WEF svjetskim vladama: „Počnite ograničavati uporabu mesa i goriva!“

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Igre gladi

Globalisti na Svjetskom ekonomskom forumu dali su upute vladama diljem svijeta da počnu ozbiljno ograničavati uporabu mesa i goriva u ubrzanju prema svojoj agendi Velikog resetiranja.

Prema studiji koju su proveli globalistički nastrojeni akademici, ograničavanje uporabe u stilu Drugog svjetskog rata odgovor je na takozvanu klimatsku krizu.

Autori vjeruju da bi shema ograničavanja bila pravednija od pojedinačnih naknada, jer za razliku od poreza na ugljik i shema kredita za ugljik – koji su oboje predloženi kao odgovor na klimatske promjene – ograničavanje bi onemogućilo i bogate da kupuju dosadašnje količine.

Shema ograničavanja također bi mogla imati širu primjenu, tvrde istraživači. “Koncept smanjivanja uporabe mogao bi pomoći, ne samo u ublažavanju klimatskih promjena”, kaže zajednički glavni autor dr. Nathan Wood, “već i u odnosu na niz drugih društvenih i političkih pitanja – kao što je trenutna energetska kriza”, te je dodao:

“Kriza troškova života pokazala je što se događa kada nestašica podigne cijene, pri čemu cijene energije naglo rastu i ostavljaju ranjive skupine u nemogućnosti plaćati svoje račune. Trenutno oni koji žive u energetskom siromaštvu ne mogu koristiti ni približno svoj pravičan udio u opskrbi energijom, dok najbogatiji u društvu mogu slobodno koristiti onoliko energije koliko si mogu priuštiti.”

Iako je studija u ovoj fazi ništa više od istraživanja, to bi se moglo vrlo brzo promijeniti, pogotovo kako se približavamo 2030. godini, ključnom datumu za ciljeve održivog razvoja UN-ove agende 2030 i Pariški klimatski sporazum. Već sada je jasno da svijet neće ispuniti svoje obveze.

15 minutni gradovi

Već se provode novi programi za ograničavanje osobne mobilnosti i potrošnje, a sigurno će ih biti još više. Nedavni prijedlozi za takozvane “15-minutne gradove” izazvali su brojne kritike diljem svijeta, uključujući i gradove poput Oxforda, gdje se trebaju održati pilot testovi.

Vezano: Tisuće prosvjednika u Oxfordu protiv tiranskih „15 minutnih gradova“

Od 2024. Oxford će lokalno vijeće podijeliti u šest odvojenih “susjedstava”, a putovanje automobilom između njih bit će strogo ograničeno i podložno kaznama ako bude neodobreno.

Stanovnici grada moći će podnijeti zahtjev za posebne dozvole koje će im omogućiti vožnju u drugim četvrtima do 100 dana godišnje. Inače, moraju koristiti javni prijevoz, bicikl ili pješačiti kako bi se prešli iz jedne četvrti u drugu.

Istovremeno, tjeskoba i katastrofizam zbog učinaka klimatskih promjena raste. Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nekoliko tjedana, “klimatska migracija” bila je jedna od glavnih tema razgovora.

Jedan od najistaknutijih promicatelja „klimatskog kluta“, Al Gore je u hvalisavom govoru sugerirao da će Zapad uskoro biti preplavljen s 1,5 milijardi migranata koji bježe od posljedica klimatskih promjena, što će onemogućiti pojedinim nacijama da normalno upravljaju. Neki autori, kao što je WEF-ova miljenica, Gaia Vince, tvrde da moramo potaknuti te migrante da dođu ovamo odmah kako bismo umanjili njihovu patnju.

Također postoji zabrinutost zbog mogućnosti privatnog geoinženjeringa, nakon što je američki startup, Make Sunsets, objavio da je pustio balone s helijem koji sadrže reaktivni plin u pokušaju da ohladi Zemlju, a nekoliko pilot testova već je izvedeno u Meksiku u travnju prošle godine. Iako je meksička vlada sada poduzela korake kako bi spriječila daljnje radnje na svom teritoriju, Make Sunsets je obećao da će nastaviti sa svojim projektom.

Vezano: Meksiko zabranjuje chemtrails i geoinženjering nakon što je američka startup tvrtka pokušala blokirati sunce kemikalijama

Kako bi klimatsko ograničavanje moglo djelovati

Nadahnuće za predložene mjere dolazi iz ograničavanja koja su se dogodila tijekom Drugog svjetskog rata, posebno u zemljama poput Britanije, gdje su postojala stroga ograničenja potrošnje širokog spektra roba i resursa za pomoć ratnim naporima. U Britaniji je racionalizacija nadživjela rat i okončana je tek osam godina kasnije, 1953.

