Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
EBV
Epstein-Barr je virus iz obitelji herpesa za kojeg se zna već stotinjak godina. Tijekom tog razdoblja njime su bili zaraženi naraštaji i naraštaji ljudi. U tom je procesu mutirao i razvijao se u različite hibride i sojeve.
Danas ima preko šezdeset različitih sojeva EBV virusa, koji se mogu kategorizirati u šest skupina, ovisno o njihovoj jačini, a svaka skupina uključuje približno deset vrsta. Medicinska su istraživanja dosad otkrila viruse koji pripadaju samo jednoj skupini. Kad su Anthony Epstein, Yvonne Barr i Bert Achong obznanili svoje otkriće EBV-a 1964. godine, najvjerojatnije su pronašli ono što se naziva EBV virusima broj šest i sedam iz skupine 2.
Ubrzo poslije tog revolucionarnog otkrića EBV-a, obustavljeno je financiranje daljnjih istraživanja. Toliko desetljeća poslije, medicinske zajednice i dalje ne znaju da postoji toliko različitih skupina te da postoje i mutirani sojevi virusa.
Neki sojevi EBV-a (oni u skupini 1) vrlo su blagi i sporo se šire; moguće je da nikad ne izazovu ništa više od bolova u leđima. Drugi sojevi EBV-a puno su agresivniji i brzo se šire; oni su odgovorni za neka od najtežih oboljenja našeg vremena, uključujući multipla sklerozu i neke vrste raka.
Te različite vrste EBV-a pružaju objašnjenje zašto se taj virus kod različitih ljudi manifestira na tako različite načine. One također objašnjavaju širok raspon problema sa štitnjačom. Gušavost se, na primjer, razvija kao rezultat djelovanja prvog soja virusa iz skupine 1.
Hupertireoza i Gravesova bolest, s druge strane, izazvane su isključivo vrstama iz skupina 4 i 5. To su agresivni sojevi koji štitnjaču potiču da stvara dodatno tkivo i tako pojača vlastiti obrambeni mehanizam, što zauzvrat izaziva prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače.
Sojevi EBV-a u skupinama 4 i 5 također su uzroci raka štitnjače. Dobroćudni tumori, čvorovi i ciste mogu biti izazvani sojevima EBV-a iz skupina od 2 do 6.
Hashimotovu bolest i hipertireozu može izazvati bilo koji soj EBV-a, iz bilo koje skupine.
U ovom trenutku, EBV-virus širi se poput epidemije, a medicina ga poznaje tek kao uzročnika mononukleouze. No, medicinska zajednica ne zna da je mononukleoza samo jedan od četiri stadija ovog virusa. Upravo zato, više nego ikad prije, svoju pozornost moramo usmjeriti na EBV. Saznanje o tome kako ovaj virus djeluje, jedini je način da zaštitite sebe i svoje voljene od svih problema koje bi mogao izazvati.
Virusni otrovi
Dok EBV konzumira svoju omiljenu hranu koj uključuje otrovne teške metale, višak adrenalina, pa čak i jaja, on luči toksični otpad. Što se više razvijaju stanice virusa, to se više luči tog otrovnog otpada i javlja se više tegoba kao što je narušena funkcija mitralne valvule, što posljedično izaziva srčane palpitacije.
Životni ciklus stanice virusa traje približno šest tjedana, a nakon toga odumiru. Te odumrle stanice virusa su toksične i, kako se EBV širi tijelom, njih se u tijelu nakuplja sve više, pogotovo u jetri i limfatičkom sustavu, što izaziva tromost u njihovoj funkciji i pridonosi problemima kao što su umor, povećanje tjelesne mase, zadržavanje vode u tijelu, nadimanje, konstipacije, valovi vrućine, preskakanje srca, mentalna smušenost i simptomi perimenopauze i menopauze.
U kasnijim stadijima virusa, EBV proizvodi neurotoksine – otrove koji narušavaju funkciju živaca. Ti su neurotoksini dio sluzavog taloga koji nastaje kao nusprodukt djelovanja virusa nakon čega se rasplinjuju i često izazivaju upalu živaca te snažne bolove.
Snaga ovih neurotoksina je toliko moćna da može uništiti, pa čak i ubiti zdrave stanice u organu i vezivnom tkivu. Ako virus konzumira izlučene neurotoksine na koje na svom putu naiđe, otrovni se materijali recikliraju i snaga otrova se povećava. EBV koristi te otrove u strateškim razdobljima u Trećem i Četvrtom stadiju, ne bi li spriječio imunološki sustav da se bori protiv virusa.
Kada su bakar i pesticidi, kao što je DDT, akumulirani u jetri, EBV luči i dermatoksine – otrove slične neurotoksinima. Kako EBV može usporiti funkciju jetre i limfatičkog sustava, ti sustavi teško uspijevaju pročistiti te toksine, tako da oni uspijevaju pobjeći kroz kožu, uzrokujući nadraženost, bol, svrab i/ili osipe.
Provjeri/Anthony William (medicinski medij – zdrava štitnjača)
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
