsa”, pozivajući se na zloglasni međunarodni sporazum iz 1944. kojim je osnovan MMF. Na sastanku u Breton Woodsu također su usvojena pravila za upravljanje monetarnim odnosima između neovisnih država, uključujući zahtjev da svaka nacija jamči konvertibilnost svojih valuta u američke dolare.
Guterres je istaknuo da je 2022. MMF dodijelio 650 milijardi dolara u SDR-ovima, pri čemu su zemlje Europske unije dobile 160 milijardi dolara u SDR-ovima, a afričke zemlje samo 34 milijarde dolara.
Osim toga, dokument UN-a o Summitu budućnosti pod naslovom Što bi on postigao?, poziva na “Globalni financijski sustav koji funkcionira za sve”.
„Transformirana međunarodna financijska arhitektura odgovara svrsi, inkluzivnija je, pravednija, reprezentativnija, učinkovitija i otpornija, odgovara današnjem svijetu, a ne onom kakav je izgledao nakon Drugog svjetskog rata. Ova arhitektura unaprijed ulaže u ciljeve održivog razvoja, klimatske akcije i buduće generacije.”
Ovi pozivi odražavaju slične one upućene tijekom “Summita za novi globalni pakt o financiranju” održanog u Parizu u lipnju 2023., na kojem se raspravljalo o naporima za resetiranje međunarodnog financijskog sustava u sklopu kontinuiranog nastojanja prema Agendi 2030 i ciljevima Net Zero.
Na temelju ovih prethodnih izjava UN-a i nacrta Pakta za budućnost, jasno je da je resetiranje financijskog sustava ključna komponenta njihovih planova.
Šansa da se spriječi potpisivanje Pakta za budućnost, stvaranje hitnih platformi i potencijalno proglašenje Planetarne izvanredne situacije je u proširenju ove vijesti i podizanju svijesti od ove opasnosti među ljudima.
Provjeri/activistpost.com
Foto naslovnice: screenshot activistpost.com
P O D I J E L I !
dovoljno je pogledati na portalu ove organizacije “fossilfueltreaty”, gdje su 77 “svjetskih vođa i nobelovaca” potpisali ovo sranje o opasnosti foslinih goriva, pod linkom gdje piše, tko ih financira, i sve je jasno:
fossilfueltreaty.org/funders
među organizacijama i zakladama koje su tu navedene kao donatori su i “Rockefeller Brothers Foundation” i “IKEA Foundation”
Time je sve rečeno, dakle sve je uvijek u mreži jedne te iste mafijaške bande kulta..
IKEA, švedski multinacionani koncern, inače je u nekim zapadnim zemljama, kao prvi ili jedan od prvih koncerna, u svojim trgovinama uveo to, da se u tim trgovinama može kupovati samo tko ima mobitel. bez mobitela tojest, da svaki kupac mora ostaviti osobne podatke, ne može se ništa kupiti… To što je pajdo Xi Jinping u Kini odavno uveo
Među tih 77 imena je i šarlatan i stara pedofilčina Dalaj Lama, kao i bivša irska predsjednica , sada komesaraka UN-a za ljudska prava, Mary Robinson, koja inače sudjeluje na skupovima WEF-a i Bilderberga.. a tu je i šarlatan Mohammed Yunus, jedan od mirovnih nobelovaca, kojega je mafija sada postavila za prijeveremnog predsjednika Bangladaeša, nakon što je, prije koji mjesec, bivša stara dugogodišnja predsjednica, Šeik Hassina, morala dati ostavku, nakon masovnih prosvjeda naroda. Hassina je također stara služavaka mafije globalističkog kulta, spanđana sa WEF-om i WHO-om..
Nobelova nagrada je također odavno sprdačina, tojest pripada također mreži kulta.. Da je kategorija NN za mir sprdačina, znamo to odavno kada su je između ostalih dobivali i ratni zločinci Kissinger , Menahem Begin, Obama (prije nego što je uopće stupio na dužnost).. a da je i u drugim “znastvenim kategorijama” NN, tu puno toga šarlatanstvo i obični lobizam za agendu kulta,- saznali smo to najkasnije od prije 2 godine, ono- kada su NN za medicinu dobili Drew Weissamn i Katalin Kariko, – plaćenici kulta, koji su još prije 18 godina, prvi pronašli umjetni RNK , tojest de fakto osnovicu za RNK cjepiva i koji su oboje, gle čuda, radili u 2 koncerna, koja su kofol prva proizvele cjepivo za kovid. Kariko u Biontechu ,a Weissman u Moderni.
“… među organizacijama i zakladama koje su tu navedene kao donatori su i “Rockefeller Brothers Foundation” i “IKEA Foundation”…”
hehe… 😀
Uvijek ISTA ćifutarska govna…
A sa druge strane – kladio bih se – da će upravo oni isti “školovani” – (tj lobotomirani idioti) – popušiti svako ovo sranje koje im se poturi pod nos – kao najbolju ganju…
Clash of civilizations: Normal vs Ubnormal.
Ima li i najmanje sumnje tko će pobijediti?
Život je borba i sad smo mi na redu pokazati i dokazati da Ljudi i Čovječanstvo pobjeđuju.
Smireno dočekujem sve bure i sva juga. Mi, mi normalni – odnijet ćemo pobjedu. U to nema ni najmanje sumnje. Niti najmanje mikro i nano sumnjice 🙂