Istraživači primjećuju da je obvezno ograničavanje hrane bilo popularnije od dobrovoljnih promjena ponašanja kada su resursi postali rijetki. Također, unatoč nestašicama, stope pothranjenosti zapravo su pale u Britaniji tijekom Drugog svjetskog rata.

Jedan od glavnih problema, prema spomenutom, jest taj što ljudi danas jednostavno ne razumiju oskudicu s kojom se suočavaju na način na koji su to činili Britanci prije sedamdeset godina. Svijet trenutnog zadovoljstva i robe široke potrošnje na dodir ekrana ne pogoduje osjećaju uskraćenosti ili hitnosti u vezi s oskudnim resursima.

Hm? Ljudi stariji od trideset godina s naših prostora možda još uvijek imaju to u svojoj „memoriji“…

Dr. Rob Lawlor, zajednički glavni autor, rekao je: „Postoji ograničenje koliko možemo ispuštati ako želimo smanjiti katastrofalne učinke klimatskih promjena. U tom smislu, oskudica je vrlo stvarna.”

Međutim, autori studije vjeruju da ograničavanje ne bi bio prvi korak. Informativna kampanja za promicanje prednosti racioniranja, zajedno sa strožim propisima, trebala bi uvjetovati javnost daljnjim ograničenjima. Čini se da je takva kampanja već započela.

Početna regulacija usredotočila bi se na “najveće zagađivače”, kao što su međunarodna putovanja, industrije fosilnih goriva, kao i poljoprivreda. To bi pomoglo stvaranju nestašice u “proizvodima koji štete planetu”, a zatim bi se postupno moglo uvesti ograničavanje kako bi se zadovoljile osnovne potrebe ljudi na “pravedan” način.

Ograničavanje bi se moglo regulirati upotrebom dopuštenja za ugljik, korištenjem “ugljičnih kartica” koje funkcioniraju poput bankovnih kartica, ali prate i ograničavaju korištenje svih roba. Ili, alternativno, vlada bi mogla jednostavno ograničiti određenu robu, kao što su letovi, benzin i meso.

Ograničavanje bi, tvrde oni, moglo ubrzati prijelaz s fosilnih goriva na obnovljivu energiju i „održive“ stilove života i infrastrukturu. Ograničavanje benzina, na primjer, moglo bi potaknuti državna ulaganja u metode prijevoza s niskim udjelom ugljika, kao što su željeznički i tramvajski sustavi. Kontrola cijena racionaliziranih dobara također bi “spriječila porast cijena s povećanom potražnjom, što bi pogodovalo onima s najmanje novca”, kažu, u gotovo potpunom negiranju cijele osnove tržišne ekonomije i odobravanju državne kontrole nad resursima.

Kakav izbor imamo?

Još jednom, čini se da izbor neće biti faktor u tome hoćemo li promijeniti svoj stil života kako bismo ga prilagodili priči o klimatskim promjenama. To je već posebno vidljivo u pogledu konzumacije životinjskih proizvoda, budući da biljne alternative i novi proteini ne uspijevaju privući potrošače na temelju svog okusa ili zdravstvenih tvrdnji o njima.

Alternativni mehanizmi da se ljudi natjeraju da prestanu jesti meso, uključujući pojačani društveni pritisak, inflaciju, pa čak i izravnu državnu intervenciju (porez na meso?) sada su preferirane metode zagovornika lažne hrane, umjesto da vlastite proizvode učine poželjnim ili ukusnim ili jednostavno ne odvratnim.

Ograničavanje nitko neće učiniti poželjnim, ali može biti nužno. Samo pogledajte što se dogodilo s jajima, gdje je u mnogim trgovinama kupnja jaja morala biti ograničena, zbog umjetne nestašice, uglavnom kao rezultat lažnih mjera za „borbu protiv ptičje gripe“, ali i zbog niza tajanstvenih požara i problema s plodnošću koji pogađaju proizvođače jaja. Nema razloga zašto se ne bi mogla stvoriti umjetna oskudica velikih razmjera. Takav eksperiment već se isprobava na nizozemskim poljoprivrednicima, koji se ekspropriraju brzinom od koje bi i Robert Mugabe pocrvenio.

Iako je shema ograničavanja predložena u novoj studiji samo to – prijedlog – vjerojatno će biti pitanje kada, a ne hoće li se uvesti. Također, uvest će se neki oblik kontrole osobnih „emisija ugljika“ kako bi se ograničila naša osobna potrošnja. 

Pravo pitanje koje bismo si trebali postaviti je, kako možemo uzvratiti? Morat ćemo pronaći način da naši predstavnici shvate da su oni ti koji nemaju izbora, a ne mi!

Provjeri/newspunch.com

Foto naslovnice: screenshot newspunch.com

P O D I J E L I !