Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Hvala ugljičnom dioksidu
Usred svih priča o neizbježnoj katastrofi uzrokovanoj emisijama ugljičnog dioksida, često se zanemaruje činjenica da se „globalno ozelenjavanje“ događa brže od tzv. „klimatskih promjena“.
Količina vegetacije koja raste na Zemlji povećava se unazad najmanje 30 godina. Dokazi dolaze iz brzine rasta biljaka i satelitskih podataka.
Godine 2016. objavljen je rad 32 autora iz 24 institucije u osam zemalja koji su analizirali satelitske podatke i zaključili da je došlo do otprilike 14%-tnog povećanja zelene vegetacije tijekom 30 godina. Studija je pripisala 70% ovog povećanja dodatnom ugljikovom dioksidu u atmosferi. Glavni autor studije, Zaichun Zhu sa Sveučilišta u Pekingu, kaže da je to jednako dodavanju novog kontinenta zelene vegetacije, dvostruko većeg od kopna SAD-a.
Globalno ozelenjavanje utjecalo je na sve ekosustave – od arktičke tundre preko koraljnih grebena do planktona i tropskih kišnih šuma – ali se najjače pokazuje u sušnim mjestima kao što je regija Sahel u Africi, gdje se dezertifikacija sada uglavnom preokrenula.
To je zato što biljke gube manje vode u procesu apsorpcije ugljičnog dioksida ako je koncentracija ugljičnog dioksida veća. Ekosustavi i farme bit će manje opterećeni vodom na kraju ovog stoljeća nego danas tijekom razdoblja niske količine oborina.
Ova vijest nije trebala biti iznenađenje. Tisuće eksperimenata provedeno je tijekom mnogo godina u kojima su razine CO2 povećane nad usjevima ili divljim ekosustavima i potaknule njihov rast. Vlasnici komercijalnih staklenika obično pumpaju CO2 u zrak kako bi ubrzali rast biljaka. CO2 je hrana za biljke.
Ovo ozelenjavanje je dobra vijest. To znači više hrane za kukce i jelene, za slonove i miševe, za ribe i kitove. To znači veće prinose za poljoprivrednike. I doista, učinak je vjerojatno dodao oko 3 trilijuna dolara poljoprivrednim prihodima tijekom posljednjih 30 godina. Dakle, potrebno je manje zemlje za prehranu ljudske populacije, a više se može sačuvati za divlje životinje.
Ipak, to se nikad ne spominje. U očajničkoj želji da održe širenje straha na pravom putu, aktivisti koji žive od straha od klimatskih promjena daju sve od sebe kako bi ignorirali ovu nezgodnu istinu. Kad ne mogu izbjeći temu, kažu da je ozelenjavanje privremena pojava koja će se preokrenuti u drugom dijelu ovog stoljeća. Dokazi za ovu tvrdnju dolaze iz nekoliko modela hranjenih ekstremnim pretpostavkama, tako da im se ne može vjerovati.
Ovaj biološki fenomen također može pomoći u objašnjenju dolaska i odlaska ledenih doba. Oduvijek je bila zagonetka da ledena doba postaju postupno hladnija desecima tisuća godina, a zatim iznenada opet toplija u razdoblju od nekoliko tisuća godina, kada se ogromne ledene kape Euroazije i Sjeverne Amerike uruše i svijet uđe u topliji interludij, poput onog u kojem uživamo već 10.000 godina.
Pokušaji da se objasni ovaj ciklički obrazac dosad su većinom propali. Razine ugljičnog dioksida prate promjenu, ali rastu nakon što se svijet počne zagrijavati i padaju nakon što se svijet počne hladiti, tako da nisu uzrok.
Čini se da su nedavne ledene jezgre s Antarktika napokon otkrile krivca: sve je u biljkama. Tijekom ledenih doba razina ugljičnog dioksida u atmosferi stalno opada jer hladniji oceani apsorbiraju više plina. Na kraju dosegne tako nisku razinu – oko 0,018% na vrhuncu posljednjeg ledenog doba – da se biljke bore da uopće rastu, posebno u suhim područjima ili na velikim nadmorskim visinama. Kao rezultat toga, gigantske prašine prekrivaju cijeli planet, dosežući čak i Antarktiku, gdje količina prašine u ledu dramatično raste. Ove pješčane oluje posebno zacrnjuju sjeverne ledene ploče, čineći ih vrlo osjetljivima na brzo topljenje kada dođe sljedeće veliko ljeto. Ledeno doba bilo je užasno vrijeme za život čak i u tropima: hladno, suho, prašnjavo i daleko manje biljnog svijeta nego danas.
Kao što je rekao Svante Arrhenius, Šveđanin koji je prvi izmjerio efekt staklenika: “Utjecajem sve većeg postotka ugljične kiseline u atmosferi, možemo se nadati da ćemo uživati u godinama s ravnomjernijom i boljom klimom.”
Uživajte u bujnom zelenilu današnjeg svijeta i uživajte u činjenici da se zelena vegetacija mijenja brže od globalnih prosječnih temperatura o kojima se svakodnevno bruji.
Provjeri/humanprogress.org
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
