Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Pazite što jedete
Biosintetski prehrambeni proizvodi već se neko vrijeme lažno promoviraju kao „hranjiviji od organske hrane“, bez ikakve znanstvene potvrde. Iako većina tih projekata iz današnje perspektive izgledaju kao da su osuđeni na propast, naivno bi bilo ne povezivati ih s odavno najavljenom „krizom hrane“, u smislu „rješenja“ na takvu krizu.
S obzirom da niti jedna biosintetska hrana nije dokazana kao zdrava ili sigurna, ona će zasigurno ostaviti toksično nasljeđe trajnog genetskog zagađenja koje će nastaviti potkopavati zdravlje biljaka i ljudsku dugovječnost kroz generacije.
Prošlog tjedna je Kate Mason održala prezentaciju na 100-godišnjoj biodinamičkoj konferenciji u Sydneyu, u kojoj je prezentirala uključenost nacionalnih vlada i korporativnih interesa u odluku da se promijeni priroda i sadržaj naše opskrbe hranom, tehnologije, patente i zdravstvene aspekte.
Korporacije prodaju divlje i maštovite biotehnološke projekte vladama pod plaštom varljivih poštapalica kao što su održivi razvoj, regenerativna poljoprivreda, povećana otpornost, klimatski pametno ublažavanje, nadzor usjeva, strateški razvoj, hrana i agrobiznis zelene revolucije, transformacija i priprema prehrambenog sustava za budućnost, nula gladi, inovacija, četvrta industrijska revolucija, povećanje dosljednosti, njegovanje planeta i hranjenje svijeta.
Evo nekih ključnih zahvata koji se donose prezentacijom…
Ključni zahvati
– Hrana se dizajnira u laboratorijima i proizvodi u bačvama za biosintetsku fermentaciju i vertikalnim farmama. To uključuje neregulirano uređivanje gena usjeva i životinja korištenjem uređivanja gena CRISPR za koje je dokazano da ima nepredvidive učinke, ali bez ikakvog zahtjeva za označavanjem takve hrane.
– Genetska modifikacija korijenskih sustava biljaka za povećanje skladištenja ugljika.
– Sintetičko meso poput prepelica uzgojenih u laboratoriju čiji su geni prisiljeni razmnožavati se pomoću neodređenih genetskih promotora u mediju od ječma koji sadrži svinjske gene. Sintetička prepelica također sadrži biosintetske vitamine i dodane minerale kako bi “poboljšala” ili bolje rečeno “ispravila” njen manjkav nutritivni profil. Ovo će uskoro biti pušteno u prodaju u Australiji i opisano je kao da ne sadrži genetski modificirane organizme (GMO).
– Hrana napravljena od proteina insekata čiju proizvodnju robotski kontrolira AI tehnologija u ogromnim mega tvornicama. Da, ove se tvornice upravo grade i osvajaju pohvale i nagrade UNESCO-a.
– Mlijeko i sir koji ne potječu od krava, već od genetski modificiranih kvasaca napravljenih da oponašaju proizvodnju mlijeka – opisani su kao bez GMO-a.
– Praćenje hrane korištenjem blockchain sustava od farme (ili bolje rečeno od bio bačve) do krajnjeg potrošača distribuirane putem interneta. To uključuje certificiranje metoda proizvodnje hrane kako bi se osiguralo da je „dobra za klimu“. Time će se kontrola cjelokupne proizvodnje i marketinga hrane zapravo prepustiti korporativnim i državnim interesima, što će biti varljivo prikriveno u aplikaciji vašeg mobilnog telefona kao da sada posjedujete udio u farmi ili životinji i da aktivno spašavate planet jedući etičku, sigurnu, (biosintetičku) hranu s niskim udjelom ugljika (???).
– 3D isprintana hrana koju možete izraditi i oblikovati da izgleda kao prava hrana na vašem kućnom kuhinjskom printeru pomoću „tinte“ od prenamijenjene stare hrane ponovno oživljene biosintetskim dodacima i zatim dostavljene na vaša vrata pomoću Woolworthovih dronova. Nemojte se smijati, ludi biotehnološki znanstvenici kojima se dive Vlada i medijska čudovišta već su zauzeti proizvodnjom i kuhanjem s laserima. Ovaj BBC-jev članak ‘Zašto će 3D tiskana hrana postati mainstream‘ opisuje je kao “zdraviju”.
– Poljoprivredna proizvodnja organizirana oko budućih prehrambenih biohubova koji mogu pratiti i kontrolirati divovske farme pomoću AI nadzora. Usjevi se potom sintetiziraju u razne krajnje jestive (???) proizvode koji malo nalikuju izvornim biljkama pomoću precizne (???) fermentacije. Predloženi procesi proizvodnje hrane koriste rekombinantne genetske tehnike za spajanje DNK iz više izvora.
– Genetski modificirani usjevi koji se koriste za proizvodnju biogoriva čija će se proizvodnja natjecati za korištenje zemljišta s prehrambenim usjevima.
– Ugradnja tehnoloških uređaja u krave za praćenje i kontrolu njihovog mikrobioma u stvarnom vremenu s krajnjim ciljem proizvodnje personaliziranog ljekovitog (???) mlijeka.
– Globalizacija sustava proizvodnje hrane uključuje modificiranje i patentiranje gena, suzbijanje štetočina, gnojidbu, distribuciju i marketing. Osvajanje globalnog tržišta hrane potencijalno je najprofitabilniji posao na Zemlji, a vlade već stupaju u partnerstva s velikim multinacionalnim kompanijama u tim područjima, potaknute beskrajnim ohrabrenjima i izvješćima UN-a.
– Globalni jedinstveni zdravstveni sustav za zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša korištenjem biotehnoloških farmaceutskih proizvoda. Ovo je još jedna agenda UN-a u partnerstvu sa Svjetskim ekonomskim forumom, WHO i korporativnim interesima koja je osmišljena da promijeni način na koji gledamo na hranu, odnosno da ga resetira u interesu Pharmafood-a. U ovo spadaju i planovi za propisivanje sadržaja i jelovnika školskih obroka. Je li vam sada jasnije uvođenje besplatnih obroka u školama?
– Unutar ovog širokog programa je i proizvodnja cjepiva i farmaceutskih lijekova u GM biljkama i životinjama.
Nijedna biosintetska hrana nije zdrava ni sigurna
Postoji samo jedan mali problem… ništa od ove biosintetske hrane i medicinske tehnologije zapravo nije zdravo niti dokazano sigurno. Rast biosintetske hrane zanemaruje mnoštvo rezultata istraživanja koji potvrđuju da prehrana bogata prirodnom hranom poboljšava zdravlje i dugovječnost. Oni smanjuju rizik od raka i srčanih bolesti, dok prerađena hrana čini suprotno.
Na primjer, studija o prehrambenim navikama 126 000 ljudi tijekom 9 godina objavljena 10. lipnja 2024. od strane Lanceta pod naslovom “Implikacije ultra-prerade hrane na kardiovaskularni rizik s obzirom na hranu biljnog podrijetla: analiza kohorte UK Biobank” otkrila je da konzumacija prirodne biljne hrane smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za 13%, dok konzumacija ultra-prerađene biljne hrane povećava rizik smrtnosti od istog uzroka za 12%.
Diljem svijeta police supermarketa pune se nezdravom hranom, ali se potrošačima ne govori o tome. Uljuljkani smo u samozadovoljstvo izjavama vlade o sigurnosti i održivosti, labavim propisima i certifikatima koji su potaknuti ugodnim partnerstvima s divovima biotehnološke farmaceutske industrije, prehrambenim konglomeratima i globalističkim organizacijama. Ova nova sintetička hrana opisuje se blistavim i varljivim terminima, a sve će postati još gore i kontroliranije.
Ništa od toga nema smisla, niti se razina kontrole čini mogućom dok se ne prisjetimo kroz što smo upravo prošli tijekom „pandemije“. Fantazija može postati stvarnost kada se informacije kontroliraju. Točni procesi koje koriste oni koji razvijaju sintetičku hranu skriveni su iza patenata i nepostojanja bilo kakvih zahtjeva za označavanjem. Prije trideset godina ljudi su bili dovoljno zabrinuti za svoju tradicionalnu hranu da zahtijevaju označavanje genetski modificiranog sadržaja. Došlo je vrijeme da se ti zahtjevi obnove. Sada su još hitniji.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
